DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1900 str. 47 <-- 47 --> PDF |
- 687 — na 38.485 K., pa je poznata tvrdka Mohr, i drug ponudila 38.487 K., nu dražba nije odobrena, jer da je ciena u službenim novinama pogrieSno izkazana bila. U krugovih šumskih trgovaca, to se vrlo nepovoljno komentira. Različite viesti i sitnice. Pitanje o državnoj pripomoći pasivnim imovnim obćinaui u bivšoj vojnoj Krajini 6ini se, da je došlo u povoljni stadij za te imovne obćine, jer je — kako s pouzdanog vrela doznajemo — pohodio izaslanik vis. kr. ugarskog ministarstva za poljodjelstvo gospodin centralni šumarski savjetnik Szenes nedavno ove imovne obćine, a pratila su ga na putu vel. gospoda: kralj, odsječni savjetnik i zemaljski šumarski izvjestitelj F. Zikmundovski i kr. šumarski ravnatelj J. Havas_ Tiče se to imovnih obćina I. i II. banske i slunjske, za koje se je već prigodom segregacije predvidjalo da će biti pasivne, te im odmah milošću Njegovog Veličanstva kralja državna pripomoć obećana. Da su te imovne obćine izim II. banske, podpore doista potrebne obćeje poznata činjenica, pa će se time udovoljiti dugo i težko osjećanoj potrebi tamošnjega naroda, koji je razmjerno prema drugim imovnim obćinam prigodom provedene segregacije državnih Suma dosta slabo prošao. Tom će se prilikom valjda riešiti viseće pitanje o imovnoj obćini ličkoj, koja, kako je poznato, nije nikada samostalno gospodariti počela, niti je gospodarstveni ured ustrojen zbog pomanjkanja državne pripomoći. Državni izpit za samostalno vodjenje šumskoga gospodarstva nije se ove jeseni obdržavao, prem je bio rok već opredieljen i obznanjen i to s toga razloga, je se je premalo kandidata prijavilo — samo tri. Time priStedjen je zemlji znatni trošak, koji ne bi bio u nikakovom razmjeru sa rezultatom. Pojedini kandidati obaviešćeni su o tom pravodobno i istodobno upućeni, da se u sliedećem roku dojdućega proljeća izpitu podvrgnu. Kako se lieče psi, Itoji se gruvanja pušaka plaše. Dosta ima pasa koji se boje pucanja, pak već iza prvog hitca, kojega je lovac izpalio, bježe glavom bez obzira kući. Većinom su to psi, koji su naglošću lovca od puščauoga hitca stradali. Da takovih plašljivih pasa ima, svakomu je lovcu dobro znano, a da to i na potomstvo prelazi, to je već mnogo puta opaženo. Takovi su dakle psi i uz najbolji njuh i dresuru za lov nesposobni. Čitali srao da Amerikanci na ovaj originalni način ovakove pse lieče i za lov uporabivimi čine. Lovac ode na čamcu s takovim psom na sried kakove velike vode, jezera ili rieke, pa izpali jedan ili više hitaca. Pas od straha skoči u vodu, nu jer je obala daleko, on će se u smrtnom strahu držati ipak u |
| ŠUMARSKI LIST 12/1900 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 688 — blizini čamca, te će u borbi za svoj život i nadvladati strah kojega ima pred puškom. Lovac na to uzme psa u čamac, miluje ga, a tad opet pucati stane. Nakon nekoliko takovih lekcija izgubit će pas strah pred puškom, te se kasnije i na kopnu ne će više bojati gruvanja pušaka. Creodetski strojeri od ma^aalitima. Već je spomenuto u ovom listu, da su u najnovije vrieme počeli praviti promjerke od magnaliuma, a sad se kao najnovije javlja, da je poznata tvrdka Neuhofer i sin u Beču napravila i prve geodetske strojeve od magnalium. Ti su strojevi mnogo laglji nego li do sele običajni od žute mjedi, pa mogu navlastito dobro služiti mjernikom u brdovitih predjelib, gdje se figurant jedva i sam uzpinje i kud i kamo teže, kad još mora težak instrumenat prenašati. Konkurencija drvenim željezničkim podvlakam? Inžinir Skrobanek izumio je kako je moći iz treseta napraviti takovu