DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1900 str. 58 <-- 58 --> PDF |
— 494 — tinjažah. Drvotržei obćenito se tuže, da su prociene previsoke, pa s toga često ni ne dražbuju. Kad bi nastupila stagnacija u eksportu drva, moglo bi se reći, da im daljna prodaja robe zadaje briga, pa da s toga ne dražbuju; nu kako je eksportna trgovina sveudilj živahna, to se svakako uzeti mora, da su im izklične ciene previsoke, pa da samo s toga ne dražbuju. Nema sumnje, da se je risiko u toj trgovini povećao, a tomu mnogo doprinesoše abnormalnosti u vremenu — prošle dvie zime bjahu skroz abnormalne i po šumsku trgovinu nepovoljne — i obćenito veći troškovi oko proizvodnje šumske robe. Ove su okolnosti morale nepovoljno djelovati i na samu šumsku taksu, kako smo to već u zadnjem našem izvještaju naglasili. Pošto su se šumske takse još i povisile nastala je velika razlika izmedju izkličnih i dostalnih ciena. Jasno to dokazuje uspjeli dražbe hrastovih stabala u šumi grada Koprivnice, gdje se je jedva kod zadnje dražbe 19. pr. m. postiglo za 1813 hrast, stabala procienjenih na 108 hiljada kruna, 82.600 kruna (dostalac S. Benedik iz Zagreba) a i drugi veći objekt, naime hrastovi iz šume zemlj. zajednice u Kupžini ne mogu se nikako prodati, prem su već po treći puta na dražbu znešeni (Prociena glasi na 111 tisuća kruna, nu najviše dosele nudi tvrdka Ph. Deutsch i sinovi, naime 92 tisuće kruna, pa će se taj objekt valjda i za tu svotu prodati.) 0 ostalim manjim prodajama stabala u našim šumama izviestit ćemo u budućem broju. -— Spomenuti nam je, da je izvoz drva povoljan, jedino je u prvoj polovici ove godine znatno manje dužica izvezeno nego li prošle godine u istomu razdoblju. Ipak je nađe, da će se dobra ciena dužice i dalje uzdržati, jer, kako čitamo, vinogradi u Francuzkoj ove godine dobre stoje, pa se tamo nadaju dobroj berbi. Različite viesti i sitnice. TJ koje drveće grom najradje udara? Ovim se je pitanjem ponajviše bavio neki J o n e s c o, te je dokazao, da od groma najviše stradaju one vrsti, koje sadržavaju mnogo škroba, kao primjerice topola, hrast, briest, jasen, vrba i t. d.; dočim da mnogo manje stradaju t. zv. „mastna drva" kao što je bukva, lipa, orah, četinjače i t. d. Masno ulje, kojega posliednje vrsti u svojih stanicah imaju, nije dobar vodić munjine, stogn i grom u te vrsti mnogo redje udara. Prohask a sabrao je podatke štajerskih i koruških postaja, koje bilježe oluje, pak se iz tih podataka, koji obuhvaćaju razdoblje od god. 1886.—1892. pak g. 1896. pronašao, da se osobita razlika pokazuje izmedju bukve i hrasta. Potonji kud i kamo više trpi od groma nego li bukva. Najbolje to pokazuje ovaj pregledni izkaz: |
| ŠUMARSKI LIST 8/1900 str. 59 <-- 59 --> PDF |
— 495 — Vrst drva Od groma stradalo drveće Površina koju pojedine vrsti drva zapremaju u "/o čitave šumske površine Kvoeient koji izrazuje pogibelj udarca od groma smreka 92 50-0 1-8 jela . 18 4-7 3-8 bor. . 15 16-6 0-9 ariž . 77 8-1 9-5 hrast . 90 2-8 32-4 bukva 3 11-6 0-3 breza 3 2-1 1-4 jalša . 0 1-6 0-0 Iz ovih podataka pronalazi, da glede pogibelji stoje hrast i bukva kao 32´1: 0*3 dakle, da dok udari grom u bukvu samo 1 puta, udari u hrast 107 puta. Prohaska spominje još i druge vrsti drva u koje je grom udario, nu za te vrsti ne može da naznači površinu, koju one zapremaju; većinom su to vrsti, koje se redje nalaze te raštrkane ili opet u smjesi medju drugima, i to: Za vrieme od Za vrieme od Vrst drva 6 godina udario Vrst drva 6 godina udario je grom u: je grom u: topolu 43 orah ... . 