DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1901 str. 51 <-- 51 --> PDF |
— 161 — Sada već počimaju i prodaje u naših bukovih i četinjavih šuma, pa je naročito u području kr. šumarskog ureda u Otočcu već jedna znatna takova prodaja oglašena; redom će sliediti i dražbe kod naših imovnih obćina bivše gor. Krajine. — Dao Bog boljim uspjehom nego u hrasticih. Različite viesti. Zakon kojim se preinačuju neke ustanove zakona od 22. siečnja 1894. o uređjenju šumarsko-telinieke služlbe kod političke uprave u kraljevinali Hrvatskoj i Slavoniji, zadobio je previšnju sankciju i stupa u kriepost sa 1. ožujkom t. g. — Na temelju tog zakona usliedila su već i neka imenovanja šumarskih urednika službujućih kod naše političke uprave, koja medju osobnimi viesti u ovom broju našega lista donosimo. Pokus sa tachjdendrometrom g. šumarskog nadzornika M. Puka učinjen je dne 14. pr. mj. pred više naših šumarskih stručnjaka u Tuškancu s najboljim uspjehom. Izumitelj tog tachjdendrometra g. Šum. nadzornik Puk protumačio je ponajprije prisutnim tu svoju novu spravu, kojom će se moći promjeri stabala još do 7 metara u visinu neposredno očitati, kao da bi se promjerkom mjerili. Pošto je sama teorija te sprave sasvim jednostavna, može se pojedinac već za nekoliko časaka s uporabom tog pomagala podpunoma upoznati, a za po prilici jedan sat moći će se već tako u uporabi tog tachjdendrometra izvještiti, kao da je već kroz godine s njim radio. Taj tachjdenđrometar za pravo je samo promjerka bez krakova, koja je nasadjena na štap, pa se može taj štap našarafljivanjem pojedinih dielova na 5 met. produljiti. Upoznav se uporabom tog stroja sjetili smo se nehotice na poznatu anekdotu o Kolumbovom jajetu. Samo očitavanje promjera stabla ne prnža nikakovih potežkoća, točnost je na 1 cent. moguća, a radnja brzo napreduje. Ta sprava čini i uporabu promjerke gotovo suvišnom. U praksi će se još možda maleni nedostatci same konstrukcije izpraviti, pa će ta sprava, držimo, postati sjegurno mnogovriednim pomagalom kod dendrometrijskih procjena, naročito onda, kad se želi potank a stablimična procjena obaviti. Razlozi velikog gubitka na divljači za strogili zima godinali 1895., 1897. i 1900. 0 tom nam piše g. Karlo Bernar d nadšumar u. m. (Prag, Kraljevi vinogradi, KoUarova ulica br. 7) sliedeće : „Ne ću da gg. kolege poučavam, nu želim ih samo na nešto važnoga upozoriti, jer se je i ove zime bojati velikog gubitka na divljači, pošto se je nadati stroge zime. (I bila je baš oštra zima. Ur.) Gotovo u svih šumarskih i lovačkih stručnih časopisih tuzemstva i inozemstva čita se, da je prošlogodišnja zima zbog silnoga sniega mnogo 12 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1901 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— 162 — kvara naniela divljaSi, pak su spomenuti raztii razlozi, ali ipak ne najglavniji. Kad se uoči gubitak medju jeleni, lanjci i srnami vidit će se, da su stradali samo slabi komadi, s toga se usudjujem staviti pitanje : Je su li gg. stručni drugovi doista pravo iztraživali svaki poginuli komad ? Sto su kod toga našli ? Upravo od gladi divljač poginula nije, jer ako ništa drugoga, a ono će ona brstiti pupoljke i tim se prehraniti kako i u mnogih lovištih, koja su mi poznata i u kojima se divljač vrlo maćuhinski hrani. Iztraže li se pojedini komadi parnule divljači točno , vidit će da je ta divljač skroz slaba i mršava, i da je sjegurno u svakom komadu bilo, i to u njegovoj nutrinji, naći crva dugačkih oko 3—5 cm. a debelih V4—% cm. žućkasto zelenkaste na sivo zanašajuće boje. Ti su crvi pravi uzrok zašto je divljač zimi podleći morala, a ne sam glad. Ovi crvi, to su ličinke Oestrida, a sisajuć sokove u nutrinji divljači te su ličinke uzrokom, da je divljač sasvim omršavila, pa