masu, koja je po svojim svojstvima sasvim slična drvu, pa da će se naročito od te mase moći praviti željezničke podvlake, koje bi bile isto tako dobre kao one od drva a mnogo jeftinije. Šumski nasadi u spomen smrti blagopokojne kraljice Jelisave u Ugarskoj znatni su, jer se iz objelodanjenih službenih izvještaja razabire, da je tom prilikom do 3 milijuna raznovrstnog šumskog drveća i grmlja zasadjeno, a kr. ugar. ministarstvo za poljodjelutvo obznanjuje, da daje svakomu bezplatno šumske biljke za popunjenje tih nasada. Priznati moramo, da je doista liep i koristan običaj kod raznih zgoda, kojima se želi spomen na dugo vremena što bolje uzčuvati, provesti šumska sadnje i stvoriti time trajne spomenike tih, bilo radostnih ili žalostnih zgoda. Šumarska zakonska osnova, predložena lirv. saboru, kojom se djelomično preinačuju neke ustanove zakona od 22. siečnja 1894. o uredjenju šumarsko-tehničke službe kod uprave u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji — koju na drugom mjestu zajedno sa obrazloženjem donosimo — udovoljit će želji intevesovanih šumarskih krugova obćenito u toliko, što će već jednoć prestati anomalija, da su plaće ostalih činovnika istih činovnih razreda drugačije — u pravilu veće — nego li šumarskih stručnjaka i tako provesti izjednačenje, Dobiti će tim oni, koji se nalaze više u X. činovnom razredu i svi oni, koji su obee u IX. i VIII. činovnom razredu, ali žalibože izgubiti oni, koji se nalaze u XI. činovnom razredu odozdo, jer je dosadanja plaća šumarskih tehničara, stojećih u XI. dnevnom razredu iznosila 1200 i 1400 K , a u buduće će iznositi 1000, 1200 i 1400 K. Živa je i jednodušna želja šumara, da se u obće XI. dnevni razred kod političke službe dokine, gdje ti šumarski stručnjaci nose naslov „kr. kot. šumar", a stručnjaka sa naslovom „šumar" ne ima ni kod uprave državnih šuma ni kod imovnih obćina, jer stoje svi takovi u X. činov. razredu. Ne prelazi se u pravilu iz ovoga XI. razreda |
| ŠUMARSKI LIST 12/1900 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 689 — brzo u X. razred i dalje — kako kod pravnika bilo koje struke — a ipak se u pravilu traži akademižka naobrazba (iza 4 godine samo takova) pa se i o potrebi toga, da se taj XI, dnevni razred dokine, svagda u šumarmarskih krugovih. razpravlja i težko očekuje čas, kad će se dokinuti. Poznato nam je, da je upravo sada težko ostvariti ovu obću želju šumarskih stručnjaka, jer je uslied slabih godina i raznih kriza gospodarstvenih dohodak Hrvatske i Slavonije malen, pače nazadovao, tako da je naša tangenta manja nego li je bila prošlih godina, a dokinuće XI. razreda stajalo bi oko 19 hiljada kruna više, pak se i uz najbolju volju mjerodavnih krugova ne bi mogla ta želja sada ostvariti, nu da bar visoki sabor ovlasti vis. kr. zemalj. vladu, da ona donese novu zakonsku osnovu, kojom se taj XI. razred ukida, čim to novčana sredstva dozvole. Šumarstvo u proračunskom odbora hrv. sabora. Kod stavka 7. „Šumarstvo" razvila se je u saborskom proračunskom odboru sliedeća debata koju niže priobćujemo. Nar. zast. g. dr. Josip Fran k priznaje, da šumska uprava kod kr. zem. vlade stoji na visini svoje zadaće, ali nam u kotarima da ne odgovara posve i da kotar, šumarski organi odveć tjesnogrudno shvaćaju svoju zadaću. Navadja za primjer Grašenicu, gdje je narod stradao, zadužen je (govornik producira do 120 mjenica tamošnjeg pučanstva), a kot. šumar ne dozvoljava posjeći 80 rali šume, prem je ima do 800 rali. U Voloderu opet ne će narod da se sječe šuma, a kot. šumar je odredio, da se mora sjeći za ogriev. Preuzv. g. ban Dragutia grof Kh uen-He d er v ar y iztiče, da je