8 kesten (pitomi) 12 jabuku . . . 7 lipu 18 krušku . . . 38 bazgu 1 trešnju . . . 13 jasen 8 šljivu . . 5 briest 3 breskvu . . 1 vrbu 6 limbu . . . 1 javor 1 vinovu lozu 2 Pošto ima hrastova u Štajerskoj, navlastitito duž hrvatsk hrvatskhrvatske ee medje, mnogo više nego li topola (jablana i jagnjeda), to se može uzeti, da u ove grom još radje udara nego i u same hrastove. Sjegurno da tomu mnogo doprinosi i ta okolnost, što su poimence jablani pojedince (u alejami) uzrasli a pojedini visoki objekti od groma u obće najviše stradavaju. Svakako je čudnovato i to, da od groma toliko stradaju kruške a mnogo manje jabukova stabla, a ipak se u Štajerskoj u znatno većoj mjeri goje jabuke nego li kruške. Od groma mnogo stradaju razni stupovi, drvene ograde, plastovi siena. Ubio dva medvjeda. Na 25. lipnja vraćao se je kako javljaju iz Fužina, Ivan Tadej , lugar zadružnih vem. zajednica Zlobin, Hreljin, |
| ŠUMARSKI LIST 8/1900 str. 60 <-- 60 --> PDF |
— 496 — Smrike i Dol, kroz šumski predjel Jelenču oko pol 9 sati u večer kući, kad je odjedared začuo u svojoj neposrednoj blizini štropot, Svrativši pažnju na mjesto, od kuda je štropot dolazio, opazio je Tadej mladog medvjedića, kako se uzpinje na jelu. Tadej sgodno prinišani, a medvjedić se, bolno stenjući, obori na zemlju Netom što je opazio, da je medvjedić pao, začuo je Tadej strašan štropot i lomnjavu u obližnjoj šikari. Svjestan si svojem položaju u kojem se nalazio, napunio je Tadej brže bolje izpražnjenu puščanu ciev i za tili čas za tim opazio pred sobom medvjedicu. I potonju je on sgodno pogodio i usmrtio. Borba izmedju mačke i rode. U Osieku zbio se neobičan prizor. Na jednoj kući na trgu bana Khuen-Hedervary-a, imade roda svoje gniezdo. Roda stoji ozbiljno se ogledavajuć na dimnjaku, u to se došulja na strmom visokom krovu mačka, sve se namještajuć kako će zaskočiti na dimnjak, pa starog rodu prestrašiti, a koje mlado ponjeti za večeru. Ali roda se nije ni najmanje prepala, već samo dugim kljunom bockala po mački, gurkajuć ju s krova, a mačka se je nekoliko puta okliznula, ali pala nije. U to se uvuče mačka u dimnjak sa četiri otvora, pa je nastojala, da odanle iznenada zaskoči na plien. Kako je lukava, sakrila se je 10 časaka .u dimnjaku, misleć tim rodu zavarati, da je otišla. Kad najednom povuče se kroz otvor za ledjima rodi, da zaskoči, roda pako okrene se hladnokrvno i prezirno, pa poturi mačku kljunom opet natrag. To se je ponavljalo kroz ove otvore jedno 20 puta. Navale bivale su sve žešće i brže, ali su istom brzinom suzbite. Ta borba trajala je čitav sat, kad napokon dosadi mački bezuspješna borba, te skoči opet na hrbat krova i strjelimice odtrči. Kiselo je bilo groždje. Taj prizor namamio je silan sviet, koji se je tom bokserskom borbom vanredno zabavljao (Nar. Nov). Orijaški slavonski hrast htjela je da izloži brodska imovna obćina iz svojih šuma na parižkoj izložbi, nu dimenzije toga hrasta tolike su, da se isti nije mogao željeznicom odpremiti prem su ga troškom od 800 kruna na 3 kilometra daleko iz šume do željezničke stanice dopremili. To orijaško stablo — kojega dobu ciene na više od 1000 godina — ima promjer od 3´2 met. a kubaturu od 