DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1900 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— 690 — ipak živu ? Šta se po predgovorniku produciranih mjenica tiče, to priznaje, da je to žalostan pojav, ali njemu nije kriva šumska uprava, već kojekakve naše ladanjske banke, koje seljaka upravo zavadjaju na zaduživanje. To se ne će popraviti, dok nekoliko tih malih zavoda ne propadne. Žalostno je, što se čovjek obično samo na vlastitoj šteti uči. Nar. zast. g. dr. Ivan Banjavči ć tuži se, da lugarsko osoblje ne odgovara svojoj zadaći i da ono narod često veksira. Moli vladu, da tomu učini kraj. Preuzv. g. ban Dragutin grof Khuen-Hedervary izjavljuje, da vlada kod lugarskog osoblja drži vrlo strogu disciplinu, no žalibože sav je još materijal, iz kojega se kod nas to osoblje rekrutira,.vrlo manjkav, pa za to je težko izbjeći nedaćam. Čestit lugar, baš za to, jer čuva šumu, brzo je nemoguć u kraju, u kojem službuje, pa onda dodju ljudi manjih vrlina. U ostalom, i u tom pogledu već ide na bolje, pa će s vremenom dok se naš narod privikne na racionalno gospodarenje šumom, biti još bolje. Za sada se hoće strpljivosti, a vlada dotle strogo pazi na lugarsko osoblje, pa samo moli g. zastupnika, da se svim silama ne zauzme za ovog ili onog lugara, kako je to već bivalo, kada ga vlada radi nepodobština odpusti. Nar. zast. g. dr. Ivan Banjavči ć upozoruje vladu na pojav, da kod nas mnogi kupuju imanja, posjeku šume, pod izlikom, da će uvesti novu kulturu, pa onda dotično imanje parceliraju, a dotični kraj ostane bez šume, što je od sudbonosnih posljedica po klimatičke mjestne ođnošaje. Preuzv. g. ban Dragutin grof Khuen-Hedervary iztiče, da je vladi pri spomenutim pojavima težko utjecati, jer tu se radi o privatnom, a ne obćinskom vlastničtvu. Nu koliko joj zakon dopušta, ona i tu pazi, da ne bude nevolje i štete. Naslov 7. bude za tim primljen. Mi šumari moramo ponovno da zahvalimo Preuzv. gosp. banu na ovoj liepoj besjedi, koju je izrekao u obranu naših šuma i tim dokazao koliko mu leži na srcu pravo konservativno racionalno šumarenje, za koje i mi radimo, pa često dolazimo u opreku sa žiteljstvom, kojemje često viŠe do časovite koristi nego da se što bolje sačuva i uzdrži šuma, taj znatni narodni imetak, pa da ih dobro uzčuvane preda kasnijem potomstvu, da i ono bude imalo vrela iz kojih će crpsti. Uredjnje Ivan Partaš,prof. šum. akademije u Zagrebu. Tiskara C. AIbrecht (J. Wittasek). |