DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1900 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— 430 — drva sveudilj je povoljan; u Francuskoj je kritiSno vrieme proljetnih mrazova sretno prošlo, pa budu li vinogradi još i dobro ocvali, nade je, da bi moglo biti dobre berbe — u koliko se o tom još u ovo vrieme govoriti može. Ciena franc. dužici visoka je (po 230—240 for.), te se opet rentira lošije hrastove šume na dugu izradjivati. Dapače popravlja se i ciena njemačke baSvarske gradje. Prekomjerna je proizvodnja samo u. parketnim dašSicami, pa ta roba uslied toga vrlo loše prolazi i slabo se plaća. Dapaže i bukovina počela se je u nešto većoj mjeri tražiti, osobito na bečkom ju trgu u zadnje vrieme mnogo traže. A i talijanska trgovačke kuće traže već bukovinu iz naše gornje Krajine, te je, kako čujemo, kuća Micoli znatnu množinu bukovine iz tamošnjih šumah, u području kr. šumarskoga ureda u Otočcu, ove godine kupila. Bilo bi već i vrieme, da se i za bukovinu primjerene šumske takse polučiti uzmognu; to bi posjednikom naših ogromnih bukvika već jednoć i trebalo. Medju našimi domaćimi drvotržci pronose se i opet glasine, da uprava državnih šuma u području kr. nadšumarskoga ureda u Vinkovcih kani velikom prodajom znatnu množinu hrastovah na jedanputa prodati. Naši trgovci, koji se tim u velike uznemirenim! ćute, naumili su da se energični zauzmu da do takve velike prodaje ne dodje, ako bi se ona doista provesti smjerala. Jedan od naših uglednih domaćih drvoržaca, već je u „Continentale Holz-Zeitung" štetnost takove prodaje potanko obrazlagati počeo. Žalibože, što se našim domaćim drvotržcima sve više izmiče tlo pod nogami, nu kako veliki obrt tuČe mali, tako i velika trgovina malu, i drugdje i kod nas. Različite viesti i sitnice. Iz proračuna držarnog šumarstva za godinu 1900. Za postepeno poboljšanje materijalnog stanja osoblja državnog šumarstva skrbljeno je i u ovogodišnjem državnom proračunu uvršćenjem znatnih takovih stavka, kojih u prošlogodišnjim proračunima bilo nije. A pošto mislim, da će ova stvar zanimati više čitatelja „Šumarskog lista", to držim za shodno na ovom mjestu doslovce priobćiti odnosni dio tog proračuna, iz kojega se predmet sam, kao što i obrazloženje točno razabrati može. Odnosni dio proračuna glasi kao sliedi: ,Kod osobnih beriva preliminirao sam prama proračunu za g. 1899. više izdataka od 216.575 Kruna, koji se višak kod sliedećih stavaka pokazuje: Na podstupac plaća, stanarina, odkup deputatnog drva i zemljišt a za daljnje uredjenje plaćah šum. činovnika, odnosno za |
| ŠUMARSKI LIST 7/1900 str. 51 <-- 51 --> PDF |
— 431 — ustrojenje prvog plaćevnog stepena a VIII. i VII. plaeevnom razredu, kao što za dielomično izravnanje medju plaćevnim zazredima postojećeg nepovoljnog razmjera, potrebno je sa odnosnim razlikama na stanarini za cielu godinu 40.402 K. službovni doplatak* u Hrvatskoj i Slavoniji namještenih Sum. činovnika 15.600 „ za nadopunjenje pripadnosti šum. činovnika na deputatnom zemljištu 2.978 „ za umnoženje šumsko-računarskog osoblja, ter sa ovim skopčani višak na stručno-naučnim doplatcima . . . 