DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1901 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 65 — sanja, kaže Bopp, da je temelj svakog proredjivanja. Ako je ovaj tu, tad se može sklop glavne sastojine otvoriti, a da se ipak sklop ciele sastojine ne izgubi. A ako se proreda vodi samo u nuzsastojini, tad je u sastojinah, gdje su pomješane vrsti drveda raznog temperamenta, posljedica ta, da nastaju čiste sastojine od bržje rastuće vrsti drveća. Zaštita tla ima se prepustiti vrstima drveća, koje bolje podnašaju zasjenu, te se u sastojini ili same nalaze ili umjetno uzgoje. Tangencijalna promjerka ili tachydendrometar. (patentiran odlukom kr. ug. povlastničnog ureda u Budimpešti od 18. prosinca 1900. pod temeljnim brojem P. 891./1900. u Ugarskoj, Hrvatskoj Slavoniji te Bosnoj i Hercegovini). Piše Mirko Puk, žup. šumar, nadzornik u Zagrebu. §. 1. Naziv. Spravu, koju kanim ovdje opisati, nazvao sam tangencijalnom promjerkom ili tacliydendrometrom; tangencijalnom promjerkom za to, jer se njome mjeri debljina stabla dvijema ili od stajališta motrioca prema periferiji stabla paralelno povučenim ili u stajalištu se sjekućim tangentama, a tachydendrometar zato, jer se njome dimenzije (protege) stabala premjeravaju brzinom, s kojom se uspjesi i radnje sada poznatih dendrometara ni izdaleka usporediti ne mogu. Nije to hvalospjev »pro domo«, to je činjenica, koja odgovara istini i koja će se u praksi još dostatno kontrolirati. §. 2. Potreba i važnost dendrometara u obće, a tachydendrometra napose. Nitko mi ne će poreći, svatko će priznati, da su naše procjene jošte vrlo manjkave. A zašto ? Zato, jer su upravo uajbitniji faktori, na kojima procjena bazira, nepouzdani i netačni. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1901 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 66 — Visina se često i prečesto ocjenjuje samo na oko, debljina mjeri u prsnoj visini, a oblični broj ustanovljuje na nekolicini u šumi porušenih stabala. Kako ja mogu govoriti o tačnosti jirocjene, kad sam visinu debla uzeo samo na oko, kako mogu govoriti o tačnosti, kad sam debljinu stabla promjerio samo na jednom mjestu i to upravo na mjestu, gdje je stablo najnepravilnije? Što ja mogu držati do točnosti one procjene, kod koje sam oblični broj ustanovio na stablu, koje ne odgovara niti cjelokupnosti, a niti" pojedinosti procieniti se imajuće šume. Što je takova procjena? Ruševna /grada, na ruševnom temelju, koja se drma, trese i prijeti svakim se časom skrhati. Kad je tomu tako, kad netačnost naših procjena proizlazi jedino iz netaČnih temeljnih faktora, pita se zašto se svi faktori ne iztraže temeljitije ; zašto se ne mjere i ne ustanovljuju onom preciznošću, koja važnosti stvari odgovara. Mi hvala Bogu imademo dosta, dapače i previše mjeraćih šumskih sprava za iztraživanje spomenutih činbenika, pa bi se tim spravama pri procjenama mogli i služiti, nu toga ipak ne činimo. Zašto? Zato, jer su sve te sprave stranom radi preveć umjetne porabe, stranom pako radi silnoga gubitka vremena — a vrieme je novac — za praktičnu porabu neprikladne. Ovu tvrdnju držim, ne trebam tek dokazivati, to je najsjajnije dokazala praksa, to znadu svi stručnjaci. Nijedna od sada poznatih pa bilo i najvrstnijih dendrometričkih sprava, nije si utrla put u praksu, a jošte manje se u njoj udomila. Visinomjeri od Winklera, Grossbauera, Sanlavila Weise´a Faustmanna i t. d. se doduše rabe u pojedinim osobito važnim slučajevima prakse, a rabe se i u pojedinim slučajevima znanstvenih iztraživanja, ali njihova je uporaba, kako rekoh, vrlo rijedka, ona je ograničena uvjek samo na pojedine slučajeve, koji se ne mogu uračunati u groš praktičnih radnja. