DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 518 — milju odpada 12.140 podvala ili babura, to ih ima na svim prugama 495 milijuna, a računajući podvalu na 0.085 cbm. drva, daje to svotu od 42.07 milijuna cbm. drva. Da se željeznica što prije preda prometu, grade mostove, viadukte, stanice i kolodvore od drva. Stručnjaci ciene potrošak drva na 260 cbm. po geografskoj milji, što iznaša za ukupnu željezničku duljinu 10,5 cbm. milijuna drva, dočim je do god. 1886. na sve željezničke gradjevine potrošeno 52,5 mil. cbm. drva. Na brzojavne stupove, kojim je duljina iznosila 30.000 geografskih milja, potrošeno je spomenute godine 5 mil. cbm. drva. Za obnovu n. pr. podvala, računajući po 1000 milja, treba 12 milijuna komada podvala. Da se što vise prištedi na radenim silama, sieku za podvale mlada stabla, kadkad i takova od kojih dobivaju samo jedan komad, a sjeku hrastove, n južnim krajevima orahe, Hikorye, Gledičije i druga. Kad se jedan kraj izsječe i opustoši, traži se drugi, ako je moguće što bliže željezničke pruge. Na željeznicama, koje prolaze šumovitim krajevima, lože lokomotivu drvima, u južnim krajevima rabe u tu svrhu borove, u drugim krajevima orahe, briestove, jasene, hrastove, u jednu rieč drveta, koja bi u nekoliko godina donesla ogromnu korist. Po Sargent u potrošile su željeznice g. 1879./80. drva u vrijednosti od 5 milijuna sterlinga, a parobrodi za 2 milijuna. Potrošak sitnog drva neda se iztaknuti za Savezne države ni približno. Po vladinom izvješću od g. 1879./80. potrošeno je 1760 milijuna letava, 5555 mil. šindra, 1500 mil. štapova, duga i dužica i 100 milijuna obruča. Ljudi, koji su tražili drvo za sin dre bijahu valjda prvi, koji su počeli zalaziti u planine zapadne Amerike. Pao im je u oči sladorni bor, vitko stablo, koje se dade liepo kalati. Tlo upliva valjda na to, da svako stablo nije za kalanje, valjalo je dakle takva stabla tražiti, a na taj način palo ih je nekoliko milijuna pod sjekirom. Iz dobroga stabla izrezali bi najbolje komade, dočim bi ostalo drvo ostavili, da zlobni i pokvareni njime zapale šumu. Danas je ovoj borovini tolika ciena, |