DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 517 — Pile u iztoČnim krajevima primaju materijal vodom, koji dolazi ne vezan. Okolina odavna je pusta, samo kržljavi, čvorasti i opaljeni, a tužni ostanci sjećaju te, da i tu bijaše nekod šuma. Za pomladak ne mari nitko, ako je pak porasao jedini su mu gospodari vatra i sjekira. Riedko trebaš da pitaš za pilu, hrpe od ugljena vode te tamo; hrpama od ugljena i crnom prežganom zemljom okružen je etablissement. Čovjek, koji svojom sjekirom drva sječe, misli kod posla samo na dobitak, a ono što preostane, prepušta vatri. U zapadnim krajevima stoje pile u najbujnijim šumama, a čudno se dojimlje putnikove duše, kad ju zagleda u šumi mamutovca (Sequoia gigantea). Medju iverjem crvena drva, svrži i granja, medju ugljenom i pepelom, težko je i naći mjesto na kojem je to čudo-drvo poraslo. Pa ipak bi trebalo, da si svaki vlastnik sačuva nekoliko divova i da po njima zirne n prošlost od 2u00 godina. Težko da de ta stabla već ikada doživiti tako visoku starost. To su orijaši, koji čovjeka zadivljuju. Dr. H. Mayr, koji nam opisuje šume sjeverne Amerike, našao je jedan eksemplar, koji bijaše 102 m. visok, deblo bilo mu je 60 m. dugo, a u visini 34 m. mjerio je još u objamu 3,7 m. Usebina mu iznosila 822 cbm. Deblo takova orijaša tegne 160.000 klgr. Obori liše takav div, zadrkće zemlja, a prasak tutnji na milju daleko i tako žestoko, kao da gruvaju topovi. Kod te prilike, da propadne jedna trećina drva. Godine 1885. imali su u Fresno County-u sagraditi pilu u najbujnijoj dubravi mamutovaca, koja je imala da izpili na dan 470 cbm. drva, što čini na godinu 170.000 cbm. Na planinama onoga kraja bilo je pomenute godine 2350 cbm. zdrava drva, od česa odpada na mamutovac 2 mil. cbm. Fresno County ima najveće šume mamutovca, koje zapremahu 1460 ha, t. j . na jednom hektaru stoji 1440 cbm. drva. Nu ova je svota premalena, jer 10 mamutovaca 500 cbm. daje 5000 cbm., a pridamo li k tomu 1000 cbm. jela i borova, to odpada na hektar 6000 cbm. Do godine 1886. iznosila je ukupna duljina željeznica u sjevernoj Americi 40.700 geografskih milja. Ako na geografsku |