DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1900 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 675 — stabala za gorivo. Nu to nekoliko stabala ne zadovoljava njegovu potrebu, te je više puta prinužden, da i bez znanja organa koje stablo iz šume izveze. I u tom baš leži razlog, što naš narod često puta iz bojazni, da ne bude zatečen kod djela, i da što prije bude gotov s njim, znade osobito kod obaranja stabla napraviti veču štetu, nego što je iznaša oboreno stablo. Nu bilo bi kako mu drago, — glavno je to, da bar u kratkim potezima prikazem način, kojim se naš narod služi izvažajudi drvo. Kod nas narod ni nema pravo odredjenog vremena i točno opredjeljenog doba dana, kad izvaža drvo. Po mom mišljenju ovisi to 0 samoj nuždi za gorivo drvo, a i daljini šume, te on ved prije proračuna, kad de pođi i kad de se vratiti. Obično jutrom upregne on pod dosta malena kolica dva konjička, često puta i jednog, ili pak rabi za to i rogatu marvu. Ako vidi, da ne može s kolima dođi do ved odredjenog mjesta, ostavi ih na jednom mjestu, — ali svakako gleda, da mu se što bliže i zgodnije približi. Odpregnuvši marvu, da pase po kakvom proplanku, ode sam sa sjekirom u šumu i tu bira pojedina stabla. Svakako nastoji, da obara stabla, koja su mu bliža kolima donijeti. Sto se tiče kakvode drva, traži on ravna i zdrava drva, i koja se mogu bolje ciepati, te koja bolje goriti mogu. Drži da je bukva najprikladnija za to, pa je za to mnogo tipotrebljava ved i zbog toga, što je to pretežnija vrst naših šuma. Našav.ši stablo siječe ga sjekirom ili pili pilom koja ima oblik polukruga, ved prema tomu, na kakvom se mjestu nalazi. Ako se nalazi na mjestu, gdje misli, da je možda u blizini lugar, potpili ga pilom, čiji se šum samo iz neposredne blizine može čuti, a ako se osjeća nešto sigurniji, podsijeca ga sjekirom u visini, koja mu je najzgodnija za zamašaje. Što se tiče obaranja samog stabla, gleda da mu padne na onu stranu, odaklen de ga zgodnije modi odpremiti. Na pomladak i na drugo stabalje, rekao bi, da malo obzira uzimlje. Oboreno stablo još na mjestu počne izradjivati. Okreše granje tako, da dobije samo golo stablo, kojega onda, ved 49 |