DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1900 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 595 — Preostaje nam po tom samo još najmladji dio svijeta t. j . Australija. Podnebni odnošaji te zemlje pako u obde neprijaju uzgoju drveća, a glavni razlog tomu leži u pomanjkanju potrebite vlage. Poprečna količina oborinah u nutrašnjosti kontinenta bo iznaša tek 200 mm., pak si tim tumačimo i neznatni postotak šuma u Australiji, koje tek 4°/o ukupne površine tla zapremaju. Osim toga stradaju šume Australije naročito i od popaše ovcama, treba bo znati, da se ovčarstvo nigdje na svietu ne goji u većoj mjeri no tamo. Neuredna sječa šumah, uz pomanjkanje svrsi shodnog zakonarstva, koje kan da u obće i u toj zemlji samo na papiru obstoji, razjašnjuju nam, zašto šumarske prilike u tom dielu svijeta od dana na dan sve to žalostaije bivaju. Tako se je primjerice već i godine 1896. u same tri englezke kolonije, u Novi južni Wale8, Viktoriju i južnu Australiju, moralo uvesti drva u vriednosti od 20 milijuna franaka. Od otočja napokon, imade jedina Nova Seelandija, odgovarajuće vlažnomu podnebju i povoljnim odnošajem tla, još i prekrasnih crnogoričnih sumah, nu da i ove žali bože već svojoj propasti u susret idu, to nam jamči već i ono više od stotine ogromnih pilana, koje su u novije doba podignute, u svrhu izradbe tamošnjeg drva. Završujući tim taj kratki osvrt na šumarske odnošaje obstojeće danas na našoj zemlji, vidimo da su sigurno opravdane brige i bojazni po budućnost. Svim mnogobrojnim drvotrošećim zemljama stoje nasuprot tek mala područja drvo proizvadjajućih površina, a i od ovih tek je malo onakovih zemalja, koje će moći i doista potrajno proizvadjati drvo za izvoz na svjetska tržišta. Skrajnje je po tom nedvojbeno vrieme, da se već jednom svimi zakonitimi mjerama i djelotvorno stane na put dalnjemu haračenju šumah, ter tim načinom baš nenaknadivo šumsko blago umnim gospodarenjem ne samo uzčuva, već polag mogućnosti i poveća. |