DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1900 str. 53     <-- 53 -->        PDF

— 433 --
Prcsušeiijc Popova polja u Hercegorini. Pronose se glasovi,
da vlada namjerava ozbiljno započeti oko presušenja Popova polja u
Hercegovini. To je polje, koje leži od Trebinja do sela Hutova (kotar
Stolac), kroz tri kotara, a visina oko 200 metara, koje od jeseni do konca
proljeća potapa rječica Trebiiijčica. Kada ne izadje velika, ponire u gornjem
polju i valjda izlazi kod Dubrovnika pod imenom Rieke. a to je ljeti; inače
ponire pod Hutovim nedaleko Haoži begova jaza u ponore. Najdolnji
ponor zove se Ponikva. Popovo polje je poprečno 1—2 kilometra široko,
a voda na njem, uza sve to, što ju mnogobrojni ponori žderu, naraste
preko 27 metara visine, te tad čitavo polje izgleda kao more, veliko oko
50 četvornih kilometara. Misli se, da se kroz podzemne rovove salieva
jedan dio te vode u more, a jedan dio kod Metkovića i sela Krupe u
dolinu rieke Neretve.


Porotnikoin za šumarstvo na parižkoj izložbi imenovan je iz
Hrvatske g. Dragan Turković, koji je zajedno sa presv. gg. banskim savjetnikom
Dr. I. Mallinom i Miroslavom grofom Kulmerom tečajem prošloga
mjeseca krenuo u Pariz, da sudjeluje kod radnja porote.


Za poučni izlet u Bosnn, koji kani naše družtvo poduzeti, stiglo
je družtvenom predsjedničtvu i opet prošloga mjeseca više prijava od
strane vanjske gg. družtvenili članova, tako da je broj onih, koji za
stalno u tom izletu sudioničtvovati hoće, već 30 prekoračio.


Poučno putovanje slušatelja gospodarstva na Križevačkom
zavodu. Polovicom prošloga mjeseca uputio se je oveći broj slušatelja
križevačkoga učilišta pod vodstvom upravitelja zavoda prof. G. Lenarčića
na oveće poučno putovanje u naše južne alpinske zemlje, a pohodit
će tom prilikom i neka gospodarstva u pograničnih predjelih gornje
Italije, jer je poznato, da su ta gospodarstva na vrlo visokom stepenu.


Moderna šumska pronietila u Bosnoj od osobite su važnosti za
eksploitaciju ogromnih tamošnjih šuma, jer se za turskih vremena nisu
gotovo nikakove ceste ili putevi gradile. Sadašnja šumarska uprava posvećuje
izgradnji savršenih modernih prometila osobitu pažnju, te će se
riedko naći zemlja u kojoj bi bilo u tako kratko vrieme toliko prometila
izgradjeno, koliko u Bosnoj. Medju ostalim sagradjena je tečajem
zadnjih dvijuh godina u okolici Sarajeva kraj Kobiljeg dola drvena spužalica
duga 16 kilometara sa troškom od kojih 80 tisuća forinti. Ova je
spuzalica (Holzriese) vrlo solidno gradjena, da može držati vođu, jer joj
je pad popriečno samo kojih 5% pa se na suho spuzati ne bi moglo.
Ovu su spuzalicu gradili hrvatski i talijanski radnici, a potrošeno je u
svem 12 tisuća m^ drva; a ona će služiti kojih 20 godina, da se po
njoj transportira kojih 600 tisuća m´ smrekovine i jelovine iz obližnjih
šuma. Po tekućem metru stoji ova spuzalica kojih 5 for. nu ipak je taj