DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 13     <-- 13 -->        PDF

— 513 —


bilo, uvjereni smo, da će i sada mnogo bolje biti usljed novo
stvorenih zakona i inih propisa.


»Glavno je ali, da se čim prij e urede zem. zajednice,
a prema tomu i racionalno gospodarstvo u njihovih šumah i
pašnjacih!


Pogled u šume sjeverne Amerike,


Priobćuje Dragutin Hire.


I-


Sume sjeverne Amerike leže vedinom u umjerenom toplom
podneblju. U ravnicama leže šume bjelogorice, ili na pjeskovitu
tlu šume borove, a obje prelaze na visinama u šumu smrekovu
i jelovu; zapadni krajevi zarasli su crnogoricom. Na južnom
kraju Floride prelazi tropska šumska flora u Savezne države
sa kržljavim šumama. Od Floride pa do 30´^ sjeverne širine
porasla je subtropska šuma, sastojeća od zimzelenih hrastova,
magnolija, vazda zelene sitnogorice i grmova, medju koje su
utresene pome; pjeskovito tlo zaokupili su borovi. Zapadno se
prostire subtropska šuma do 40" sjevei-ne širine, odlikujući se
zimzelenim hrastovima, jednom lovorikom, dočim je u nizinama
značajna Sequoia sempervirens Na Aljaski, a uplivom toplih
morskih struja, seže crnogorica do 70" sjev. širine. Prerije sjeverne
Amerike diele šume u dva pojasa, koji se u florističkom
pogledu razlikuju više, nego da ih odielilo u istoj širini more.
Ti su pojasi atlantski i pacifički; prvi se stere od meksikanskoga
zaliva do Hudsonova zatona i obala Labradora i
seže širinom do 90° zapadne dužine. Drugi je pojas izprekidan
pa se stere od obale morske do planina Rockj Mountains i
od Meksike do Aljaske. Od 32—50" sjeverne širine možemo
u tome pojasu razlikovati tri uzporedne šumske skupine, medju
kojima leže prerije sa gorama i bregovima.


Od ukupne sjevero-amerikanske šumske flore, koja je zastupana
u 96 rodova, odpada na Evropu 40"/,,, na Indiju 50"/o,
na iztočnu Aziju 55"/o. Od spomenutih rodova pripada 81 rod




ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 14     <-- 14 -->        PDF

— 514 —


Hstnatomu drveću, koji je u Evropi zastupan sa 40 Vo, u Indiji
sa 60, a u iztocnoj Aziji sa 65%). Od 15 rodova crnogorice
ima iztočna Azija 75%, Indija 55, Evropa 407o. Zanimivo je,
da atlaneki pojas ima 85 rodova sa 65"/o u iztocnoj Aziji,
607o u Indiji i 40% u Evropi, dočim ima pacifički pojas 48
rodova, koje zastupa u iztocnoj Aziji 8570, u Indiji 607o, a
jednako toliko i u Evropi. Vidi se, kako je bogata atlantska
flora sjeverne Amerike spram pacifička, koja se odlikuje bogatstvom
iglastoga drveća.


Rodovi evropske šumske flore zastupani su i u sjevernoj
Americi i iztocnoj Aziji, oni su dakle »cirkumpolarni«, a značajno
je za sjevero-američku floru, da nema »jedne« vrsti drveta
koja bi atlantskoj i pacifičkoj cvjetani bila zajednička, osim
takovih sjevernih vrsta, koje su obašle prerije. Ove su široke
500 kilometara i toga radi vjetar i ptice na takovu daljinu
težko sjeme prenašaju.


Kad su Evropejci došli u Ameriku, sterala se tamo nedogledna
šuma. Sterala se širinom od 35" od Floride do Labradora,
a duljinom od 20" od obala Atlantskoga Oceana do
ruba prerija. Sume su zapremale površinu, koja bijaše 10 puta
veća od njemačkoga carstva, dočim zapremaju danas jednu veličinu
njemačke države. Jedna trećina onoga, što su Evropejci
prije 400 godina zagledali, ne zaslužuje ime »šume«, dvie su
trećine mladici ili ostanci samotnih oštećenih stabala, koji te
samo sjećaju na negdašnje bujne šume, a često su i ova stabla
na umoru.


