DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1901 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— 164 — carinskoga područja. Polag izradjeue nove tarife znatno bi se povisila carina na glavne vrsti drvene robe u obće, naročito na rezanu a po gotovo pako na tesanu robu. Razmjerno malena dosadanja carina na trupc e povisila bi se od 1"2 maraka po m* na 2—B m. za tvrde listače, a neznatno [za mekane listače i četinjače. Za piljen u robu od 4"8 mar. m´. na 9´6—12 mar. za tvrde listače, a na 6—7"5 mar. za mekane listače i četinjače. Za tesan u robu povisila bi se pako carina, i to za tvrde listače od 1*8 mar. na 8—10 mar. po m´´. a za mekane listače i četinjače na 5— 6´25 mar., naročito pako za željezničke podvlake izradjene od listača od 1"8 mar. po m.s na 8—10 mar.; znatno manje za podvlake izradjene od četinjača na koje se je dosele po m.^ plaćalo 4´8 mar., a buduće bi se imalo 5—6.25 mar. plaćati. Kako se iz navedenoga vidi, kane Niemci prigodom obnove carinugovora ugoditi svojim agrarcima i zaštiti tamošnju šumsku proizvodnju visokimi carinami a na štetu našu. Naročito oštetit će oni više Hrvatsku i Ugarsku, koja njima prodaje tvrdo drvo, ponajviše hrastovu robu, manje Austriju, iz koje se gotovo izključivo samo drvo četinjača u Njemačku izvaža, a na to je — kako se iz gornjega vidi — mnogo manja carina. Nu ne samo da će se polag njihove osnove više plaćati po kub. metru, već će se još i sam način računanja kub. metara na našu štetu preinačiti. Do sele se je naime u obće računala po njihovoj carinskoj tarifi težina jednog kub. metra sa 600 kgr. == 6 metr. centa, a sada bi se imalo računati kod trupaca: tvrđe listače 1 m.´ = 1000 kgr. ili 10 metr. centi, a mekano drvo listača i četinja ća po 600 kgr. ili 6 met. centi kao i dosele; kod piljene i tesane robe pako: tvrde listače 1 m.´ = 800 kgr. ili 8 metr. centi, mekane listače ili četinjače po 500 kgr. Za nas, koji šaljemo u Njemačku samo hrastovinu, znači to kod d o s adanjih carinskih iznosa povišenje istih za kojih 30—40%. Nadamo se medjutim da će mjerodavni faktori, kojih je zadaća štiti interese našega šumarstva i naše trgovine s drvom, svojski nastojati, da se ova tarifa snizi, jer bi nas previše oštetila, prem Niemci vele, da oni izpod gore naznačenih minimalnih iznosa ići neće. NoTa divljač u nekik srednjeevropskih lorištih je ,Tinamu" perad, koju je prije dvie godine, kako donosi „Oesterr. Forst u. Jagdzeitung", počeo udomljivati g. Gudera iz Beča u nekih lovištih Austrije, Njemačke i Rusije. Taj t. zv. crveni tinamu (Rhjnchotus rufescens) spada u jedan podrazred koka a potiče iz južne Amerike, gdje ga ima po poljanah Brazilije i Argentine na više pjeskovitom tlu. Tinamu naliči ponajviše na našeg hariša a donekle na bukavca nebogleda i malu droplju, leti slabije ali dobro trči, te je potražice na njega lov vrlo |