DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1900 str. 82 <-- 82 --> PDF |
— 582 — gospodariti nesmije, pa su cesto na teret samom posjedniku. Pošto te šume služe obćem dobru u mnogo većoj mjeri, nego li samom vlastniku, nadalje obzirom na to, da bi poreznim polakšicama na te šume gubila austrijska država samo kojih 65 tisuća forinti na godinu, to je vriedno stvoriti gornju rezoluciju, koju je kongres i stvorio. Glede 2. pitanja: „Je li nuždna revizija obćeg šumskog zakona od 3. prosinca 1852., ili izdanje novih šumskih zakona za sve zemlje zastupane u carevinskom vieću i po kojih načelih" prihvaćena je opet nakon dulje debate ova rezolucija: Austrijski šumarski kongres zaključuje, da se vlada umoli, da obzirom na nedostatnost obćeg državnog šumskog zakona od 3. prosinca 1862. ćim prije predloži pojedinim zakonodavnim tielom nacrte zemaljskih šumskih zakona kao vladinih osnova na ustavno pretresivanje, u kojih će ustanove odaoseće se na zaštitu šuma biti pretežno preventivnoga smjera. Izvjestitelj za ovo pitanje bio je c. kr. šumarski nadsavjetnik H. vitez Guttenber g (brat profesora istog imena) a spominje u svojemu referatu, da je to pitanje već staro i da se vuče već od g. 1868. kada se je prvi puta počelo u većoj mjeri upućivati na nedostatke obćeg šumskog zakona. Opetovano je štajersko šumarsko družtvo i zemalj. odbor molio vladu, da preinači odnosno upodpuni taj zakon; ipak se nije sve do sada to provelo, već je vlada izdala g. 1873. provedbenu naredbu k ovom zakonu, i tada tražila mnienja pojedinih zemalja i šumarskih družtava. Sve to konačno nije dovelo do cilja, kao ni zakonska osnova vlade o preinačenju obćeg državnog šumskog zakona, jer se već odma kod prvog §. ove zakonske osnove nije mogao postići sporazumak. Tako je to ostalo ne riešeno pitanje sve do sada, pa se je moralo ponovno pred šumarski kongres iznieti. Izvjestitelj upućuje odma po tom na nedostatke obćeg šum. zakona i to odmah na §. 1., koji govori o „šumi" i „šumskomu tlu", a ne naznačuje potanje što se pod tim razumjevati ima. — Odma dalje u §§. 2., 3. i 4. opredjeljene kazne danas više ne odgovaraju, one su premalene, pa ih krivac rađje plati, nego da se okani haračenja, koje mu više nosi. Prigovara ustanovam sadanjega zakona glede steljarenja u privatnim šumama, koje su postepenom haračenju izvržene; prigovara §. 6. i 7.; zagovara bolju stilizaciju §§. 9 —17.; §. 19. i 20. imao bi se nadopuniti ; izkustvo veli, da §. 21. nije mogao spriečiti stvaranje krasa, a §. 22., koji govori o gosp. osnovama, valja da mu se proširi obseg ; §. 25., da nije dostatan ; glede §§. 44.—49. veli, da se uvaže zaključci prošlogodišnjeg kongresa; a §§. 50. —62., da nisu dostatni; konačno, da u prilogu D) k šumskom zakonu ima mnogo nedostataka, koji bi se morali izpraviti. |