Prašuma je bujala u ravnicama, kao i po gorama. Na
Alleghany-gorju ne bijaše pećine na kojoj ne bi poraslo koje
stablo, a u nizinama ne bijaše tla, pa ono bilo i kameno i
mršavo, koje ne bi kroz vjekove pokrivala šuma. Samo močvarni
krajevi bijahu pusti. Tko danas zagleda one ogromne
pješčare živa pieska, koje se steru na milje daleko, ne bi vjerovao,
da su tu prije 50, 60 godina rasli najkrasniji borovi
svieta; ali ne bi vjerovao, da je i ono krševito Alleghany-gorje
pokrivala bujna šuma. Dočim je u iztočnim krajevima šuma




ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 15     <-- 15 -->        PDF

- 515 ~
stradala, u zapadnim ju je čovjek sadio i gojio. U iztočnim
krajevima ima mjesta, koji nas sjedaju našega primorja. Goli
su i pusti, zemlja vodom izprana ili vjetrom raznesena; bujice
harače bez svake zaprjeke a samo po koji panj. do kojega
voda ne može, sjeća putnika, da je i tu nekoć bila šuma. Kako
se u Americi šuma slabo čuva, svjedoči n. pr. država New-
York, koja ima do 312.400 hektara šume, a medju svima ponajviše
parcele od kojih ona ni ne pozna granica. Naseljenici
kradu drva na sve strane, uništuju šumu vatrom i sjekirom,
a upravni organi ni makac. Šumski su požari u Americi štono
rieč na dnevnom redu, a objasnit ee nam to nekoliko primjera.


Po izvješću profesora Sergents a uništio je požar samo
godine 1879./80. 408.9G0 hektara šume, a time do 100 milijuna
maraka. Uzroci tim požarima bijahu razni. 197 puta
porodila se je vatra radi paše, 1152 puta prošla je vatra u
šumu sa krčevina, 508 puta zapalile su ju ognjene iskre lokomotiva.
Lovci prouzročiše požar 628 puta, u šumi počivajući
72 puta, duhandžije 35 puta, dočim bijaše 262 puta vatra
podmetnuta; 12 puta segnula je vatra u šumu sa prerija, 9 puta
porodila se vatra kod ugljenica, 32 puta zapalio je šumu grom,
56 puta Indijanci, 10 puta trgovački agenti, 2 puta putnici.
Dva puta da se je šuma zapalila sama, tri puta po drvodjelcima,
a tri puta s nemara. Ovo iznosi ukupno užasnu svotu
od 2983 šumskih požara. Lovci pale sitnogoricu, koja im pačikad
nišane, akoprem je ona buduća šumska generacija, na
drugim mjestima zapale šumu, da se divljač preplašena sbija
u hrpe i da ju laglje postrieljaju. Ima i takovih zlobnika, koji
zapale šumu »zabave« radi. Lahkoumnost uništila je i veći dio
šuma u Yellow3tone-parku, u ovom šumskom Eldoradu.


Šume sjeverne Amerike zapremaju 490 milijuna acra, što
čini 200 milijuna hektara. To je 26,5´´/o ukupne površine Saveznih
država, dočim 150 milijuna odpada na atlantski šumski
pojas. 185,8 milijuna šuma u rukama je farmera, dočim narodne
sume u pomenutim državama zapremaju 29,5 milijuna
hektara. Leže ponajviše na zapadu i po gorama i ne nose




ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 16     <-- 16 -->        PDF

— 516 —


državi ni filira koristi. Ostale šume u rukama su trgovaca i
spekulanta. Šumsko tlo dieli se u četvorine od kojih zaprema
najmanja 16 hektara; 16 takovih četvorina daje 640 acra,
koji su numerirani i država ih prodaje. Za gradnju željeznica
poklonila je država 197 milijuna acra šume, što čini 80 milijuna
hektara. Užasno je upravo, što se dogadja sa šumama po
gorama i planinama i u prvi mah se čini nevjerojatnim, da u
Americi obstoji takav vandalizam. Po gorama i planinama žari
se nebo od šumskih požara ne samo mjesece, več i godine i
čovjek protrne, čitajući o njima.