60 m´´. Odrezak toga debla u duljini od 8 ´/2 met. nije se mogao, kako je spomenuto, dalje željeznicom odpremati i to zbog toga, što ne bi bio mogo proći kroz mnogobrojne tunele. Kako piše „Oestcrreich. Forst- u. Jagdzeitung" pretvorit će taj hrast u maleni paviljončić. Seoba miševa. Bilo je noćju na 27. studenoga pr. g., kad četvorica pastira u Feričancima, ležeći kod konja na livadi, začuju silno mišje cvrkutanje. Ustanu, da vide što je, te opaze uz jasnu noć, da se sila miševa u dugom nizu seli pravcem na zapad. Isti pastiri rekoše, da su vidjeli isti pojav ponovno i noćju od^l. na 2. prosinca pr. g. Bokšički |
| ŠUMARSKI LIST 8/1900 str. 61 <-- 61 --> PDF |
— 497 — pako konjari priobćiše, da su gledali noćju takova seobu poslije Sesveta više puta. Ta bi mišja pruga znala biti duga po 50 metara, a široka po 20 metara, kako je jedan od njih uvjeravao, te su se tako držali na okupu, da su u vatru srtali, a vidilo se i na licu mjesta mnogo oprženih miševa, koji, napredujući svojim pravcem, ne htjedoše, da obadju- vatru. Svaki put se našlo i neobično mnogo sovurina, slijedećih uz hučkanje te mišje seobe, valjda da se počaste obilnim plijenom. Uz takove seobe miševa nije čudo, što se je i po f´eričanskim poljima najednoč pojavilo toliko miševa, da jih je mogao jedan dječak idući za plugom, u jedan dan ubiti preko 200. Rupa ima toliko, da je sva zemlja podrovana. a kad po njoj hodaš, propadaju ti noge. kano da stupaš po samom pijesku. Vlastelinstvo truje miševe tako, da pravi od kukuruznog brašna i fosfora kašu, u koju radnik umače raženu slamu, izrezanu na 20 cm., a tad ovu slamu tura u jame, što ih nadje otvorenima. Prije, nego li će trovilo podmetati, valja sve jame budi valjem povaljati, budi nogom pričepiti, a istom drugi dan metati otrov u one jame, što se nadju otvo rene, jer je to znak, da su još naseljene miševima. Miš, ako i ne bi htjeo jesti otrova sa slame, mora kraj nje proći, te se tom zgodom pokvasi, a kako je miš čista životinja, odma će uzeti lizati mokru dlaku i ovako se otrovati. Vele, da je to sredstvo proti miševima najuspješnije, te da nije skupo, jer se dobije 1 klg. fosfora po 50 novč. u ljekarni. „Vjestnili županije viroviticlce^´. Radnje oko uređjenja bujicž u lidko-krbavskoj 1 modruškoriečkoj županiji u g. 1899. U obih ovih županijah ima više bujica (Wildbache), koje dotičnim krajevima znatnu štetu nanašaju, s toga je vis. kr. zemalj. vlada po svojem bujičarskom osoblju zadnjih godina pristupila k radnjami oko zagradjivanja istih. Kako iz izvješća dotičnih kr. žup. šum. nadzornika razabiremo, pristupilo se je u području županije ličko-krbavske k zagradnji bujice i to oko Brušana u kotaru gospićkom, u Zrmanji oko Ričice i Stikade u kotaru gračačkom i u području rieke Une u kotaru dolj. lapačkom. Polag uputa vel. g. odsječ. savjetnika P. Zikmundowskoga počeo je ovim radnjarha kod Brušana kr. kot. šumar g. S. Gulin, a oko rieke Une te Ričice i Štikade kr. zem. šum. nadzornik g. S. Petrović, pomagao mu prije spomenuti kr. kot. šumar i dodieljeni mu kr. šum. vježbenik g. L. Haueise. G. 1899. dozvoljen je za prve (oko Brušana) kredit od 2000 kruna a za radnje potonje kredit od ,´58000 kruna. Do konca g. 1899. uredjeni su bujični potoci u području obćine Srb: potok Ešanovac i Jošivica, te vododerine oko Neteke, osim toga sazidan je najpotrebitiji prezid u potoku Dabašnici. — U području rieke Zrmanje uredjene su: Brkić jaruga, ćuk, Martinović i Kovačević jaruga, nadalje Vračarevac i Gudurski potok |