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1901 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 67 — Kad su dakle sjedne strane sada poznati dendrometri radi kardinalne njihove pogrieške silnoga gubitka vremena i radi nespretne porabe za praksu neprikladni, a s druge strane opet postaji prijeka nužda, da se glavni činbenici, na kojima svaka procjena počiva, što tačnije ustanove, to se pri svim našim procjenama opaža velika praznina, jer usprkos svemu obilju postojećih dendrometara, ne imamo za mjerenje debljine i visine stabala nijedne, da nijedne valjane i u praksi uporabive sprave. Toj nestašici doskočio sam konstrukcijom tachydendrometra (ili tangencijalne promjerke). Tim se naime tachjdendrometrom premjeravaju debljine i visine stojećih stabala istom brzinom, kojom se mjere promjeri stabala običnom promjerkom u prsnoj visini. čemu dakle služi tachjdendrometar ? Tachidendrometar služi u prvom redu praksi i to za brzo mjerenje debljine i visine tehničkog dijela stabala, u drugom redu pako, i za ustanovljenje obličnih brojeva stojećih stabala. Njim se može premjeriti i visina i debljina; njim se može mjeriti i deblo i grana, stajala ova potonja vertikalno ili horizontalno ; njim se dapače može deblo rastaviti u sekcije, a sekcija mjeriti na svakom mjestu. Njim se posvema lako bez ikakovih poteškoća daje riješiti pitanje, da li je koje drvo za stanovitu vrst gradje, recimo telegrafske stupove ili pilote sposobno, jer ta vrst gradje mora u izvjestnoj visini imati posve izvjestnu debljinu, a to je sa tachjdendrometrom ispitati vrlo lako, treba samo promjer na tom izvjestnom mjestu premjeriti. §. 3. Vrline i mane tachidendrometra. I. Vrline. Tachydendrometar se od sada poznatih dendrometara odlikuje sljedećim prednostima: 1. uspješnim i brzim radom; 2. preciznom tačnošću; |
| ŠUMARSKI LIST 2/1901 str. 18 <-- 18 --> PDF |
$ — 68 — 3. lakom i sigurnom porabom; 4. jednostavnom konstrukcijom; i napokon 5. lakim i udobnim transportom. II. Mane. Gore navedenim prednostima stoji nasuprot jedna jedina mana, odnosno manjkavost, a ta se sastoji u tom, što se taclijdendrometrom mogu mjeriti stabla samo do maksimalne visine od 10 metara. Moglo bi mu se jošte prigovoriti, da mu je prenos kroz šikaru nespretan, jer se tu nailazi na razne zaprijeke, nu ako se uvaži, da te zaprijeke nisu veće, nego li one, koje stoje na putu prenosu jednostavne dvokračne promjerke, te napokon iztakne, da te zaprijeke postoje i za čovjeka, koji sam sobom kroz šikaru prolazi, onda taj prigovor sara po sebi pada. Ad. 1. Za razjašnjenje brzine radnje sa tachjdendrometrom mislim, da će biti dostatno, ako istaknem, da se kod jednog te istog stabla za jednu minutu mogu premjeriti i u procjenbenu knjižicu upisati tri visine i tri debljine. Uspješni i brzi rad sa taehjdendrometrom podupiru naročito 2 okolnosti: a) Procjenitelj kod porabe tachjdendrometra ne ima absolutno nikakova ina posla nego dimenzije očitavati. Niti imade on instrumenat u ruke primati, niti ga postavljati ili namještavati, zurilom gledati, bilježnicu odlagati ili napokon u kakove tablice ili skrižaljke zagledavati. Jednom riječju on je posvema prost i slobodan. b) Od procjenitelja (motrioca) se ne traži, da se od instrumenta ili stabla stavi u izvjestnu, tek ustanoziti se imajuću udaljenost. Jedini uvjet u tom pogledu za procjenitelja jest »uvjet jasnoga vida«, komu on i nehotice sam od sebe bez ikakova gubitka vremena lahko udovoljava. Ad. 2. U pogledu tačnosti ne može se sa taclijdendrometrom nijedan od sada poznatih dendrometara mjeriti. U tom smjeru nadkriljuje on i samu promjerku, jer njim se debla |