Svrnimo sada na trgovinu drva u Saveznim državama!
One zapremaju ogroman prostor, a klima, tlo i šumski pojasi
tako su raznolični, kakove su prilike riedke u Evropi. Ovdje
su nedogledne šume, tamo stepe, s kojima se nebo spaja; ovdje
listnate i raznolične šume orijaških i divotnih stabala, tamo
vitko, nekoliko stotina stopa visoko iglasto drveće vanredne
vriednosti. Središte trgovine i prometa leži u zemljama, koje
okružuju velika američka jezera, a Chicago na Michigan jezeru
prvi je trgovački grad drva u Saveznim državama: 15 željeznica
i brojni parobrodi razvažaju drva na sve strane i krajeve.
Drugi je znameniti grad Albany u državi New-York, koji se
ne odlikuje toliko drvima, jer su tamo šume prilično izcrpljene,
ved je on u neku ruku trgovačka burza.


Na iztočnoj poli Saveznih država potrošilo se je g. 1886.
50,8 milijuna cbm. metara drva, koja su posječena na 175 milijuna
hektara zemlje.


U zapadnim krajevima potrošeno je 50 milijuna cbm.,
koje je drvo poraslo na 25 milijuna hektara.


Godine 1879./80. radilo je 25.708 pila, koje su izpilile
42 i V2 mil. cbm. u daske i 1760 mil. u letve. U Minnesoti
izpililo se g. 1882. 1,4 mil. cbm. dasaka i 105 mil. letava.
Pile u Dulutu, njih 12, mogu na godinu izpiliti 380.000 cbm.
drva, te su g. 1883. proizvele 270.000 cbm. dasaka i 22 mil.
letava. Pila Lumber and Boom Co. izpilila je g. 1885. sama


95.000 cbm. drva, ponajveč borove Pinus Strobus i P. resinosa.


ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 17     <-- 17 -->        PDF

— 517 —


Pile u iztoČnim krajevima primaju materijal vodom, koji
dolazi ne vezan. Okolina odavna je pusta, samo kržljavi, čvorasti
i opaljeni, a tužni ostanci sjećaju te, da i tu bijaše nekod
šuma. Za pomladak ne mari nitko, ako je pak porasao jedini
su mu gospodari vatra i sjekira. Riedko trebaš da pitaš za
pilu, hrpe od ugljena vode te tamo; hrpama od ugljena i crnom
prežganom zemljom okružen je etablissement. Čovjek, koji svojom
sjekirom drva sječe, misli kod posla samo na dobitak, a ono
što preostane, prepušta vatri.


U zapadnim krajevima stoje pile u najbujnijim šumama,
a čudno se dojimlje putnikove duše, kad ju zagleda u šumi
mamutovca (Sequoia gigantea). Medju iverjem crvena drva,
svrži i granja, medju ugljenom i pepelom, težko je i naći mjesto
na kojem je to čudo-drvo poraslo. Pa ipak bi trebalo, da si
svaki vlastnik sačuva nekoliko divova i da po njima zirne n
prošlost od 2u00 godina. Težko da de ta stabla već ikada doživiti
tako visoku starost. To su orijaši, koji čovjeka zadivljuju.
Dr. H. Mayr, koji nam opisuje šume sjeverne Amerike,
našao je jedan eksemplar, koji bijaše 102 m. visok, deblo
bilo mu je 60 m. dugo, a u visini 34 m. mjerio je još u
objamu 3,7 m. Usebina mu iznosila 822 cbm. Deblo takova
orijaša tegne 160.000 klgr. Obori liše takav div, zadrkće zemlja,
a prasak tutnji na milju daleko i tako žestoko, kao da gruvaju
topovi. Kod te prilike, da propadne jedna trećina drva.


