DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 79 <-- 79 --> PDF |
— 579 — nas domaćeg pazara. Osobite su se nade polagale na ovogodišnju žetvu, za koju se je predmnievati moglo, da bi mogla biti vrlo dobra, nu ona je slabija nego se je očekivalo polag samoga vremena, a zbog raznih elementarnih nepogoda. Već u proljeću bilo je po nizinama poplava, a kasnije stradali su mnogi predjeli od silnih oluja i leda. Tako je konaćno i žetva znatno slabija, nego li bi biti morala. Drvotržci, koji se tuže ua malu dobit, koju im šumski poslovi odbacuju, nastoje da se od svoje strane obrane od poslovnih gubitaka, pa su kod sklapanja poslova mnogo oprezniji nego li prije. Nedaće, koje su mnoge im drugove stigle, sile ih na oprez. A baš i jest ova godina mnoge stare tvrdke natjerala u stečaj, što je dokaz, da su i za naše drvotržce nastupila ozbiljna vremena, pa da se već ne može tako rekuć svaka šuška baviti trgovinom s drvom, kako je to prije nekoliko decenija bilo. Nu koliko je prodja drva u tuzemstvu slaba, toliko je eksportna trgovina vrlo povoljna, prem se baš u zadnje vrieme opaža i ovdje neka mali nazadak. Parižka izložba, koja je vrlo mnogo drva trebala, gotova je; jednog je dakle velikog konzumenta nestalo, pa i to se ćuti Manje je tečajem zadnjih mjeseci izvezeno i dužice, nu ciena joj je sveudilj vrlo povoljna. Uza sve to ipak je eksportna trgovina povoljna, pa su se u zadnje vrieme počele upravo neke vrsti drva, za koje se prije toliko pitalo nije, više tražiti i dobro plaćati, tako primjerice jasenovina i bukovina. Eksport drva iz naše monarkije konstantno i znatno raste, navlastito ižvoz same surovine (trupaca) tako, da je domaća industrija, koja preradjuje drvo, zabrinuta neće li joj ponestati potrebite surovine. Ovi su industrijalci u Austriji nedavno zbog toga razloga počeli agitirati za izvoznu carinu na drvo, pa vele, bude li se i dalje tako sjeklo i tolika množina drva u inozemstvo eksportirala nastat će nestašica na drvu, od koje će stradati ne samo raznovrstna poduzeća, već i obće narodno gospodarstvo, bumarski krugovi ne odobravaju njihovo nastojanje — razni šumarski stručni listovi proti tomu su — i vele, da je tim iridustrialcem samo do toga, da budu što jeftinije došli do drva i gotovo neki monopol u tom pogledu uživati, nu da bi takova izvozna carina na drvo bila na veliku štetu šumoposjednika, kojim se više nebi rentiralo njihovo gospodarstvo u zabitnih šumah. Istina je, vele tamošnji šumarskostručni krugovi, da se uslied velikoga eksporta mnogo sječe, nu dovoljno je, da se strogo obdržavaju mjere šumskoga redarstva, pa tad ne ima brige, da će se previše sjeći i šume haračati. — Sve po malo prodaje se u našim šumama obavljaju, pa ne ima gotovo broja službenih „Narodnih Novina", u kojem ne bi bila oglašena i koja |