9.305 , za ustrojenje prvog stepena X. plaćevnog razreda kod lieč ničkog osoblja i za liečničke nagrade, — konačno za kroz tri godine provesti se imajuće povišenje plaćah šumarskih službenika (lugara) 128.118 „ što iznaša ukupno . . 191.403 K. nu buduć se je izpražnjenjem mjestah tečajem godine nadati prištednji od 5.510 Kruna, to faktična višepotreba iznaša za eielu godinu istom 185893 Kruna. Prama statusu prošle godine, obalio sam broj mjesta šum. kandidata sa 54, te sam ustrojio isto toliko novih mjesta šumarah, za da nastavno i razdieljenjem višetroška na više godina jednim korakom promaknem ostvarenje toga mi cilja, da se ukine kod državnih šumarskočinovničkih mjesta postojeći nerazmjer poradi veoma malenog broja višjih plaćevnih mjesta naprama nižjima Obzirom na težje službene odnoSaje u Hrvatkoj i Slavoniji i pogledom na veće troškove oko uzgoja djece tamo namještenih oženjenih činovnika, smatram opravdanim, da se onim tamošnjim šumskim činovnicima, koji im adu zakonskim člankom I. ex 188.S. za državne šumare propisanu podpunu strukovnu naobrazku, podieli službovni doplatak. Stoga sam u ovu svrhu preliminirao u cielome svotu od 15.(300 K. računajuć za neoženjene činovnike 200, za oženjene, odnosno za obitelj uzdržavajuće pako 400 kruna pojedince. Izvršivanje zak. članka XX. ex 18´J7. o državnom računovodstvu, ter onog XIX. od godine 1898. o preuzeću obćinskih i inih šumah u državnu upravu, svalilo je toliki posao na osoblje šum. računovodstvab, za obavljanje kojeg sadanji status dostatan nije. Stoga sam u interesu one službe potrebnim smatrao, da uz istodobno ukinuće 1. mjesta rač. oficijala i 4 mjesta rač. vježbenika, ustrojim 2 nova mjesta rač. savjetnika, 6 mjesta rač. revidenta i 2 mjesta rač. protustavnika i da savezno * Znafflti hoće: Funktions Zulage, ne zn.im da li odgovara. M. — Opazka uredničtva: bolje „mjestDi" doplatak. ´ ^2 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1900 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— 432 — tomu podignem i broj strukovno-naukovnih doplataka. — Ustrojba ova iznaša na teret državnih šuma više izdatka od 9305 kruna U izvršenju zakona o uredjenju plaćah, uvršten je u ovaj proračun i prvi stepen za u X. plaćevnom razredu namještene erarne liečnike, pak je skrbljeno, da se liečniSke nagrade u smislu upute za računovodstva kod osobnih beriva preliminiraju, uslied eesa su onda poslovni izdatci sa odnosnom svotom umanjeni. Buduć se pako zakonskim člankom IV. ex 1893. ustanovljene uredjenje plaća i na lugarsko osoblje protegnuti ima, to sam ostvarenje tog pitanja uzeo takodjer u] okvir ovog proračuna. Nu kod povišenja plaća lugarskog osoblja nisam mogao prihvatiti ža temelj navedenim zakonskim člankom ustanovljeni minimum plaće od 800 kruna, jer sam kod uredjenja tih beriva ista načela želio mjerodavnima primiti, koja su valjana za lugarsko osoblje namješteno kod u državnu upravu preuzetih šumah, odnosno kod kr. ug. šum ravnateljstva u Bistrici*, ter koja su sadržana u po Njegovom c. i kr. apostol. Veličanstvu odobrenom službovnom sustavu. Prama tomu ustrojiti će se na mjesto dosadanjih sedam plaćevnih stepena sa godišnjom plaćom od 480, 540, 600, 700, 720, 840 i 900 kruna, istom pet stepena sa plaćama od god. 600, 700, 800, 900 i 1000 kruna i to uz takovu razdiobu, da će tri četvrtine lugarskog odnosno