| ŠUMARSKI LIST 8/1900 str. 62 <-- 62 --> PDF |
- 498 — te Bogunović jaruga, Sarduk i Zlopiruša. U isto vrieme uredjene su gudurske rivine kod Stikade, te je djelomično uredjen i potok Jadičevac. Osim toga nastavljene su i g. 1899. radnje oko zagradnje zloglasnoga potoka „Torrente" u Senjskoj dragi, kojimi radnjami ravna zemalj. bujičar, kr. šum. pristav g. A. Havliček. Za te radnje izdano je do 32.000 kruna, te je skoro dovršena do sele najveća pregrada u Hrvatskoj, naime pregrada br. 6., koja je 61 Va met. dugačka a koja u kruni mjeri 11 metr. Ova velika pregrada stojat će samo oko 18000 kruna, naime 1 m^ zidja oko 27 kruna. — Ujedno je prošle godine po bujićarskom osoblju izvedeno i osjeguranje vodovoda senjskoga. Godine 1900. radi se u Doljanskom potoku u zrmanjskom klancu, za koji je već izlučeno pr. g. bujično područje. U županiji modrašku-riečkoj radilo se je g. 1899. oko pošumljenja bujice kod Hreljina i Bakarca, zagradjivale se opuzine kod Grižana i Drivenika. Oko Bribira ima velikih opuzina, koje se mogu troškom od 80 hiljada kruna zagraditi, te je vis. zem. vleda obećala kao doprinos sa svoje strane polovicu toga troška, dočim bi drugu polovicu imala dati obćina i interesenti, nu isti sbog siromaštva obećaše samo na 20 hiljada kruna 1500 težaka u naravi. Zbog ovog razmjerno malog doprinosa odredjeno je, da se g. 1899. i 1900. troškom od 2.3.200 kruna izvedu samo neke radnje oko Bribira, dočim je za radnje u Grižanima doznačen uz preostali kredit od 2600 kruna još predhodno novi kredit od ukupno 10.040 kruna. Za pošumljenje vododerine u ,Kovini" odobrena je ogojna osnova i doznačen kredit od 1320 kruna. Manja zagradjivanje u Kovini i Driveniku obavljena su po kr. kot. šumarih, dočim velike radnje oko Bribira i Grižana obavljao je i pr. god. zem. bujičar kr. šum. pristav g. Gjureković. Ujedno su g. 1899. dovršene velike radnje u bujici „Sušici" u Grobništini a vis. kr. zem. vlada naložila je, da se sastavi ogojna osnova za pošumljenje te bujice, te se je tim pošumljenjem ove godine započeti moralo. Osnova je sastavljena za 10 godina a godišnji trošak za pošumljivanje 3510 kruna. Za god. 1900. stavljeno je za radnje oko zagradjivanja bujica u proračun krajiške investicionalne zaklade svota od 90.000 kruna, u zemproračun 16.000 kruna, dočim ima prištednju u zemalj. proračunu od prošle godine oko 8000 krana, tako da će se moći oko 114.000 kruna ove godine u tu svrhu upotriebiti. Pošto sa zagradnjom bujica raku u ruku ići mora i pošumljivanje bujičnoga područja, a pošto se je na mnogim mjestima zagradjivanjem počelo, to ne dostaje više veliki šumski vrt kod sv. Mihovila kod Senja, već će se od strane investicionalne zaklade osnovati posebni šumski vrt za za ličko područje u Zrmanji. — I grad Rieka osnovao je za svoje područje |
| ŠUMARSKI LIST 8/1900 str. 63 <-- 63 --> PDF |