je tad kod visokog sniega, oštre studeni a oskudne hrane morala propasti. Oštra je bila zima u kraju oko Piseka god. l´877./8., gdje sam tada kao nadšumar služio. U zvjerinjaku na 1500 rali poginulo mi je te godine 12 jelena i 16 srna, sve slabih komada; sliedeće godine pako 7 jelena i 8 srna, i opet samih slabih eksemplara. Jedan od takovih komada jedva se je dovukao do hranilišta i tad parnuo na očigled lugara, koji je hranu donosio. Taj komad dao sam točno iztražiti. Ne samo ždrielo već i sva nutrinja bila je puna ličinka oestrida. Te sam ja ličinke priposlao dru. C. Amerlingu u Prag na iztraživanje, koji ih je odmah kao oestride upoznao. Priposlao sam mu kasnije još i daljni materijal na iztraživanje. Da se što bolje sazna kakvi su to oestridi, ostavljeni su da se razviju. Razvijene muhe priposlane su još poznatom oldenburškom entomologu nadšumarniku Petru Tischbeinu, koji ih je takodjer opredielio kao oestride i to 0. stimulator kod srna a rufibarbi s i pict a kod jelena i lanjaca, koji u njihovoj nutrinji živu, doČim vrsti Oestrus Acteon i Dianna živu pod kožom. Kušao sam kojimi bi sredstvi moguće bilo toj zarazi predusresti, pa sam s najboljim uspjehom počeo rabiti neki prašak, koj sam sam pronašao. Nakon uporabe tog praška nije mi više ni kod najstrožije zime nijedan komad propao. Isto mogu posvjedočiti i mnoga gg. drugovi, koji su taj prašak u istu svrhu kasnije od mene nabavljali. Za jedno slanište za srne dovoljno je 10 grama tog praška — za jelensko 20 — a u ljetu samo 2 grama, a sve se to u jednom litru posija ili zobi izmješa i svake nedjelje jedanputa na hranilištu daje. U zimi kad su slaništa zatrpana neka se to svake nedjelje po dva puta divljači dade. Trošak za to iznosi na nedjelju 4 novčića, a svaki je sjeguran, da mu divljač više stradati ne će. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1901 str. 53 <-- 53 --> PDF |
- 163 — Mnogi će od podčinjenog pomoćnog osoblja možda pitati što je oestrus ? — Štrk — Dassel von Bissfliege — Rachenbremse. To je vrsta muha, koje se od polovice svibnja pa do konca srpnja zadržavaju oko slaništa, hranilišta i drugih miesta drže gdje divljać prebiva, pa tako snaSaju na divljać svoja jaja ; neke upravo u nozdrve i gubicu. Iz tih se jaja razviju lićinke, koje se hrane od sokova divljači a prodiru daleko u nutrinju tiela. IJ tielu se životinjskom za 9 mjeseci sasvim razviju, tad izlaze na polje, da se na zemlji zakukulje. Pošto ličinke ne imaju nogu, to se stezanjem i protezanjem pomiču, a lahko mogu razne organe i prošupljiti, te ih rek bi propile. Kad izadju u ožujku iz životinjskog tiela i na zemlji se zakukulje, miruju dok se u svibnju neizvuče iz kukuljice muha, tad se oplodjuju i dalje jaja odlažu kako je gore spomenuto. Kukuljice slične su sasvim srnsćoj balegi, te ih je od takve težko razlikovati. Ove su dakle muhe prave nametnice a svaki komad divljači od njih napadnut može se lako poznati po tom, što doskora omrši i oslabi, glavom kruži i trga, i kašlje. Opaža se često, da se čitavo stado odmah razbježi, čim počne koj po ovih muhama napadnuti komad divljači kaš- Ijati, nogama grebsti i glavom trgati. Kašljanjem izbacuje divljač pojedine ličinke ove muhe. Pošto se ličink > ne drže samo u ždrielu, morati ih je tražiti i po ostalim unutrašnjim organima poginulih životinja. Ja sam si dao truda, proučavao život ovih štrkova sa znatnim troškom, žrtvujuć i samo zdravlje sabiranjem raznih biljka i korienja, da tako u mojem prašku podam gg. drugovima sjegurno sredstvo, da uzćuvaju svoju divljač od propadanja za oštrih zima. Tko dakle ne žali malen trošak neka postupa po prije navedenih propisih, pa će si uporabom mojega praška uzdržati svoja lovišta u dobrom stanju." Toliko g. nadšumar Bernard. Nami je k tomu