službeničkog osoblja redati u jednakom broju u plaćama od 600, 700 i 800 kruna; nadlugari pako, kao četvrti dio sveukupnog osoblja, razdieljeni će biti jednako u plaće od 900 i 1000 kruna. Na temelju ovom namjenjeno povišenje plaćah prouzrokovalo bi više troška od 195804 kruna, nu pošto ovaj predmet postepeno, u roku od 3 godina urediti namjeravam, to sam dosliedno tomu za god. 1900. preliminirao sa jednom trećinom sveukupne potreboće, to jest iznos od 65.268 kruna. Na podstupac podpore i nagrade preliminirani višak od 10 876 kruna proizlazi od onud, što se sjedne strane povišenjem statusa osoblja naravno diže i ovdje potreboća, s druge pako strane od onud, što potrebnim smatram, da se poslovanje osobitu službu vršećih činovnikah i t. d. za čitavi činovnički sbor bodreći djelujućim dopitanjem nagradah i materijalno priznaje odnosno naplati." M. Uvjeti primaii,|ii u fniiiciisku šumarsku akailcmiju u Naney´u promienjeni su u zadnje vrierae u toliko, da se pitomci još u dobi od 23 godina mogu primiti, a da im je, ako se ae mogu izkazati znanjem njemačkoga jezika, slobodno se izkazati znanjem englezkoga jezika; nu jedan od tih jezika moraju znati zbog porabe jedne ili druge šumarske literature * Takodjer obdinske odnosno urbarske šume u Bistrici (SedmOgradska) daklem ne drž. šum. ravnateljstvo u Bistrici (Neusoblj. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1900 str. 53 <-- 53 --> PDF |
— 433 -- Prcsušeiijc Popova polja u Hercegorini. Pronose se glasovi, da vlada namjerava ozbiljno započeti oko presušenja Popova polja u Hercegovini. To je polje, koje leži od Trebinja do sela Hutova (kotar Stolac), kroz tri kotara, a visina oko 200 metara, koje od jeseni do konca proljeća potapa rječica Trebiiijčica. Kada ne izadje velika, ponire u gornjem polju i valjda izlazi kod Dubrovnika pod imenom Rieke. a to je ljeti; inače ponire pod Hutovim nedaleko Haoži begova jaza u ponore. Najdolnji ponor zove se Ponikva. Popovo polje je poprečno 1—2 kilometra široko, a voda na njem, uza sve to, što ju mnogobrojni ponori žderu, naraste preko 27 metara visine, te tad čitavo polje izgleda kao more, veliko oko 50 četvornih kilometara. Misli se, da se kroz podzemne rovove salieva jedan dio te vode u more, a jedan dio kod Metkovića i sela Krupe u dolinu rieke Neretve. Porotnikoin za šumarstvo na parižkoj izložbi imenovan je iz Hrvatske g. Dragan Turković, koji je zajedno sa presv. gg. banskim savjetnikom Dr. I. Mallinom i Miroslavom grofom Kulmerom tečajem prošloga mjeseca krenuo u Pariz, da sudjeluje kod radnja porote. Za poučni izlet u Bosnn, koji kani naše družtvo poduzeti, stiglo je družtvenom predsjedničtvu i opet prošloga mjeseca više prijava od strane vanjske gg. družtvenili članova, tako da je broj onih, koji za stalno u tom izletu sudioničtvovati hoće, već 30 prekoračio. Poučno putovanje slušatelja gospodarstva na Križevačkom zavodu. Polovicom prošloga mjeseca uputio se je oveći broj slušatelja križevačkoga učilišta pod vodstvom upravitelja zavoda prof. G. Lenarčića na oveće poučno putovanje u naše južne alpinske zemlje, a pohodit će tom prilikom i neka gospodarstva u pograničnih predjelih gornje Italije, jer je poznato, da su ta gospodarstva na vrlo visokom stepenu. Moderna