DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1901 str. 1     <-- 1 -->        PDF

Br, 1. u ZAGREBU, l.´siečnia 1901, God,XXV.


Uvrstbina oglasa: za 1 stranicu 16 K.; za V2 stranice, 8 K.; za Vs stranice
5 K. 20 fiL; za V4 stranice 4 K. — Za višekratno uvrštenje primjerena popnstbina.


U oči nove godine 1901 a na osfitu novoga
, . ; ´. ´XX. stoljeća! ´


.Minula godina zadnja je, u kulturnoj´ historiji svakako
vrlo znamenitogaj XIX. stoljeća, a mi se evo" nalazimo ne
samo na početku nove godine 1901., vec i na početka novoga
stoljeća. Tom zgodom n^ možemo na ino^-Ved-da se bar sa
nekoliko redaka osvrnemo na netom minulo stoljeće.


XIX. stoljeće pravi je viek izuma. U tom su se stoljedu
gotovo sve ^zvanosti osobito obogatile, naročito vanredno su se
razvile Lz, realne znanosti, medju koje možemo ubrojiti i šumarsku
znanost. Iz skromnili početaka na osvitu minulog
XIX . stolje(5a/razvila se je bujno i šumarska znanost, uhvativ
siguran korjen na prirodnih nauka. Puki empirizam prestao je,
šumarskoj znanosti otvoriše vrata, i najviši nastavni zavodi/ a
samo racijonalno šumarstvo postalo je znamenitim činbenikom
u gospodarstvu fcillturnih naroda. Svi mu kulturni narodi počeše,
naročito na/izmaku netom- misiulog stoljeda, posvećivati
osobitu´pažnju, pa ne ima sumnje, da 6e. ono u XX.´stoljeću
procvasti i ondje, gdjo do sada još cvalo nije. -
Minulo stoljeće od osobite je važnosti za naše hrvatsko
šumarstvo. IstoiA polovicom XIX. vieka uvidila se je i u nas
velika važnost rabijonalnoga šumarstva, pa je u to ime ustrojeno
križevačko- spmarsko učilište a poslie i šumarska akademija
zagrebačka ´i\ osnovano naše šumarsko družtvo, a samo




ŠUMARSKI LIST 1/1901 str. 2     <-- 2 -->        PDF

naše šumarstvo stupilo stazom, na kojoj mu prednjače pryi
kulturni naroda.
TeŽajem nove godine 1901., a na pragu novoga stoljeća,
izpuBit će 25 godina što hrv.-slav. šumarsko družtvo obttoji
i što ono izdaje svoj družtveni organ »Šumarski list«. U tom
se je četvrt stoljedu liepo razvilo naše šumarsko družtvo,^sakupiv
pod svoju zastavu gotovo sve domaće šumarske stručnjake^ a
tako mu se je razvio i sam organ »Šumarski list«. Pošto
vriednost svakoga lista ovisi ponajviše o samim suradnicima,
to molimo i ovom zgodom svu p. n, gg. članove našega družtva,
da nas i u ovoj novoj godini ovako podpomažu kao i do
sele, pa ih u to ime srdačno pozdravljamo: »bila sretn a
nova Rodina 1901«, Urednictvo.


, ´ Proredjivanje šuma


u najnovije vrieme razvila se je u njemačkoj šumarskoj
literaturi živahna debata o proredjivanju šuma, naročito
od, ono doba, od kada su njemački šumari pohodili šume u
Dansko j i pobližje upoznali danski način proredjivanja šuma.


Pitanje ovo i za nas je od velike važnosti, naročito za
naše hrastove šume u nizini.. Kod mnogih šumoposjednika,
imenito krajiških imovnih občina, poprimilo je ono dapače
vec akutni značaj. Starih hrastovih šuma sve to večma nestaje,
a potrebe pučanstva na drvu sve više rastu. Usljed toga npndene
su vec sada muoge im, občine, da pravoužitnike barem
dielomice namiruju drvom od proreda. Pri tom je svakako
vrlo važno pitanje, kako daleko smije idi proreda, a da se
svrha gospodarenja u hrastovih visokih šumah, t j . uzgoj´
drva za gradju odnosno za trgovinu, ne promaši.-Nu ne , samo
u hrastovih šumah, nego je to pitanje postalo akutnim i n
njekih bukovih šumah, jer je potreba na drvu velika, a malo
za sječu doraslih šuma.


Obzirom na važnost predmeta, držimo miždnim, da prije


-ega predočimo historijski razvitak nauke o proredjivanju