DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1900 str. 46     <-- 46 -->        PDF

— 374 —


ljepše i najstalnije doba godine obzirom na vrieme — u tatanj prolazi,
a trgovac tek na dan dražbe, pak na odobrenje same dražbe, predaju
itd. čeka, umjesto da već sječe, izradjuje i izvaža prije nego će ga nastupilo
zlo vrieme u tom sprečavati. Trpi kasnimi prodajami ti´govac,
njegovi radnici a i sam naš seljalr, koji mora onda po najgorem vi´emenu
da izvaža drvo, pa koliko je i tim poslom u gotovom novcu zaslužio,
toliko je sebe izmučio, kola šatro, a vozno si blago zatro.


Osim nešto manjih prodaja u hrastioih oglašena je jedna nešto veća
prodaja u šumi zemlj. zajednice dolj. Kupčina, gdje se je dne 21. pr. mj.
imala prodati .3346 hrast, stabala procienjenih na 111.667 kruna.


U susjednoj Bosni nastavljaju se velike prodaje, pa je opet bosanska
vlada sklopila ugovor sa ugarskom tvrdkom Mdr Lenard za eksploitaciju
borovih, smrekovih i jelovih šuma u kotaru dolj. Tuzla na 15 godina.


Glede dobave ogrieva za pravoužitnike brodske imov. obćine, to je
kod jeftimbene razprave obdržavane dne 28. travnja, postao dostalcem
tvrdka Binde r i Polga r u Zemunu na 24.266 prost. met. brestovine


I. i II. razreda i IS^/o raznovrstnih oblica sa 3.72 krune, tvrđka „Societe
d´ importation de chenes" na 2640 prost. met. po 2´89 krune po 1 prost,
metru.
Različite viesti i sitnice.


Hrvatsko šumarstvo na izložbi u Parizu. »Spomenuli smo već
u ovom našem listu, da će i naše šumarstvo na izložbi u Parizu zastupano
biti. Na ovoj izložbi ne ima Hrvatska i Slavonija svoj vlastiti
paviljon, već je u svakoj grupi dobila svoje prostorije u paviljonu zajedničkom
za sve zemlje sv. krune Stjepanove. Naglasili smo već prije,
da je naše šumarstvo dobilo u samom paviljonu samo nekoliko četvornih
metara površine na stolu i stieni, pa se stoga na tom malenom prostoru
nikako vi veći objekti nisu izložiti mogli; naša je dakle šumarska
izložba u samomu paviljonu tek neznatna, nu tim lepša je izložba našega
drva na prostoru pred samim paviljonom, jer razpolažemo u hrastovini najboljim
i najkrasnijim hrastovim materialom potičućim iz glasovitih hrastika
naših slavonskih krajiških imov. obćina. To je svakako najljepša hrastova
roba na čitavoj izložbi u obće, pa će još više razširiti odnosno utvrditi
glas naše hrastovine, koja je na svjetskom drvarskom tržištu na najboljemu
glasu a i onako ju dobro poznaju Francuzi, koji u našim šumama
već kroz decenije mnogo rade. Da je ova naša roba i ukusno složena,
0 tom smo se donekle i sami osvjedočili, jer smo dobrotom g. kulturnotehničkoga
savjetnika A. pl. Pisačića došli do fotografske snimke, koja
predočuje, kako je ta drvena roba u Parizu složena. — Naša je izložba
u obće bila jedna od riedkih, koje su pravodobno dogotovljene bile, jer