DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1901 str. 43     <-- 43 -->        PDF

— 153 —


sedamdeset i dva sela 266.464 K. pa bi popriečno odpadalo
na jedno selo 3.701 K.


No kad sam pregledao izkaz dužnika šumskih šteta, vidio
sam, da taj dug ne stoji ni u približnom razmjeru prama veličini
pojedinih sela.


Tako npr. selo Martinci, koje se nikako ne može ubrojiti
medju siromašnija sela ovoga kraja, nego šta više medju bogatija,
a ne može se redi niti da se šumska šteta mlitavo ubire
u tomu selu, jer se svake godine ubere na hiljade kruna, ima
još uvjek 40.712 K. duga, a to je samo za to, što leži blizo
šuma i blizo grada Mitrovice, pa imade mnogo takovih ljudi,
koji se od zanata bave prodajom drva po gradu.


Nije tomu toliko uzrok ni blizina šume, koliko blizina
grada, jer imamo sela koja leže skoro sasma u šumi, ali su
od gradova udaljena, pa ne imaju ni približno toliko šumske štete.


Obratno onomu prvomu je selo Slankamen, koje je od
šuma udaljenije a ne leži ni blizu gradova, jer to selo ne ima
baš ni jednoga filira duga na šumskoj šteti.


Ovo nam je takodjer jedaa dokaz, da nije istina, da naš
pravoužitnik nema dovoljno drva za neobhodno mu nuždnu
porabu.


Pa kad ova imovna obeina, koja leži u najplodnijem i u
obde najbogatijem kraju što ga naš narod nastava, ima na
dugu 266.464 K., kako tek stoje one druge u siromašnim
krajevima ?


A što se misli učiniti s otim dugom? Ne bi se upravo
imovna obćina upropastila, kad bi se taj dug narodu i oprostio,
ali bi posije toga uzsljedilo još veće zlo, a to je, da bi ljudi
bili toga mišljenja, da će se to i u buduće činiti, pa bi još
više mah preoteli i veću štetu pravili nego dosada. Na to se dakle
ne smije ni pomišljati.


Voditi pako šumske štete u evidenciji i ubirati ih samo
od imućnijih, a siromašnije ne dirati, znači uvlačiti ogorčenje
u bogatije slojeve naroda.