| ŠUMARSKI LIST 2/1901 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 69 — kano i sa promjerkom mjere izravno, a pošto ne ima krakova, to kod njega ne mogu nastati one pogreške, koje kod promjerke nastaju usljed neparalelnoga ili kosoga položaja krakova prema glavnom ravnalu, i napokon, jer se kod mjerenja tachvdendrometrom mogu izpod mjere izpustiti sve kvrge i neravnosti na deblu, koje se kod mjerenja sa promjerkom mjere, te se izpustiti ne mogu. Ad. 3. Poraba tachjdendrometra tako je jednostavna, da sa tachjdendrometrom može raditi svaki, pa i najprostiji radnik, samo ako znade citati i ako mu se način radnje ma samo i jedanput pokaže. Ad 4. Tachydendrometar odlikuje se nadalje i svojom jednostavnom konstrukcijom, nu o tom bit će govora kod opisa. Ad 5. Tachjdendrometar je napokon vrlo prikladan i za transport, jer složeta mjeri samo 1 metar, pak se zgodno spravlja u platneni tok (Futteral) kej u promjeru iznosi oko 8—10 cm. Težina mu važe oko 2—3 kilograma. §. 4. Opis. Tachydendrometar ili tangencijalna promjerka sastoji se u glavnom iz dva diela: 1. iz glavnoga ravnala sa diopterom (ziralom) u sredini gornje pobočke i iz dvijuh izvlačivih krilnih ravnala. 2. iz rastavljiva štapa od 5 metara. 1. Glavno ravnalo, diopter (ziralo) i krilna ravnala´ a) Glavno ravnalo nije ništa drugo nego uzpravan bridnjak od 70 cm. dužine, u koga su obje osnovice pravokutnici sa stranicama mjeredim u visinu 15, a u širinu 50 milimetara. Isto tako su mu pravokutnici i sve pobočne plohe, od kojih su dvije a dvije suprotne istosmjerne i sukladne. Sirje pobočne plohe mjere u širinu 50, a uže 15 milimetara, dočim je dužina jednim i drugim jednaka 70 cm. 6 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1901 str. 20 <-- 20 --> PDF |
70 ta d s \ tei bJ to tti CO _ 3 j^-tiw=e to « Hoo. -sg-Oco ie to b" |
| ŠUMARSKI LIST 2/1901 str. 21 <-- 21 --> PDF |
VJ — 0 o o to o , z r o o T n f*^ L OO ^ ^ V5 «3 va |
| ŠUMARSKI LIST 2/1901 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 72 — Na jednoj od širokih pobočnih ploha ravnahx (vidi shku b. i 6.) izdubljena su od obijuh osnovica počinjuć u udaljenosti od 10 ram. od obiju postranih bridova, na 33 cm. dužine, dakle skoro do sredine dužine ravnala, dva žlijeba i, i i„ (slika 6.) tako, da se oba ova žljeba prama sredini dužine ravnala sastaju na razmak od 4 cm., ili što je isto, da je u sredini svoje dužine to ravnalo na 4 cm. bez žljeba. Prerez ovih žljebova jest trapez vidi sliku 7. i.) Na suprotnoj pobočki nalazi se razdijeljenje. b) U spomenuta dva žljeba dolaze 2 postrana ili krilna ravnalca B, i B.^ sa istom dužinom, te istim popriečnim prerezom kano i sami žljebovi, ali ipak tako, da se po žljebovima dadu pomicati (Slika 2.). Ravnalo se kod porabe prišarafi na stap. S toga nalazi se na dolnjoj pobočnoj užoj plohi, te u sredini dužine glavnoga ravnala, sa šaraficima Vi i v^ pričvršćena ploča p^ pi iz mjedi. Ova je u sredini providjena maticom, koja prima vijak od najgornjega štapa (Vidi sliku 6. vi v^, p^ p^, te g.). c) Da se napokon procjenitelj rabedi promjerku može na nju postaviti okomce, to se na gornjoj pobočki u sredini dužine glavnoga ravnala nalazi ziralo z (si. 1., 2., 6.) sastoječe se od maloga, 7 cm. dugačkoga, 8—10 mm. širokoga i 3 mm. debelog ravnala ili zirala (diopter) iz mjedi. Ovo je ravnalce pričvršćeno na promjerku vijkom, od koga je glava 5 mm. duga, 3 mm. debela, te se to ravnalce daje oko toga vijka s^ kretati. Na drugom kraju ravnalca je opet jedan mali čavlid ili vijak Sa sa isto takovom glavom (ili gumbom) kano kod vijka Si, ali taj vijak je posve kratak, tako, da ni ne prolazi kroz ravnalce. Glave obiju vijka služe kano vizirne točke, Ziralo kad se ne rabi, leži na gornjoj, uzkoj pobočki promjerke, pak je stoga glavno ravnalo na mjestu, gdje leži ziralo, na 7 cm. dužine otesano. Pri porabi se to ravnalce z postavi okomce na smjer glavnoga ravnala D B tako, da pri tom zauzme 2´oložaj II. (vidi sliku 1.) S toga usječeno je ravnalo D B kod |
