DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1900 str. 8     <-- 8 -->        PDF

— 388 —


zakupnik jednog a imovna obćina drugog vještaka za procjenu.
Porez i sve ostale troškove plaća zakupnik. To su u glavnih
crtali uvjeti toga najvedeg zakupa, koji medjutim nije spojen
s uvjeti pošumljenja, te sam to samo mimogred spomenuo, pa
prelazim na zakupe sječnih površina, koje su za nas najvažnije,
pače svrha ovoga članka.


Sječne površine daju se u zakup obično na 4 godine i to
samo one, na kojih se imade uzgojiti hrastova šuma Površinu
izkrče sami zakupnici. Četvrtu godinu dužan je zakupnik oranice
sam žirom posaditi, i to u svaku treču brazdu, što čini
razmak od 60 cm., a zato si u jesen te godine posije po žiru
žito, koje žanje pete godine bezplatno, za odštetu za sijanje
žira.´ Žir si je dužan zakupnik sam nabrati, koji mu se bezplatno
sakupljati dozvoljava. Livade i močvarna mjesta pošum-
Ijuje obično sama imovna obćina sadnjom žira pod motiku ili
jasenovimi biljkami. Imade slučajeva, gdje i livade pošume
sami zakupnici, n. pr. »Zdenski gaj« u šumariji Grubišnopolje.
Naravno, da svaki onda pretvori livade u oranice na jesen
zadnje godine. Gdje je tlo vrlo močvarno i tresetno, nastoji se
kanalizacijom i zgodnimi grabami odvodniti, osobito se tomu u
zadnje vrieme velika pažnja posvećuje; tako su lanjske godine
dva oveća kanala izvedena, te samo pomanjkanje tehničkih sila
spriečava brže izvedenje vrlo liepih osnova, kao: neobhodno
potrebna kanalizacija podravskih predjela (Preložnički berek) idr.


Taj način zakupa je naročito u Podravini uobičajen, gdje
se i polučuje najveća godišnja zakupnina, po rali: 30, 40,
pače 56 Kruna. Da se tako povoljne ciene uz spomenute uvjete
postignuti mogu, razlozi su sliedeći:


1. velika napučenost Podravine i usljed toga pomanjkanje
produktivnog tla;
2. osobita, hvale vriedna marljivost i štedljivost Podravaca,
naročito žitelja onih mjesta u području šumarije gjurgjevačke;
3. velika plodna snaga šumskog tla, jer se kroz 4 godine
dobiva po rali godišnjih 60—80 vagana kukuruze u klipu, a
pete godine dobije se žita po rali 8 —10 metr. centi.