Godine 1885. imali su u Fresno County-u sagraditi pilu
u najbujnijoj dubravi mamutovaca, koja je imala da izpili na
dan 470 cbm. drva, što čini na godinu 170.000 cbm. Na
planinama onoga kraja bilo je pomenute godine 2350 cbm.
zdrava drva, od česa odpada na mamutovac 2 mil. cbm. Fresno
County ima najveće šume mamutovca, koje zapremahu 1460 ha,


t. j . na jednom hektaru stoji 1440 cbm. drva. Nu ova je svota
premalena, jer 10 mamutovaca 500 cbm. daje 5000 cbm.,
a pridamo li k tomu 1000 cbm. jela i borova, to odpada na
hektar 6000 cbm.
Do godine 1886. iznosila je ukupna duljina željeznica u
sjevernoj Americi 40.700 geografskih milja. Ako na geografsku




ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 18     <-- 18 -->        PDF

— 518 —


milju odpada 12.140 podvala ili babura, to ih ima na svim
prugama 495 milijuna, a računajući podvalu na 0.085 cbm.
drva, daje to svotu od 42.07 milijuna cbm. drva. Da se željeznica
što prije preda prometu, grade mostove, viadukte, stanice
i kolodvore od drva. Stručnjaci ciene potrošak drva na
260 cbm. po geografskoj milji, što iznaša za ukupnu željezničku
duljinu 10,5 cbm. milijuna drva, dočim je do god. 1886. na
sve željezničke gradjevine potrošeno 52,5 mil. cbm. drva.


Na brzojavne stupove, kojim je duljina iznosila 30.000
geografskih milja, potrošeno je spomenute godine 5 mil. cbm.
drva. Za obnovu n. pr. podvala, računajući po 1000 milja,
treba 12 milijuna komada podvala.


Da se što vise prištedi na radenim silama, sieku za podvale
mlada stabla, kadkad i takova od kojih dobivaju samo
jedan komad, a sjeku hrastove, n južnim krajevima orahe, Hikorye,
Gledičije i druga. Kad se jedan kraj izsječe i opustoši,
traži se drugi, ako je moguće što bliže željezničke pruge.


Na željeznicama, koje prolaze šumovitim krajevima, lože
lokomotivu drvima, u južnim krajevima rabe u tu svrhu borove,
u drugim krajevima orahe, briestove, jasene, hrastove, u
jednu rieč drveta, koja bi u nekoliko godina donesla ogromnu
korist. Po Sargent u potrošile su željeznice g. 1879./80. drva
u vrijednosti od 5 milijuna sterlinga, a parobrodi za 2 milijuna.


Potrošak sitnog drva neda se iztaknuti za Savezne države
ni približno. Po vladinom izvješću od g. 1879./80. potrošeno
je 1760 milijuna letava, 5555 mil. šindra, 1500 mil. štapova,
duga i dužica i 100 milijuna obruča.


Ljudi, koji su tražili drvo za sin dre bijahu valjda prvi,
koji su počeli zalaziti u planine zapadne Amerike. Pao im je
u oči sladorni bor, vitko stablo, koje se dade liepo kalati. Tlo
upliva valjda na to, da svako stablo nije za kalanje, valjalo
je dakle takva stabla tražiti, a na taj način palo ih je nekoliko
milijuna pod sjekirom. Iz dobroga stabla izrezali bi najbolje
komade, dočim bi ostalo drvo ostavili, da zlobni i pokvareni
njime zapale šumu. Danas je ovoj borovini tolika ciena,




ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 19     <-- 19 -->        PDF

— 519 —


da usahle ili povaljene komade voze na pilanu. Borovi su st li
200—-300 godina, nu pomladka za buduću generaciju ima
veoma malo.