| ŠUMARSKI LIST 2/1901 str. 23 <-- 23 --> PDF |
d (si. 2.) okomito na stranice svoje gornje pobočke, da se ziralo ili diopter nuz tu okomitu sjekotinu nasloniti uzmogne. Pošto nadalje treba da diopter prema horizontu zauzme kosi položaj od 30—40°, to zasjek u gornjoj pobočki počimlje kod stražnjeg gornjeg brida, te se odavde proteže okomitim smjerom prema prednjem bridu, spuštajuć se pri tom sve dublje u drvo tako, da kod prednjeg brida ima dubljinu od 8 mm. (Vidi sliku 8. diopter / sa gumbima Si i s^). d) Eazdieljenje na glavnom ravnalu i krilnim ravnalima Iz prvice naumio sam bio ravnalo providiti dvostrukim razdieljenjem. Jednim na centimetre u pravoj (naravnoj) veličini (vidi sliku 3.), drugim na centimetre u umanjenom mjerilu (Vidi sliku 4.). Umanjeno mjerilo imalo je biti na istoj strani, gdje su žljebovi odnosno krilna ravnala, pak je bilo izračunano za udaljenost od 5 m. od stabla. Nu pošto se je ovo dvostruko razdieljenje doskora pokazalo neshodnim, jer je porabom razdieljenja na centimetre u umanjenom mjerilu motrioc vezan na stalnu udaljenost, to -sam od njega odustao, te pridržao samo razdjeljenje na centimetre u naravnoj veličini (Slika 3.). Ovo razdieljenje načinjeno je na onoj širokoj pobočki, koja ne ima žljebova, pak je izvorno teklo po cielom glavnom kuno i obim krilnim ravnalima od centimetra do centimetra; riu pošto se je takovo razdieljenje na lievom krilnom kano i lievoj polovici glavnoga ravnala takodjer pokazalo suvišnim, to sam samo desno krilno kano i desnu polovicu glavnoga ravnala ostavio sa razdieljenjem na centimetre, dočim sam lievo krilno ravnalo, kano i lievu polovicu glavnoga ravnala providio sa razdieljenjem, koje skače od 5 do 6 centimetra (Slika 3.). Od dobroga razdieljenja ravnala ovisi uspjeh radnje. S toga mora ovo razdieljenje ponajprvo biti tačno, a što je osobito važno, jasno i pregledno, da se procienitelj motreći tangirajuee razdielbene crte može s mjesta orientirati. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1901 str. 24 <-- 24 --> PDF |
2. Razstavljivi štap. Taj štap sastavljen je od 5 štapova po 1 metar dužine, pak se dade vijcima po volji razstaviti u pojedine dielove te onda opet sastaviti u jednu cielinu. Dolnji kraj najdolnjega štapa provrtan je uzduž osi na 6—7 cm. dužine. Promjer ove bušotine iznosi 20—22 mm. Gornji kraj ovoga štapa pako završuje se vijkom od željeza, koji zalazi u maticu s njim spojiti se imajudega sljedećega štapa. Drugi se štap opet završuje vijkom, koj se ušarafljuje u maticu trećega štapa i t. d., dok se napokon ne dodje do zadnjega najgornjega štapa, koj se takodjer završuje vijkom, pak se ušarafljuje u maticu mjedene pločice p, pi spojene sa glavnim ravnalom. Primjećuje se, da spoj izmedju 2. i 3. štapa mora biti takav, da se kod sastavljanja i razstavljanja dolnjeg i gornjeg diela ne dangubi, već sa jednim ili dvojim okretom ruke štap sastavi i razstavi. Prvi štap od ozdola gore iduć, kako već navedeno, provrtan je na svom dolnjem kraju na dužinu od 6—7 cm. U ovu se bušotinu utakne, ako se u slučaju nužde hoće visina štapa do skrajnje granice povećati, kakav god prut, koj se u šumi usječe. (Nastavit oe se.) Prociena šumskih sleta u privatnih šumah. Piše Grašo Vac, kr. kot. šumar. Ovo pitanje zanimalo je, a još i danas zanima — šumare, pošto nije bilo do sada, a i ne ima u tome stalnoga i jasnoga pravca. Stoga donašamo jedan primjer iz prakse, da i ostali sudrugovi znadu, kako u tom pogledu postupati valja. Osim toga nastaviti ćemo i razviti i naše misli o tom predmetu. |