DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1900 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 672 — te bolestnih, za da se osnuje nepotrošiva šumska glavnica od 160.000 for., kojom bi se imao dalnji obstanak šuma za svagda osjegurati; od ovih 12000 stabala prodana bje god. 1899. javnom dražbom I. partija od 3000 stabala uz cienu od poprečno 4 for. 27 Vg nč. po tek. m^ tehnički sposobnog drva. Dostala je iste tvrdka Feliks pl. Neuberger i sin na Rieci. Pošto jošte nije sve drvo izradjeno i premjereno, nezna se još točno novčani uspjeh, nu predmjevati je, da će ovih 3000 stabala dati nešto preko 35.000 forinti. U ovom predjelu t. j . u Smrečju obavljena je zadnja sječa jelovine (izim bukovine koja je davana u ime ogrieva) prije 40 g. kadno je obstojala parna pila drvotržaca Škarpe i Cuculića u Mrkoplju kraj Ravnegore. Ovdje se osobito liepo iztiču razni dobni razredi, a tlo je dobro i liep prirast koli u visinu toli u debljinu. Prešav ovaj predjel, pa došav do šumske kolibe, počima predjel »Skrbivrh«. To je najstarija sastojina ciele površine, mjestimice baš prašuma, gdje dosele jošte sječeno bilo nije. Do 450 godina stara jelova stabla većim djelom suhovrha i bolestna 60—160 cm. promjera u prsnoj visini sa duljinom od 20 — 40 mt. te poprečnim kubič. sadržajem od 4—20 m*. Sjeverni obronci ovog predjela pokazuju vrlo liep i bujan podmladak, te sve debljinske razrede; osobito se iztiču ovi od 20—40 cm. Iduć putem od kolibe na novu šumsku cestu, upozoreni su izletnici takodjer na mlada smrekova stabla oštećena po vjevericam, prstenasto oguljena, tako, da je za preprečiti veliko razplodjivanje istih a i oštedivanje mladih stabala z, z. uvela izplatu taglie za svaku ubijenu vjevericu u iznosu od 10 nvč. Prolazeć ki oz sastojinu Podškrbivrh vide se i ovdje stabla opredjeljena za veleprodaju, kao i već provedena izradba I. partije. Po tom i dodjoše izletnici na novu šum. cestu, koja vodi počani od predjela »Gmajna« kroz šumu u predjel »Skrbivrh«. Cesta je ova gradjena većim djelom bivšim starim šumskim putem sa shodnim preloženjem na pojedinim mjestima. |