Obruče prave od 5—10 godišnjih stabala Hjkorije, koja
se dadu takodjer liepo kalati. Iz Missouria izvezu na godinu
25 mil. komada, u vrijednosti od 500.000 maraka.


Gorivih drva i drvena uglja potrošeno je god. 1879. 80.
5(j2 cbm. mil., od kojih odpada na ugljen 7 mil. Potrošak je
drva velik, jer se pali i kameni ugljen, ali potiče odtuda, što
po kudama ne maju peći, već kamine, koji potroše pet puta
toliko drva, a kamini su tako veliki, da bi se u njemu čovjek
lahko pružio.


Sada da svrnemo malo okom na šumsku pašu.


Šumska paša razširena je po svim Saveznim državama i
bijaše prvi zator šuma; što bijaše više požara, to su bolji
pašnjaci, a gdje to ne pomaže, proriede šumu da dobiju više
svjetla, a bolju pašu, Evropejac spriečava u svojim šumama
porast trave, nu Amerikanac radi protivno. Da se stare trave
rieši i da mu s proljeća uzbuja mlada trava, uništi je svake
godine vatrom, a rade to naročito u južnim krajevima gdje na
pjeskovitu tlu buje najbolji borovi Pinus australis i P.
cubensis . Njihova se debla zapale kod tla i to s one strane,
koja je okrenuta prama vjetru. Prva vatra zahvati vanjski dio,
koj se prometne u ugljen, druga vatra zahvati već dublje, dok
napokon uništi kambij drveta. Sada se počne ciediti smola,
koja buduću vatru dulje podržava i tako se rana od godine
do godine povećava, dok plamen zahvati drvo, koje gine i
ugiba i vjetar ga obori. Tako biva svake godine i šuma
malo po malo propada.


Znamenito je i zanimivo kako u listnatim šumama izumiru
čitave hrpe od stabala, dapače ciele šumske plohe, kad u njima
pase blago. Zemlja je rahla i puna crnice i korenje leži prama
površini, kada ima tamo dovoljno hraniva. Dodje li blago u
takovu šumu, ugazi zemlju medju korenjem, odkida korjeniće
i odkriva tako korenje. Zemlja se izsuši i mnogobrojna stabla


38




ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 20     <-- 20 -->        PDF

520 —


i šume propadaju tim načinom. Da blago ne zalazi u kvar,
ogradjuju pašnjake i rabe u tu svrhu trajne vrsti drva, kao
drvo od mirisave borovice Juniperus virginiana (Bleistiftholz),
od Thuja occidentalis, u zapadnim krajevima
od Sequoia sempervirens. Za takove ograde potrošeno
je g. 1886. 14 mil. cbm. drva. No valja nam iztaknuti da


ima i mudrih i obzirnih gospodara, koji pašnjake ogradjuju
žicama.
Blago se goji osobito u zapadnim krajevima Saveznih


država, gdje ima svoje posjede i jedan »cattle king« t. j . kralj
goveda, inače milijunaš koji živi negdje u Kaliforniji. Blago
pase u Santa Rita planini, a umnaža se svakoga dana za 20
komada. Ova se planina uzdiže iz jedne prerije koja je zarasla
kaktusima, jukama i agavama. U visini od 3500´ počimlju
pašnjaci natapani gorskim potocima. U toj visini počimajii i
vazdazeleni hrastovi, koji se u vlažnim dolinama mješaju sa
platanama i jasenima. Od ostaloga drveća raste na toj planini
Pinus Chihuahuana, P. Arizonica, P. edulis, Pseudotsuga
Douglasii, jedan Juniperus i dr.


U šumovitim dolinama, po obroncima i tjemenicama pase
se blago gdje su biline riedke. Već se danas opaža kako trava
Oiimlje tlo šumi, a prerija travi.