samo to pridodati, da se je baš zadnje vrieme po našim novinama pisalo, da su srne u virovitičkoj županiji stale ove zime u znatnih množina pogibati, pa da je tom prilikom tamošnji veterinar konstatovao, da su tomu uzrok baš ove nametnice. Mogla bi se dakle preporučiti nabava ovog praška nadšumara Bernarda, a bilo bi nam vrlo drago kad bi se to o tom izjavili oni, koji su taj prašak naručili i rabili; jer kako iz priležećih svjedočba proizlazi, mnogi koji su taj prašak već naručivali, s njim su u velike zadovoljni bili. 100 grama tog praška prodaje spomeniti nadšumar g. Bernard po 1 K. 50 filira. Obnova carinskih ugovora sa Njemačkom i naše šumarstvo. U listu ,,Oesterr. Forst u. Jagdzeitung" ima u broju 8. od o. g. uvodni članak, koji se bavi razmatranjem kakove bi bile razlike na carinskim pristojbama, koje se za naše šumske proizvode plaćaju kod uvoza u Njemačku sada, i koje bi se imale u buduće plaćati kod uvoza iz našega |
| ŠUMARSKI LIST 3/1901 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— 164 — carinskoga područja. Polag izradjeue nove tarife znatno bi se povisila carina na glavne vrsti drvene robe u obće, naročito na rezanu a po gotovo pako na tesanu robu. Razmjerno malena dosadanja carina na trupc e povisila bi se od 1"2 maraka po m* na 2—B m. za tvrde listače, a neznatno [za mekane listače i četinjače. Za piljen u robu od 4"8 mar. m´. na 9´6—12 mar. za tvrde listače, a na 6—7"5 mar. za mekane listače i četinjače. Za tesan u robu povisila bi se pako carina, i to za tvrde listače od 1*8 mar. na 8—10 mar. po m´´. a za mekane listače i četinjače na 5— 6´25 mar., naročito pako za željezničke podvlake izradjene od listača od 1"8 mar. po m.s na 8—10 mar.; znatno manje za podvlake izradjene od četinjača na koje se je dosele po m.^ plaćalo 4´8 mar., a buduće bi se imalo 5—6.25 mar. plaćati. Kako se iz navedenoga vidi, kane Niemci prigodom obnove carinugovora ugoditi svojim agrarcima i zaštiti tamošnju šumsku proizvodnju visokimi carinami a na štetu našu. Naročito oštetit će oni više Hrvatsku i Ugarsku, koja njima prodaje tvrdo drvo, ponajviše hrastovu robu, manje Austriju, iz koje se gotovo izključivo samo drvo četinjača u Njemačku izvaža, a na to je — kako se iz gornjega vidi — mnogo manja carina. Nu ne samo da će se polag njihove osnove više plaćati po kub. metru, već će se još i sam način računanja kub. metara na našu štetu preinačiti. Do sele se je naime u obće računala po njihovoj carinskoj tarifi težina jednog kub. metra sa 600 kgr. == 6 metr. centa, a sada bi se imalo računati kod trupaca: tvrđe listače 1 m.´ = 1000 kgr. ili 10 metr. centi, a mekano drvo listača i četinja ća po 600 kgr. ili 6 met. centi kao i dosele; kod piljene i tesane robe pako: tvrde listače 1 m.´ = 800 kgr. ili 8 metr. centi, mekane listače ili četinjače po 500 kgr. Za nas, koji šaljemo u Njemačku samo hrastovinu, znači to kod d o s adanjih carinskih iznosa povišenje istih za kojih 30—40%. Nadamo se medjutim da će mjerodavni faktori, kojih je zadaća štiti interese našega šumarstva i naše trgovine s drvom, svojski nastojati, da se ova tarifa snizi, jer bi nas previše oštetila, prem Niemci vele, da oni izpod gore naznačenih minimalnih iznosa ići neće. NoTa divljač u nekik srednjeevropskih lorištih je ,Tinamu" perad, koju je prije dvie godine, kako donosi „Oesterr. Forst u. Jagdzeitung", počeo udomljivati g. Gudera iz Beča u nekih lovištih Austrije, Njemačke i Rusije. Taj t. zv. crveni tinamu (Rhjnchotus rufescens) spada u jedan podrazred koka a potiče iz južne Amerike, gdje ga ima po poljanah Brazilije i Argentine na više pjeskovitom tlu. Tinamu naliči ponajviše na našeg hariša a donekle na bukavca nebogleda i malu droplju, leti slabije ali dobro trči, te je potražice na njega lov vrlo |