DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1900 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 390 — kad jedna ral u 4 godine donese 10 Kruna zakupnine. Bolji su odnošaji tamo, gdje se sa domadim žiteljstvom takme stranci: Česi, Madjari i JS´iemci. Prednosti zakupa kod šumsko-poljskoga gospodarenja bile bi ove: 1. zaatan novčani prihod; 2. minimalni gojitbeni troškovi koji iznašaju jedino vriednost sadjenog žira; 3. prirast, koji je osobito povoljan, jer se tlo razrahli i obradjivanjem očisti, te se kultura već u petoj, šestoj godini sklopi. Krasan primjer tomu je 7 godišnja branjevina »Mekši« kod Ferdinandovca ; 4. naknakao popunjivanje i čišćenje mladih nasada odpada usljed guste sadnje. Mane pako, koje se zakupima pripisuju, bile bi ove : 1. gubitak četirigodišnjeg prirasta; 2. štete od miševa, jer da navale na preostatke žita; 3. snaga tla da se izcrpi i prema tomu da je prirast slabiji. Što se mog nemjerodavnog mnienja tiče, ne bi te mane svagdje obstojale. Gubitak četirigodišnjeg prirasta, mislim, da se neda mjeriti sa korišću, što ju dobar zakup daje, već samom prištednjom krčenja i kultiviranja. To se dade napokon i računi dokazati vrlo liepo i jasno. Navala miševa nije nikakov dokaz ili mana. Služeć sam u Podravini, dovoljno sam imao zgode o tom razmišljati. Miševi, kad su se pojavili, udarili su svojim pravcem bez obzira, kako je dotični predjel pošumljen. Osobito godina 1897. bila je u tom pogledu nesretna. U mojoj šumariji u šumi »Banovbrod« (Pitomaca) navališe smjerom od juga na sjever i toga su se pravca držali, dok im nisam zadao težki udarac bacillom i konjskim kopitom. Ostali dielovi iztočni i zapadni ostali su netaknuti. Pa odkuda da miš i znade, gdje ima ostanaka žita? To bi pače moglo još biti zaštitom hrastiku, da njega ne uništuje. U susjednoj šumariji, što ja znam, nije se pojavio premda baš ta, gjurgjcvačka, šumarija imade najviše takovih hrastika. |