U sjevero-američkira šumama vadi se od smola i terpontin,
a davno mu je vrelo Pinus australis, a daje
jedno i drugo i P. r u b e n s i s i P. T a e d a. Već za dobe
kolonijalne vlade dobivalo se smole u Saveznim državama na
godinu 88.000 bačava. Smola se vadi na sljedeći način:
U zimi zasjeku u deblo tako zvani »boxes« (Behalter) razito,
koji zalazi u nutrinu nakoso, duljina iznosi 14 palaca, najveća
dubljina 7 palaca, a usebina Vj galone. Tlo se naokolo očisti
od leževine i suhara, s proljeća spali i tako požar šume sprječava.
U istinu se pak šumama tim postupkom nanaša silna
šteta. Takav požar leževine prostire se na sto i sto milja daleko,
uništujuću svaki pomladak i spriečavajući stabla u njihovu
razvitku u najzgodnije doba godine. Za nekoliko godina




ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 21     <-- 21 -->        PDF

- 521


podavaju. takove šume sa bezbrojnim oborenim i osraudjenim
stablima užasnu sliku razsula i propasti.


Kada s proljeda poemu sokovi kolati, odstrani se sjekirom
ponajprije kora s obih strana boxesa, a poslije se odstrane
ostali dielovi do bielike. (Splint) Taj se posao obavlja od sredine
travnja do sredine listopada, ako je pak vrieme povoljno
nastavi se još u studenom. Prve i druge godine napuni se posuda
svakoga mjeseca po jedan put, a drugom se plosnatom
posudom smola izgrabi. 10.000 posuda daje 40—50 baČava
surove smole, a svaka se izprazni po 6 puta. Godine 1879/80.
dobilo se 17 i ´/a galona (794.500 hl.) terpentina i 1 i ´/a milijuna
bačava krute smole u vriednosti od 33 i V2 mil. maraka


U saveznim državama vadi se i tanin. U iztočnim krajevima
znamenit je Quercus virens, u južnim uz nju Q.
Prinos, u sjevernim krajevima Q. prinoides, u zapadnim


Q. densiflora, koja je osobito izdašna, jer ima IG, S^/o tanina.
Znamenite suTsuga Pattoniana i Ts. Mertensian
a sa 15, 7, i 15 i 1% , pak Douglasije sa 13, 4"/o. Ima
hrastova koji daju samo 4"/o tanina, kao Q. alba, tinctoria,
macrocarpa, rubra i nigra.
Sirup i šećer vade iz javora sladorovca i prvi kao izvrstan
zamjenik meda troši se u Americi u velike. God. 1879/80.
izvadili su u Saveznim državama 36 i ´/a milijuna šećera i


81.500 hl. sirupa U sjevernim je krajevima najprometnije
mjesto Vermont, dočim mali New-Hampshire sam proizvodi
na godinu 732.000 funta. U kasnu zimu, kada još snieg pokriva
zemlju, a zrak je 1 sunce toplo, navrtaju javor u visini
od 2—3 stope do 5 —15 cm. duboko, već prema tomu, kako
je stablo debelo. Od bazgovine načine ciev i zataknu u deblo.
Kad je dobro ljeto, daje jedno stablo 174 litre soka, a ovaj
10 funta šećera; popriečno daje 100 stabala na godinu 400
funta šećera. Sok se sabire svakoga jutra, lieva u velike, plosnata,
željezne posude, gdje se ukuha u sirup ili u granulirani
šećer. Stablo valja navrtati tek u 30 godini, odkada se može
rabiti svake godine.


ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 22     <-- 22 -->        PDF

— 522 — -
Za papir i celulosu rabe u Americi mekanije vrste drva,


naročito Pice a nigr a i nekoje topole, koje si industrijalci


u šumama izbiraju sami.


Znamenita je i trgovina plodova, a najnaznamenitiji je
plod pecan-orah. od Carya olivaeformis, koja u Americi
zamienjuje naš orah, akoprem se iz Europe uvaža u veliko^
Kaš je orah onu vrstu sa stola imućnijih već iztisnuo,
jer je izdašniji i riedji. I plodovi od Carya alba i sulcata
troše se u Americi, nu kako su debele lupine manja im
je ciena.


