DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1901 str. 51 <-- 51 --> PDF |
__ 101 — da se predlagatelj umoli, da svoje predloge za buduću skupštinu valjano formulira". Izjavljujemo, da na strani 621. „šum. lista" od g. 1900., kako dopisnik navodi, nije otisnut skupštinski zapisnik, već je ono izvještaj uredništva o skupštini i izletu u gorski kotar. 3. Nij e istina , da skupštinski zapisnik nije stante sessione ovjerovljen, pošto su taj zapisnik ovjerovili po skupštini za to izabrani skupštinari kr. kot. šumar B. Svoboda i šum. pristav J. Matić. U Zagrebu, dne 20. sieSnja 1901. Predsjedništvo hrv.-slav. šumarskoga družtva. Predsjednik: Tajnik: Marko grof Bombellesv. r. Andrija Borošić v. r Zakoni i normativne naredbe. Naredba kr. lirv.-slaT.-đalin. zemaljske Tlade, odjela za uiiii= tariije poslove, od 21. prosinca 1900. hr. 85.133, glede iil)iraiija tećivaviiie IV. razr. po gospod. uredima krajiških imoviiili ol»eiiia od beriva imovno obćinskih urednika i slnžbenilta. Prigodom cenzure blagajničkih dnevnika imovnih obćina opaženo je, da se tecivarina IV. razreda od stalnih beriva ne uzteže i ne podmiruje onako kako to ustanove §. 32. zakonskog ćlanka XXIX. godine 1875. propisuju. Da se u tom pogledu kod svih imovnih obćina jednolićan postupak uvede, obnašla je kr. zem. vlada, odjel za unutarnje poslove odrediti, da gospodarstveni uredi tečajem mjeseca siečnja svake godine predlože nadležnom kr. poreznom uredu izkaz u dva primjerka, u kojem treba navesti: a) ime i prezime dotičnih urednika i službenika te umirovljenika i udova, čije redovite plaće mirovine ili milostinje dosižu ili premašuju iznos od 200 K. na godinu; b) iznos godišnje plaće ili mirovine i c) iznos odmjerene tecivarine. Odmjerena tecivarina imati će se odbitkom od plaće ili mirovine u jednakih mjesečnih obrocih ubrati i koncem svakog mjeseca dotičnom kr. poreznom uredu uz protunamiru odpremiti, dočim propisivanje iste u likvidacionalnoj knjigi usliediti ima na temelju jednog primjerka izkaza, kojeg će porezni ured nakon odmjerenja povratiti imati gospodarstvenom uredu. Glede nastalih promjenah tečajem svake minule godine imade se glavnomu izkazu priklopiti pripisni i odpisni izkaz. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1901 str. 52 <-- 52 --> PDF |
102 -^ Podjedno neka se upute gospod. uredi da ovjerovljeni prepis obredjenog izkaza pripoialju računarskom uredu kr. zem. vlada službene porabe radi. Naredba kr. lirT.-slaT.-đalm. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove, od 36. studenoga 1900. hr. 59718, glede polaganja službene jamčevine po činovnicima krajiških imovnih ob<5ina. Povodom tim, što se je iz ovamo podnesenih izkaza o položenih službovnih jamčevinah činovnika imovnih obćina krajiškog područja razabralo, da se iste polažu na najraznovrstniji način, ter u takovih vriednostnih papirih, koji ne pružaju dovoljne jamčevne sigurnosti, kao i obzirom na okolnost, da se te jamčevine nejednako zaračunavaju — obnašla je kr. zemaljska vlada, odjel za unutarnje poslove odrediti: 1. da se sve one službene jamčevine, koje nisu položene u iznosu jednogodišnje plaće u gotovom novcu ili vriednostnih papirih prema nominalnoj vriednosti odgova´ajućoj rečenom iznosu, nadopune do te visine u smislu ovovladne naredbe od 17. srpnja 1900. broj 38.268; (Ova točka preinačena je naredbom br. 87294. ex 1900. tamo, da se imaju vriednostni papiri računati prema burzovnom tečaju od onoga dana, kada se polažu). 2. da oni činovnici, koji službenu jamčevinu do sada nisu u podpunom iznosu u smislu §. 9. naputka A) od godine 1881. položili, istu u mjesečnih obrocih odmah odplaćivati počmu, te ju najdulje u 36 takovih obroka ođplate, odnosno da oni, koji te obroke jur odplaćuju, odpLitn neprekidno nastave do podmirenja propisanog iznosa i napokon 3. da se službene jamčevine imadu polagati u šteđioničkih knjižicah samo I. hrv. štedionice u Zagrebu, zatim u državnih vriednostnih papirih ili takovih efektih, za koje država garanciju preuzima, kao što su primjerice ukamaćeni zajmovi obćeg državnog duga, dugom krunovina i zemalja zastupanih u carevinskom vieću i ugarski državni dug, nadalje zemljorazteretni zajmovi obiju polS. monarkije i državne srećke, zatim založnice austro-ugarske banke, obćeg austrijskog zemljovjeresijskog zavoda, založnice ugarskog vjeresijskog zavoda, peštanske ugarske komercijalne banke, ugarske hipotekarne banke i založnice hrv.-slav. zemalj. hipotekarne banke, napokon prioritetne željezničke zadužnice, ako imadu državnu garanciju za ukamaćivanje i ođplatu kapitala. \aredba kr. hrv.-slav.-dalm. zem. vlade odjela za unutarnje poslove, od 31. prosinca 1900. broj 38838, glede obređjenja putnih dnevnikah autonomnih zemaljskih ciuovnikah, kada putuju na trošak krajiških imovnih obćina (upravljena na sve kr. žup. oblasti i imovne obćine). |