šumska pronietila u Bosnoj od osobite su važnosti za eksploitaciju ogromnih tamošnjih šuma, jer se za turskih vremena nisu gotovo nikakove ceste ili putevi gradile. Sadašnja šumarska uprava posvećuje izgradnji savršenih modernih prometila osobitu pažnju, te će se riedko naći zemlja u kojoj bi bilo u tako kratko vrieme toliko prometila izgradjeno, koliko u Bosnoj. Medju ostalim sagradjena je tečajem zadnjih dvijuh godina u okolici Sarajeva kraj Kobiljeg dola drvena spužalica duga 16 kilometara sa troškom od kojih 80 tisuća forinti. Ova je spuzalica (Holzriese) vrlo solidno gradjena, da može držati vođu, jer joj je pad popriečno samo kojih 5% pa se na suho spuzati ne bi moglo. Ovu su spuzalicu gradili hrvatski i talijanski radnici, a potrošeno je u svem 12 tisuća m^ drva; a ona će služiti kojih 20 godina, da se po njoj transportira kojih 600 tisuća m´ smrekovine i jelovine iz obližnjih šuma. Po tekućem metru stoji ova spuzalica kojih 5 for. nu ipak je taj |
| ŠUMARSKI LIST 7/1900 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— 434 — trošak znatno manji i transport jeftiniji, nego da se je htjelo praviti ceste i puteve. Bosanski erar dobit će usljed ove spuzalice čiste šumske takse po m´ 1-5—1-8 for. Šniuarska akademija u Evoisa n Finskoj. Profesor Mayer iz Monakova posjetio je prošle godine Rusiju, da prouži tamošnje šumarske odnoŠaje, pa je tom prilikom pohodio i Finsku — već nekoliko decenija staru — šumarsku akademiju u Evoisu (finski, Evo). To je prava ,izolirana´ akademija smještena u malenom zabitaom selu u sred samih šumah i jf^zerah, a udaljena do 50 kilometara od najbliže željezničke stanice. Sve mane podpunoma izolirane stručne škole iztiču se u najvećoj mjeri u ovom zavodu. Slušači, a i profesori i njihove obitelji odaljeni su sasvim od svieta, pa radja to velikim nezadovoljstvom a uz to ostaje sviet i potriebe svieta djakom nešto kroz nepoznato. Uvidili su tu veliku manu i obćenito se u Finskoj želi, da se prenese šumarska nastava na sveučilište u Helsingfors. Pošto u blizini Helsingforsa neima nikakovih za pouku zgodnih šuma, to je finska vlada izradila osnovu, po kojoj bi se nastava tako podielila, da bi slušači šumarstva slušali 2 godine — većinom prirodoslovne — nauke na sveučilištu u Helsingforsu, a 2 godine stručne šumarske nauke i nadalje na akademiji u Evoisu. Pla(;a jednoga šumarnika prije 300 godina. Pod ovim naslovom priobćuje prof. B. u Frankfurtskoj A. F. u. .1. Zeit. sliedeće: Sadanja krunska domena Kerbach bila je već od 1562.—17.50. sjedište jednog šumarnika. Prije .300 godina bio je tamo šumarnikom neki Boppo v- Witzleben, koji je imao ove dohodke : 50 for. plaće, 60 vagana žitka i 1 bačvu vina. Za pripadajućih mu 40 hvati drva i 200 snopova ogranaka dobivao je relut u iznosu 33´3 for Uživao je stan i odielo i 3 rali sjenokoše i vrt. Osim toga imao je neke nuzgređne dohodke, tako : sabirati voće i loviti ribe u nekom predjelu; žiriti 2 svinje, nu samo za svoju porabu; ne ima li svinja dobije u to ime za svaku 1 for. Ako uhvati zvjerokradicu ide ga 1 for. a u obće ´/.j nekih globa. Ovčarnica u Glattbachu ima mu dati svake godine jedno živo janje; a tako i grad Gliiglingen o Martinju, a trgovište Pfaffenhofen za uskrs 100 jaja