DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1900 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 429 — Hahn, die Wirtsehaft đer Welt am Ausgange des 19. Jahrhunderts. Eine wirtseliafts-geographisc]ie Kritik nebst einigen positiven Vorschlagen. Promet i trgovina. Na drvarskom tržištu ne ima za sada nikakovih promjena. Situaciju toga trga mi smo već u zadnjem broju našega lista dovoljnom točnošću oznaĆili. Spomena su vriedne prodaje u našim šumama. Izim nekih prodaja u brdskih šumah, ćini se da će početi i prodaje u hrastovim šumama. Doduše ove godine one sasvim ni prestale nisu, jer se i zimi i u proljeće sve po koji objekt prodavao, a s razloga, koje smo već u posliednjem izvještaju spomenuli. Nu sada doći će i veći hrastovi objekti na prodaju, i to: hrastovi iz šume zemlj. zajednice dolj. Kupčina i hrastovi iz šume kr. slob. grada Koprivnice (Vidi oglas straga u ovom broju). To su hrastovi, koji su već na dražbu izneseni bili, ali su neprodani ostali Drvotržci kažu, da će i opet neprodani ostati, jer da je izklična ciena previsoka. Sudimo, da je stoga opravdano, da grad Koprivnica prima ponude i izpod procjene. 0 kakvom dogovoru drvotržaca ne bi se govoriti moglo, jer ih je toliko, da jedva čekaju samo da do šume dodju; pa ako i jest ciena svekolike robe povoljna, ipak su i troškovi oko izradbe upravo u zadnje vrieme znatno ponarasli. Šumski radnici ne će više da rade uz dosadanju plaću i vole otići u Ameriku, gdje misle, da će šumskim radom mnogo više zaslužiti. Drvotržci prisiljeni su stoga davati drvarom veću plaću, te je primjerice izradba francuske dužice — kako „Kroat slav. Holz-Zeitnng" javlja ^ za 20 Kruna po hiljadi komada poskočila. Sasvim je prirodno, da to na samu šumsku taksu nepovoljno djelovati mora, pa da trgovci nisu u stanju plaćati onu šumsku taksu, koju su prije kraj manjega troška još plaćati mogli. Da su se ciene za izradbu drva dići morale, sasvim je razumljivo, jer su već previše dugo stagnirale, a mi smo već u jednom od prošlogodišnjih izvještaja na tu okolnost upozorivali. Dugo su se drvotržci skanjivali dati ovim radnikom veću plaću, nu okolnosti ih na to sklonuše, pošto bi inače bez radnika o?tali. U obće tuže se naši drvotržci ii zadnje vrieme mnogo na radnike, i to ne samo da ih previše stoje, već da njima često već zakapareni odu, ako su na drugom mjestu uz povoljnije uvjete u posao stupiti mogli. Nu isto tako tuže se više puta i radnici, pa će, mislimo, biti grieha i s jedne i s druge strane. Što se daljnih ovogodišnjih prodaja u našim šumama tiče, to bi se polag izvještaja sa raznih tržišta moglo zaključiti, da će i ove godine prodaje po naše šumoposjednike povoljno izpasti. Export tehničkoga |