DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1900 str. 7     <-- 7 -->        PDF

- 335 —
istoga steru na mnogo kilometara daleko u okolicu. Grad broji
danas zajedno sa predgradji (seli) kojih 12.000 stanovnika i
to većinom siromašnih rudara i radnika Slovaka. Kako su u
gradu smještene 2 velike gimnazije i jedna obrtna škola, a
osim toga uz kr. rudarsku i šumarsku akademiju još i razne
višje političke kao i sudbene oblasti, zatim rudarski uredi, te
uredi državne talione, to isti obiluje činovničtvom svih kategorija,
a tim dobiva grad njeko posebno strancu u oči udaraj ude
obiležje.


U šumarskom pogledu napose, ne ima Sčavnica nikojih
prednostih s obzirom na smještenje šumarske akademije tamo,
pred ma kojim drugim provincijalnim gradićem, nu tim je
važniji taj grad, kao prastaro sielo znamenitih državnih kao i
privatnih rudokopa (olovo, srebro, zlato, bakar) i talioua, svakako
već od vajkada po tamošnju rudarsku akademiju.


Ni u području kao ni u neposrednoj blizini grada, bo
ne ima nikojih osobitih šuma, a ni inih objekta za zornu obuku
šumara akademičara.


Pa ako je uzprkos tomu. kao i uzprkos nastojanja i samih
profesora akademije, magjarskog zemaljskog šumarskog družtva,
dapače i uzprkos samog svojedobnog zaključka magjarskoga
sabora od godine 1878., prema kojemu se je šumarski zavod
imao kao posebna visoka škola za šumarstvo prenesti u
Budimpeštu, šumarska je akademija ipak još i danas u Sćavnici*),
to se imade u prvom redu svakako pripisati i toj okolnosti,
da pučanstvo grada Šćavnice i okolice mu, danas rek bi samo
od akademije živi. Mjerodavni su uz to bili dakako i obziri
na starodavnu svezu sa rudarskom akademijom kao i na
jur više nego stoljetnu tradiciju cielokupnog Sćavničkog zavoda
kao što i okolnost da se rudarski odjel istoga, usljed sadašnjih,
dosta nepovoljnih rudarskih odnošaja u zemlji, ne bi sam o
sebi mogao uzdržati na onom visokom znanstveno-strukovnom
niveau´u kako je to moguće u svezi sa šumarskom akademijom.


*) Vidi medju inimi i članak: ,,0 preustrojstvu magjarske više šumarske
strukovne nauke". Šumarski list g. 1897. Svez I. i II.