Plemeniti kesten (Castanea americana) vole Amerikanci,
kao mi marone, te ga Talijani prodavaju i peku, kao i kod
nas u Europi. Plodovi su manji i u šiljak iztegnuti i toga radi
prodava se mnogo evropskog kestena. I kesten nosi u Americi
plodove na svoj zator. Poraste li blizu ljudskih stanova,
bude od njega prava nakaza, raste li u šumi, to mu ploda radi
odbijaju graue sjekirom. U velike se troši od šumskih plodova
Persimon, što raste na Diospjros virginiana eim
od mraza gorki plovovi postanu sladki. Jedu se i plodovi od
raznih borova, koje naročito vole Indijanci. U Kaliforniji troše
plodove odPinus Parjana, P. osteosperma edulis,


P.
monophjlla i P. Sabiniana.
Veliku množinu plodova pojedu svinje i blago, kao žir,
bukvice, kesten, plodove od Hikory-a, Umbellularia i drugih
u kojima ima puno škroba.
Osim toga daje šuma čovjeku nastor, kamenje, crnicu,
ziemlju, lišće, koru, granje itd., nu osobito je privrjeda u šumama
Floride i na obalama južnim. Usljed velike vlage i topline
razvija se po svržima i granama našemu gorovezu (Usnea barbata)
nalična bi ina Tillandsia usneoides, koja bude nekoliko
metara duga. Tu takozvanu vrstu »maha« sabiru u
močvarnim krajevima za poplava i skidaju iz čamaca, bacaju
u hrpe i puste da tu leži 10—12 mjeseci, dok prodje prirodnu
maceraciju. U Neu-Orleansu, glavnom skladištu toga »maha«,,
vade se iz biline vlakna i očiste. Ovako priiedjenim »mahom«




ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 23     <-- 23 -->        PDF

- 523


pune se madracu i jastuci, ali ga valja pomješati dlakama.


Godine 1879/80 prispjelo je na tržište u New-Orleansu 3600


svežanja toga »maha« u težini od 10 mil. funta, a u vrjed


nosti od 1, 2 mil. maraka.


Lov je u Americi slobodan, što Amerikanci iztiču ponosom
i otac je osobito veseo, kada porasla sina daruje puškom, da
se njome vježba, a vježba se na najkrasnijim ptičicama svieta,
na sitnim kolibrićima u onaj čas, kad izliećuju iz cvieta. Poslije
strielja zabave radi lose i bivole, pa se diči ako je u godinu
dana postrieljao stotinu komada.


Kako loši ostaju na mjestu, to se cielo junačtvo sastoje
u tome, da od njih bude hrpa mrcine. Takovi lovci nisu brojni,
ali su obični oni, koji kadkad nisu toliko visoki, koliko im je
puška duga, iz koje ubijaju sve, što im dodje pod ruku.


Lovci, kojima bijaše lov zanatom i koji življahu u šumama
poput nomada, bivaju sve riedji. Ovi imaju najteže griehe, jer
su požarom uništili ogromne šume, ali uništili u šumovitim
krajevima i lov, jer što ne pogodi puška, to raztrgaju njihovi
psi. Meso od divljači razrezali bi u komade pred kolibama
ga sušili i siromašnomu svietu prodavali.


Niti ova, ni buduća generacija neće uništiti lov u Saveznim
državama. U ogromnim prašumama ima divljači još obilato,
koja če se pod zaštitom brzo razmnožiti i puste krajeve opet
napučiti, nu nije tako u blizini ljudskih stanova, gdje su šume
svojim životom zamrle.


Pošumljenje Krasa na svjetskoj izložbi u Parizu,


Preveo R. E., kr. kot. Šumar.


Pod tim naslovom donosi »Oesterreichische Forst- und
Jagd-Zeitung« u svom broju 30. od o. g. kratak opis razvoja
radnja oko pošumljivanja cislitavskog krasa, koga usljed svoje
važnosti ovdje u prievodu donosimo.