— 499 — jedan šumski vrt za uzgoj potrebitih sadjenica, kako bi se goli griz rieSkoga teritorija što prije ozelenio. Pošto je kod zagradnje bujica odma h uspjeh polučen, čime je zadnja radnja oko zagradjivanja dovršena, to nije ni čudo da ima vanredno mnogo molba, kojimi se sve opet nova zagradjivanja mole, nu žalibože što interesenti ne mogu van samo malene doprinose obećati, pa tako se i te radnje ne mogu u onom obsegu izvadjati, da se svim opravdanim molbama udovolji. Nu svakako ove su mnogobrojne molbe dokazom, koli je nuždan bio zakon o uredjenju bujica, kao što i samo uredjenje bujičarske službe u nas. Najveća trornica žigica na STietu. Pod ovim naslovom piše „Agramer Llojd" o tvornici žigica u Tidaholmu u Švedskoj, koji je gradić tako rekuć lih velika tvornica žigica. Proizvodi se ondje svakog dana 200 milijuna komada žigica, po tom u jednoj godini do 73 milijarde. Godimice potroši se za proizvodnju žigica u Tidaholmu do 20 tisuća m* drva 124 tisuće klgr. fosfora i do 18 tisuća kelja. To su doista ogromni brojevi. Zbog uredjenja odnošaja šumovlastnika (drvotržaea) i šumskih radnika, dao je izraditi preuzv. g. kr. ug. ministar za poljodjelstvo Daranv obsežnu zakonsku osnovu, koju je priobćio list „der ungarische Holzhandler*. Ova zakonska osnova važna je zbog toga, jer do sele nije bilo pravih propisa, koji bi ovaj odnošaj točno precizirali bili, pa su se stoga i mnoge tužbe koli od strane radnika a još više od strane šumoposjednika i drvotržaea dizale, i zahtjevalo se, da se taj odnošaj već jednoć valjano uredi. OTOgodišnji urod žira i šiške nije — kako sa više strana čujemo — osobit, navlastito da stari hrastici nisu osobito žirorodni, već da se je nešto boljem urodu nadati u sastojinama srednje dobe. Spominjemo to zbog toga, jer, kako je obće poznato, žirovina ima za naše krajeve veliku narodno-gospodarstvenu važnost, pa bi se navlastito obilnom žirovinom moglo naše — zadnjih godina svinjskom pošasti mnogo stradalo — svinjogojstvo znatno unapriediti. Kr. šumarska akademija zagrebačka obstoji sada skoro dvie godine. Buduće školske god. 1900./901. otvoriti će se i III. tečaj, pa tako će ona biti podpuna. Pošto je imenovana i druga učiteljska sila za šumar stvo, ima se samo još popuniti docentura za zakonoslovje. U ljetnom semestru škol. god, 1899.´900. bilo je u^pisano u II. semestar 11, a u IV. semestar 18. slušača šumarstva; od potonjih bila su dvojica vanredni slušači, svi ostali redoviti. Sa slušači II. tečaja obdržavala se je desetdnevna vježba geodetička u Maksimiru kraj Zagreba, gdje je terrain za takove vježbe vrlo zgodan, a ujedno nisu te vježbe zbog blizine grada sa velikim troškom skopčane, pa je s toga i svakomu slušaču moguće |
| ŠUMARSKI LIST 8/1900 str. 64 <-- 64 --> PDF |
— 500 — kod takovih udioničtvovati. Velika šumarska ekskurzija nije se ove godine kanila poduzeti, jer još nije bilo III. tečaja, za koji takovo veliko poučno putovanje pravu svrhu i vriednost ima; nu nakana je bilo poduzeti sa slušači II. godine omanje poučno putovanje u domovini, navlastito u naše kraške predjele, jer se slušači s karakterom ovih šuma u zagrebačkoj okolici upoznati ne mogu. Pošto je dozvola za to poučno putovanje stigla tekar pod konac semestra a tada istom i potrebita novčana svota doznačena, to se je moralo od ovog poučnog putovanja odustati i isto odgoditi. Ovo će se poučno putovanje preduzeti s toga, mjesto koncem ove, početkom buduće školske godine, naime u mjesecu listopadu ove jeseni, a s osobitim obzirom na pomladjivanje naših kraških goljetih, tog gotovo najvažnijeg pitanja našega šumarstva. Ugarski gospodarski radnici u Njemačkoj. Pod ovim naslovom nalazimo u „Fricks Rundschau" viest, da je gospodarsko družtvo za poranjsku Hesku