DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1900 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 416 — Sa člankom objelodanjenim u 4. broju, ne ću se mnogo zadržavati, jer mi odnošaji u Slunjskoj imovnoj obdini nisu poznati. No nikako ne mogu se složiti sa mišljenjem g. pisca, da se drugačije ne može stati na put šumskim štetama, već da moramo jedino imati dosta šume. Ja mislim, da je pitanje o tome, kako ćemo sačuvati ono što imamo, a drugo je opet pitanje, da li mi imamo dosta ili premalo šuma, i možemo li iz njih naše potrebe namiriti, pa ako ne možemo, da zato moramo dozvoliti, da se potamani i ono malo, što imamo. Poboljšavati šume, razpravljati o tome i težiti za tim, kako da se povisi prirast, da se izmieni vrst drveća sa drugom brže rastućom i kraćom obhodnom, da se mjestimice pretvori visoko šumarenje u nizko, da se pošume šumske čistine, to sve pojmim i oko toga treba nastojati. Težiti pak za prostorno većim šumama, to mi je nepoj mljivo, jer to nikada postići ne možemo, osobito kad znamo, da i onako imamo dovoljno šuma, koje ne leže na absolutnom šumskom zemljištu i koje bi mnogo veću korist donašale, da se pretvore u drugu vrst kulture. Pa kad šume već ne možemo prostorno umnožiti, onda jednostavno reći: »Šteti i propasti šuma ne može se nikako na put stati«, i sjesti pa skrštenim rukama gledati, kako se šume upropašćuju, to ne može nitko odobriti. Svakako treba tražiti neki mogući, a ne nemogući izlaz iz toga zla. Toliko na članak iz 4. broja, a sada ću se malo dulje zadržati sa člankom iz 5. broja. U tome članku oporiče mi pisac, da su uzrok pravljenju štete, bar u najnovije doba, doseljenici i nepravoužitnici. Možda su u starija vremena bili i drugi uzroci, ali sada su u imovnoj obćini Petrovaradinskoj glavni uzrok pravljenju štete: nepravoužitnici živući u obsegu i blizini imovne obćine. Već na prvoj strani istoga Članka, kaže pisac, da sam ja moje uvjerenje crpio iz lokalnih okolnosti onoga šumskoga kotara u kome službujem, nu to ne stoji. Upravo Morovićka i |