DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1900 str. 12 <-- 12 --> PDF |
- 596 K tomu je pako svakako nuždno i to, da i same vlade šumoposjednikom idu bar u toliko na ruku, da ili raznimi porezi i prirezi — na njeki način ne unište. Uz to valjalo bi svakako posvetiti osobitu skrb takodjer i pošumljenju svih onih površina, koje i onako već nisu sposobne za ratarstvo ili inu gospodarsku proizvodnju, kao i novo pošumljenje ogoljelih gorskih predjela, da se tim šumske zalihe i opet podignu i povećaju. Skrajnje je napokon vrieme, da se sva ta sredstva i što odrešitije provedu, jer će se prieteći nam manjak na gradjevnomu drvu, posvuda sigurno već za kojih petdeset godina živo osjećati. Dakle u razdobju dosta kratkom, s obzirom na toli mnogostranu i težku zadaću. F. X. K. Osvrt na članak: Kako da stanemo na put šum. štetama kod kraj. im. obćinah, u broju 7. Š. 1. Gosp. pisac gornjega članka (M. Divjak) u broju 7. »Šum. lista«, smatrao je za shodno, prem mu nisu, kako i sam priznaje, poznati odnošaji u slunjskoj imovnoj obćini, da ipak svojoj »kritici« podvrgne — ako i u kratko — moj članak istoga naslova, otisnut u broju 4. »Šumar, lista« o. g. Da se ne bi mislilo : »Qui tacet, consentire videtur«, smatram si dužnošću, da se na njekoje njegove enuaciacije i ja — bar u kratko — osvrnem. Obćenito kazati: da nam ne treba ili da ne smijemo težiti za teritorialnim i uz to kvantitativnim povećanjem šuma — držim, da nije baš uputno, jer se tim stvara pogibeljni praecedens, a to tim više, kad takovo mnienje u javnost dolazi tobože od samih stručnjaka. Ja vjerujem, da za tim ne treba težiti kod petrovaradinske imovne obćine, ali, da toga ne treba slunjskoj ih I. banjskoj imovnoj obćini, o tom me g. pisac nikako ne će i ne može uvjeriti. Gosp. pisac, kako rekoh, priznaje, da mu odnošaji u slunjskoj imovnoj obćini nisu poznati. Kako se dakle može |