učinilo ove godine pokus sa gospodarstvenimi radnici iz južne Ugarske. Ovaj se pokus smatra vrlo uspjelim, jer su ondje s timi radnici u velike zadovoljni, pa sada kane čitave obitelji tamo trajno naseliti. Sluge dobivaju godišnju plaću od 220—280 maraka a djevojke 150—1C)0 maraka. Doista je čudnovata ova činjenica, da se ljudi iz riedko napučenih predjela sele u tako gusto napučene predjele kao što je Njemačka u obće, navlastito pako predjeli uz Rajnu, nu silni razvitak njemačke industrije zadnjih godina potrebuje toliku množinu radnih sila, da su domaći gospodarski radnici potražili rada kod industrije, gdje je zaslužba mnogo bolja., pa je za gospodare pitanje o gospodarskim radnicima postalo pravim kalamitetom. Za proizvodnju žigica rabi se smrekovina, borovina, topolovina, lipovina i brezovina, nu od svega drveća najvole tvorničari jasikovinu (Populus tremula) i to za proizvodju švedskih žigica, i to zbog toga, jer najbolje prima parafin u koj se glavice namaču a uz to je to drvo liepe biele boje i vanredno se dobro kalati dade. Drvo, koje se za proizvodju žigica rabi, ne smije imati uraslih grana, a već su trupčići od 20 cm. u promjeru za to sposobni, nu najvole trupčiće od 40 cm. duljine i 25— 60 cm. debljine. Ove dimenzije polučuje jasika već prama stojbini za 25—60 godina. U samoj Njemačkoj veli „Frieks Rundschau" kupuju ove tvornice svake godine oko 130—140 tisuća m´´ jasikovine iz Rusije. Nu kako uslied rastuće industrije i u Rusiji se domaći konzum toga drva diže, a i toga drva tamo sve manje ima, doći će vrieme, gdje će se to drvo mnogo tražiti i dobro plaćati, pa upućujemo na tu okolnost naše šumoposjednike, koji bi još mogli liepu korist od tog drva danas sutra imati. Uredjuje Ivan PartaS,prof. šum. akademije u Zagrebu, Tiskara C. AIbrecht (J. Wittasek.) |
| ŠUMARSKI LIST 8/1900 str. 65 <-- 65 --> PDF |
SADRŽAJ.* Strana Pravno-povjestni podatci o lovu u Hrvatskoj. Priobćio E Laszowsky 439 — 445 Oejena tetivnice g. Hajeka. Piše Mirko Puk, kr. žup. šum. nadzornik 445—450 Kako da stanemo na put šumskim štetama kod imovnih obćina bivše Vojne Krajine?! Piše Josip pl Aue, kotar. šumar i. o. K 451—466 bumska žirovina i žiropaša (rov). Piše . . . . ć 466—480 Listak. Osobne viesti: Imenovanja, promaknuća i premještanja. — Umro 480-481 Družtvene viesti: Zapisnik sjednice upravljajućeg odbora hrv.-slav. šumarskoga družtva, obdržavane dne 18. lipnja 1900. — Zapisnik sjednice upravljajućeg odbora hrv.-slav šumarskoga družtva, obdržavane dne 5. srpnja 1900. — Poziv i program za XXIV. redovitu glavnu skupštinu. — Nacrt poslovnika za glavnu skupštinu hrv.-slav. šumarskoga družtva . 481—492 Šumarsko i gospodarsko knjižtvo 492—493 Promet i trgovina 493—494 Različite viesti i sitnice: U koje drveće grom najradje udara? — Ubio dva medvjeda. — Borba izmedju mačke i rode. == Orijaški slavonski hrast. — Seoba miševa. — Radnje oko uredjenja bujica u ličkokrbavskoj i modruško-riečkoj županiji u g. 1899. — Najveća tvornica žigica na svietu. — Zbog uredjenja odnošaja šumovlastnika (drvotržaca) i šumskih radnika. — Ovogodišnji urod žira i šiške. — Kr. šumarska akademija zagrebačka. — Ugarski gospodarski radnici u Njemačkoj. — Za proizvodnju žigica 494—500 * Ovaj broj izašao je sa zakašnjenjem od nekoliko dana zbog raznih družtvenih viesti, koje su se u listu svakako uvrstiti morale. Uredničtvo. |