DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1900 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 689 — brzo u X. razred i dalje — kako kod pravnika bilo koje struke — a ipak se u pravilu traži akademižka naobrazba (iza 4 godine samo takova) pa se i o potrebi toga, da se taj XI, dnevni razred dokine, svagda u šumarmarskih krugovih. razpravlja i težko očekuje čas, kad će se dokinuti. Poznato nam je, da je upravo sada težko ostvariti ovu obću želju šumarskih stručnjaka, jer je uslied slabih godina i raznih kriza gospodarstvenih dohodak Hrvatske i Slavonije malen, pače nazadovao, tako da je naša tangenta manja nego li je bila prošlih godina, a dokinuće XI. razreda stajalo bi oko 19 hiljada kruna više, pak se i uz najbolju volju mjerodavnih krugova ne bi mogla ta želja sada ostvariti, nu da bar visoki sabor ovlasti vis. kr. zemalj. vladu, da ona donese novu zakonsku osnovu, kojom se taj XI. razred ukida, čim to novčana sredstva dozvole. Šumarstvo u proračunskom odbora hrv. sabora. Kod stavka 7. „Šumarstvo" razvila se je u saborskom proračunskom odboru sliedeća debata koju niže priobćujemo. Nar. zast. g. dr. Josip Fran k priznaje, da šumska uprava kod kr. zem. vlade stoji na visini svoje zadaće, ali nam u kotarima da ne odgovara posve i da kotar, šumarski organi odveć tjesnogrudno shvaćaju svoju zadaću. Navadja za primjer Grašenicu, gdje je narod stradao, zadužen je (govornik producira do 120 mjenica tamošnjeg pučanstva), a kot. šumar ne dozvoljava posjeći 80 rali šume, prem je ima do 800 rali. U Voloderu opet ne će narod da se sječe šuma, a kot. šumar je odredio, da se mora sjeći za ogriev. Preuzv. g. ban Dragutia grof Kh uen-He d er v ar y iztiče, da je naša šumarska uprava još jako mlada, pa zato je lahko moguće, da imade svojih nedostataka i upravo začudno bi bilo, kada ih ne bi imala. No sa tužbama našega naroda, ne samo seljaka već dapače često i visoke inteligencije, na šumsku upravu valja vrlo oprezno postupati, jer kod nas vladaju neki čudni nazori o šumama, i svatko drži, da šumama nije druga svrha, nego da se posjeku, a kada se to u vlastitom interesu onih čija je šuma, sprečava, da im se tako očuva šumska glavnica, onda se dižu tužbe i jadikovke. Konkretni slučajevi, koje je predgovornik naveo, nisu mu poznati, ali će se dati o njih informirati; ali odmah iztiče, da je vlada prečesto, kada je narod pao u nevolju, dozvolila sjeći stanoviti dio šume. Pa Sto se dogodilo ? Suma se posjekla, nova se nije zasadila, novac se potrošio, a narod se zaduživao dalje, misleć, da će se opet, kada dogori, sječi šuma. To mora prestati, te govornik izjavljuje, da će vlada, baš u interesu naroda, biti u buduće malko tvrdjeg srdoa u podjelivanju dozvola izvanrednog sječenja šume. Uviek bo se govori: ovo je zadnje zaduživanje, a za par godina stara je nevolja opet tu. To mora, kako je već rekao, prestati, jer šta rade one obćine, koji nemaju šume, pa |