i još neke druge manje dohodke. Kad za dvor lovi na jelene, pripada mu koža; za srnu dobiva 15 novčića, za zeca 12 nč., za jarebicu 8 nč., za trČku 6 nč., za šljuku 5 nč. a za prepelicu 2 nč. streljarine. Za novu godinu ima mu dati grad Brockenheim 2 zlatne forinte, Ginfingen i Vaichingen po 1 talir. Od g. 1608. dobivao je za nadzor nad šumami samostana u Maulbronnu 25 for. u novcu i 28 vagana žitka i 2 viedra vina. Podpore iz „pripomoene zaklade za uzgoj djece državnih šumarskih činovnika". Podpore za naukovnu godinu 1900./1. iz ,pripomoćne zaklade za uzgoj djece državnih šumarskih činovnika", spada |
| ŠUMARSKI LIST 7/1900 str. 55 <-- 55 --> PDF |
— 435 — jućih u djelokrug kr. ug. ministarstva za poljodjelstvo, razdieliti ee se u smislu statuta u mjesecu srpnj u tekuće godine. Dionicima pođpora mogu postati mužka djeca, dotično sirotčad u službovnom području kr. ug. ministarstva za poljodjelstvo službujućih ili u službovnom području državnog šumarstva umirovljenih ili umrvših šumarskih činovnika, koja javne gimnazije, ili realke, ili kr. ugar. šum. akademiju u Ščavnici polaze, dotično u ove učevne zavode u jeseni godine 1900. stupiti kane u tom slučaju, ako je barem polovica ocjene u njihovim svjedočbama o napredku u nauku sa „dobar" i „odličan" odkazana. I oni, koji sada podpore uživaju, dužni su na novo moliti, te može ne samo jedno, već u opravdanom slučaju dvoje, dapače i troje djece, dotično sirotčadi pojedinog činovnika podporu dobiti. Svota godišnje podpore izdaje se tečajem naukovne godine u 10 (deset) jednakih mjesečnih obroka. Barem ^/^ podpora podjeljuje se dječacim a. U molbenicama, koje roditelji ili zakoniti skrbnici pismeno podnieti imadu, imadu se u slučaju, ako je više nego jedno diete, izkazati, koliko je izmedju istih obskrbljeno, ili koliko nije obskrbljeno, nadalje da li koje diete stipendiju ili inu stalnu podporu takove vrsti imade i ako da, od koga i odkuda to dobiva? Nadalje imadu se ove molbenice oblastnim svjedočbama o imućtvenom stanju roditelja, dotično sirotčadi i svjedočbama o posljednoj učevnoj godini učenika obložiti. Pozivaju se usljed toga interesovani roditelji, dotično skrbnici, koji podporu postići žele, da svoje molbenice najkasnije do 8. srpnja t. g odboru „pripomoćne zaklade za uzgoj djece državnih šumarskih činovnika" u Budimpešti, kr. ug. ministarstvo za poljodjelstvo, glavni šumarski odjel, Nađor utcza broj 5.) priposlati izvole, tim više, jer se na kasnije prispjele ili valjano neobložene molbe ne će obzir uzeti. Hrvatski dužičarski radnici u Americi ne će od sele više naći dobre zaslužbe, te se je stoga i u naših trgovačkih krugovih dobro poznata tvrdka L. Kern iz Beča, koja u Americi najviše s našimi radnici dužicu izradjuje, našla u interesu naših radnika prinukanom obznati, da je proizvodnja navlas njemačke bačvarske gradje u američkih šumah gotovo sasvim obustavljena, pa da s toga ne mogu računati, da bi tamo lako zarade naći mogli. Kao uzrok tomu navadja vrlo veliku produkciju na toj robi tečajem zadnjih godina, usljed koje su sva skladišta obilno snabdjevana robom, koja sadu vrlo slabo prolazi još i iz tog obzira, što se u Evropi toli rado više ne kupuje američka dužica zbog njezinih dosta loših svojstva. |