naša šumarska uprava još jako mlada, pa zato je lahko moguće, da imade svojih nedostataka i upravo začudno bi bilo, kada ih ne bi imala. No sa tužbama našega naroda, ne samo seljaka već dapače često i visoke inteligencije, na šumsku upravu valja vrlo oprezno postupati, jer kod nas vladaju neki čudni nazori o šumama, i svatko drži, da šumama nije druga svrha, nego da se posjeku, a kada se to u vlastitom interesu onih čija je šuma, sprečava, da im se tako očuva šumska glavnica, onda se dižu tužbe i jadikovke. Konkretni slučajevi, koje je predgovornik naveo, nisu mu poznati, ali će se dati o njih informirati; ali odmah iztiče, da je vlada prečesto, kada je narod pao u nevolju, dozvolila sjeći stanoviti dio šume. Pa Sto se dogodilo ? Suma se posjekla, nova se nije zasadila, novac se potrošio, a narod se zaduživao dalje, misleć, da će se opet, kada dogori, sječi šuma. To mora prestati, te govornik izjavljuje, da će vlada, baš u interesu naroda, biti u buduće malko tvrdjeg srdoa u podjelivanju dozvola izvanrednog sječenja šume. Uviek bo se govori: ovo je zadnje zaduživanje, a za par godina stara je nevolja opet tu. To mora, kako je već rekao, prestati, jer šta rade one obćine, koji nemaju šume, pa |
| ŠUMARSKI LIST 12/1900 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— 690 — ipak živu ? Šta se po predgovorniku produciranih mjenica tiče, to priznaje, da je to žalostan pojav, ali njemu nije kriva šumska uprava, već kojekakve naše ladanjske banke, koje seljaka upravo zavadjaju na zaduživanje. To se ne će popraviti, dok nekoliko tih malih zavoda ne propadne. Žalostno je, što se čovjek obično samo na vlastitoj šteti uči. Nar. zast. g. dr. Ivan Banjavči ć tuži se, da lugarsko osoblje ne odgovara svojoj zadaći i da ono narod često veksira. Moli vladu, da tomu učini kraj. Preuzv. g. ban Dragutin grof Khuen-Hedervary izjavljuje, da vlada kod lugarskog osoblja drži vrlo strogu disciplinu, no žalibože sav je još materijal, iz kojega se kod nas to osoblje rekrutira,.vrlo manjkav, pa za to je težko izbjeći nedaćam. Čestit lugar, baš za to, jer čuva šumu, brzo je nemoguć u kraju, u kojem službuje, pa onda dodju ljudi manjih vrlina. U ostalom, i u tom pogledu već ide na bolje, pa će s vremenom dok se naš narod privikne na racionalno gospodarenje šumom, biti još bolje. Za sada se hoće strpljivosti, a vlada dotle strogo pazi na lugarsko osoblje, pa samo moli g. zastupnika, da se svim silama ne zauzme za ovog ili onog lugara, kako je to već bivalo, kada ga vlada radi nepodobština odpusti. Nar. zast. g. dr. Ivan Banjavči ć upozoruje vladu na pojav, da kod nas mnogi kupuju imanja, posjeku šume, pod izlikom, da će uvesti novu kulturu, pa onda dotično imanje parceliraju, a dotični kraj ostane bez šume, što je od sudbonosnih posljedica po klimatičke mjestne ođnošaje. Preuzv. g. ban Dragutin grof Khuen-Hedervary iztiče, da je vladi pri spomenutim pojavima težko utjecati, jer tu se radi o privatnom, a ne obćinskom vlastničtvu. Nu koliko joj zakon dopušta, ona i tu pazi, da ne bude nevolje i štete. Naslov 7. bude za tim primljen. Mi šumari moramo ponovno da zahvalimo Preuzv. gosp. banu na ovoj liepoj besjedi, koju je izrekao u obranu naših šuma i tim dokazao koliko mu leži na srcu pravo konservativno racionalno šumarenje, za koje i mi radimo, pa često dolazimo u opreku sa žiteljstvom, kojemje često viŠe do časovite koristi nego da se što bolje sačuva i uzdrži šuma, taj znatni narodni imetak, pa da ih dobro uzčuvane preda kasnijem potomstvu, da i ono bude imalo vrela iz kojih će crpsti. Uredjnje Ivan Partaš,prof. šum. akademije u Zagrebu. Tiskara C. AIbrecht (J. Wittasek). |