DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1901 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 153 — sedamdeset i dva sela 266.464 K. pa bi popriečno odpadalo na jedno selo 3.701 K. No kad sam pregledao izkaz dužnika šumskih šteta, vidio sam, da taj dug ne stoji ni u približnom razmjeru prama veličini pojedinih sela. Tako npr. selo Martinci, koje se nikako ne može ubrojiti medju siromašnija sela ovoga kraja, nego šta više medju bogatija, a ne može se redi niti da se šumska šteta mlitavo ubire u tomu selu, jer se svake godine ubere na hiljade kruna, ima još uvjek 40.712 K. duga, a to je samo za to, što leži blizo šuma i blizo grada Mitrovice, pa imade mnogo takovih ljudi, koji se od zanata bave prodajom drva po gradu. Nije tomu toliko uzrok ni blizina šume, koliko blizina grada, jer imamo sela koja leže skoro sasma u šumi, ali su od gradova udaljena, pa ne imaju ni približno toliko šumske štete. Obratno onomu prvomu je selo Slankamen, koje je od šuma udaljenije a ne leži ni blizu gradova, jer to selo ne ima baš ni jednoga filira duga na šumskoj šteti. Ovo nam je takodjer jedaa dokaz, da nije istina, da naš pravoužitnik nema dovoljno drva za neobhodno mu nuždnu porabu. Pa kad ova imovna obeina, koja leži u najplodnijem i u obde najbogatijem kraju što ga naš narod nastava, ima na dugu 266.464 K., kako tek stoje one druge u siromašnim krajevima ? A što se misli učiniti s otim dugom? Ne bi se upravo imovna obćina upropastila, kad bi se taj dug narodu i oprostio, ali bi posije toga uzsljedilo još veće zlo, a to je, da bi ljudi bili toga mišljenja, da će se to i u buduće činiti, pa bi još više mah preoteli i veću štetu pravili nego dosada. Na to se dakle ne smije ni pomišljati. Voditi pako šumske štete u evidenciji i ubirati ih samo od imućnijih, a siromašnije ne dirati, znači uvlačiti ogorčenje u bogatije slojeve naroda. |