DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1901 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 87 — Da je ovo sve od potrebe razjasniti, priznati će mi svi šumari i strukovnjaci tim više, pošto u obće naš šumski zakon ne ima provedbene naredbe i razjašnjenja; naročito pako ni u ovom pitanju. A da bi to trebalo, mnijem da ne trebam ni dokazivati! Da de se naše želje i u ovom predmetu ostvariti i izpuniti — uzdamo se u našu visoku kr. zemaljsku vladu, jer tako demo za naše ravnanje i u ovom važnom predmetu šum. upravne službe imati stalni temelj i pravac Dok toga ne bude, možemo kazati sa onom latinskom; Da je čovjek uvjek, »inter spem et metum«. Gubar u sjevernoj Americi. Piše Dr. Aug. Langhoifer. Zanimat če možda naše šumare čudna neprilika Amerikanaca sa zloglasnim našim gubarom (Ocneria dispar), što ju priobčuje prof. Dr. Past u Dr. O. Krancher-ovom »Entomologisches Jahrbuch« za g. 1900. Gubara nisu poznavali u sjedinjenim državama sjeverne Amerike do g. 1869., kad su nekom g. Trouvelot-u, entomologu u Massachusettsu, pobjegle gusjenice. Taj entomolog gojio je te gusjenice iz europejskih jajašca u ormaru, iz kog je ^više njih pobjeglo i okolo imanja kod Medford-a blizu Boston-a našle su si gusjenice zgodnu liranu. Prvih 10 godina bilo je samo tu i tamo koju gusjenicu vidjeti u okolici Medforda i Malđena, valjda radi novog za njih podnebja i raznih proždrljivih ptica. God. 1880. ve<^ su se gusjenice u većem broju pojavile, te počinile znatne štete u vrtovima i u šumama. Godine 1889. več je bilo zlo, jer su sva stabla bila gola, gusjenice su prolazile u dugim širokim redovima kroz ulice, tiskale se u stanove, da si traže hranu a na tom putu obrstile su cvieće, povrće, usjeve, jednom rieČju opustošile su sve i u vrtu i na polju, samo su divlji kesten poštedile. Od višegodišnjeg |
| ŠUMARSKI LIST 2/1901 str. 38 <-- 38 --> PDF |
brstenja propala je množina vodaka i inog drveća. Ta znatna šteta i neprilika, da su gusjenice na sušenom rublju a na ulici sa odjela strešene, a i inače zgnječene napunile zrak odurnim vonjem, dalo je ljudima dosta brige, te prinukalo gradsko zastupstvo Medforda, da pozove državnog entomologa prof. Fernald- a u pomod i počmu rat proti gubaru. Posebno povjerenstvo dobilo je 25.000 dolara u tu svrhu a kasnije još toliko. Našli su, da se je gubar razširio na 50 engl. D milja. Do 100 činovnika ravnalo je mnogim radnicima za uništavanje gusjenica, a država je izdala strogu naredbu u tu svrhu. U travnju spalili su silnu množinu sabranih jajašaca, 15 podvoza služilo je za vožnju strojeva i potrebstina u tu svrhu, da od gusjenica napadniato lišće štrcaju sa parižkim zelenilom (Pa- riser Griin). Stražari su pazili i triebili svaka kola i kolca od gusjenica, da se dalje ne raznesu. Spalili su 20 »Acker« rali šume, da zaprieče širenje tog opasnog štetnika. God. 1891. dali su se djudi još ozbiljnije na posao, uz novu svotu novaca, te uz novi strogi državni zakon, da svatko mora novo pojačano povjerenstvo u njegovom nastojanju podpomagati. 13o svibnja uništili su kakvih 500 milijuna jajašaca, a tad su opet štrcali stabla i pregledavali kola i kolca. Kad su se gusjenice spremale, da se zakukulje, omotali su više od 68.000 stabala sa platnenim krpama, da tu pohvataju kukuljice, a na savjet prof. Fernald-a dali su u tu svrhu izvježbanim ljudima sakupljati od parazita (Ichneumonida i Tachina) nabušene kukuljice i odgojili su naravne pomagače, koji su znatno pomogli u toj borbi proti gubaru. God. 1892. tražilo i dobilo je povjerenstvo za uništavanje gubara 75.000 dolara, te su i zbilja mnogo tih štetnika uništili. Grod. 1893. dozvoljeno je bilo 100.000 dolara za uništavanje gubara, nu vidjeli su, da se je gubar raširio bio na prostoru od preko 220 engl.D milja. Do 1. siječnja 1894. potrošili su 245.255 dolara, ali i to je bilo premalo, pa su dali u tu svrhu još 150.000 dolara. U zaraženim mjestima šuštilo je što od žvakanja gusjenica, što od padanja izmetina nepre |
| ŠUMARSKI LIST 2/1901 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 89 stance, a gusjenice u svom giadu obrstile su sve, pače i samu crnogoricu. God. 1898. tražili su 200.000 dolara a predložili toliko i za god. 1899., da posve unište tog silnog štetnika. 0 poučnom izletu slušača kr. šumarske akademije zagrebačke u gor. Krajinu i hrv. Primorje. u ovom našem listu bile su tečajem minule godine priobdene kratke viesti o poučnom putovanju slušača kr. šumarske akademije zagrebačke po gor. Krajini i hrv. Primorju, naime, da se to putovanje poduzeti kani i da se je ono koncem mjeseca listopada pr. g. doista obavilo, ali ujedno i obećano, da će o tom putovanju još i obširnije izviestiti. Zbog inog obilnog gradiva udovoljujemo istom sada, sliedećim, gore spomenutom obećanju. Otvorenjem II. tečaja u kr. šumarskoj akademiji zagrebačkoj, u kojem se počinju i skroz šumarsko-stručne discipline, naročito »uzgoj i uporaba šuma« predavati, nastala je potreba obdržavanja poučnih putovanja, tečajem kojih će se slušači upoznati moći onakovimi prilikami domaćega šumarstva, poglavito šumogojstva, s kojima se u bližnjoj okolici zagrebačkoj upoznati ne mogu. Medju takove prilike spadaju bezuvjetno osobite šumarske prilike našega obraslog i neobraslog Krasa u obće, napose pako oduošaji oko uzgoja šuma na Krasu. Da se slušači — kojih ima više iz ravne Slavonije i Sriema — što bolje upoznaju ne samo u teoriji već i u praksi sa osobitostima naših kraških šuma i goljeti, odlučio sam da dozvolom i uz pripomoć vis. kr. zemalj. vlade poduzmem tečajem prošloga ljetnoga semestra sa slušači II. tečaja poučno putovanje u centrum naših kraških šuma od Ogulina preko Jasenka do mora, pa upoznav se i sa golim primorskim Krasom, da se izletnici vrate preko Rieke i Gorskoga kotara natrag u Zagreb. Da to poučno putovanje što bolje svojoj svrsi odgovaralo bude, umoljena je vis. zem. vlada da omogući i nastavnikom temeljnih disciplina u tom putovanju udioniotvovati. Pošto je dozvola za nakanjeno putovanje prekasno stigla, a da bi se ono još u ljetnom semestru poduzeti moglo, to se |