DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1901 str. 15 <-- 15 --> PDF |
-- 185 — razvita krošnja (izključiv obumirajuće dielove i pojedine dolnje grane) zauzimati najmanje jedn u trećin u čitave visine stabla, uu da s druge strane i dolnji dio debla mora biti barem u jedno j trećin i čitave visine stabla čist od grana. Izmedju žive krošnje i čistoga debla ležeći dio stabla smije prema tomu zapremati najviše jednu trećinu ciele duljine stabla. Prema tomu i razpada se svako stablo, koje dolazi do sječe, na tri diela. Na dolnji dio debla, koji je od grana čist i kod zrelog stabla daje drvo za piljenje (kusove), srednji dio debla, gdje se još nalaze obumrle grane, čvorovi, a i po koja živa grana, dajući u pravilu gradjevno drvo i podvlake; konačno gornji dio, koji leži u krošnji te daje ogrievno drvo, klipovinu i kiće; ovomu ne leži toliko važnost u vriednosti produkta, već više u njegovoj radnoj snazi. Gospodarstveni interes zahtjeva, da se dolnja trećina debla što više poveća, u koliko dopušta razvoj krošnje. Za sam način i jakost proredjivanja mnogo je važnije od medjusobnog razmjera pojedinih dielova stabla u dobi sječe pitanje, da li za cielo vrieme razvoja sastojine imade biti taj razmjer jednak ili se ima mienjati. Dr. Martin postavlja thezu, da omjer duljine krošnje prema visini cieloga stabla kroz sva razdobja sastojine imade ostati uviek jednak. Usvojenjem ovoga principa nastaje za praksu dalnje pitanje, kod kojega stupnja i načina proredjivanja šuma ostaje omjer izmedju duljine krošnje i totalne visine stabla uvjek približno jedan te isti. U tom pravcu opaža se sliedeće : Ako se rano izvedenom jakom proredom krošnja stabla oslobodi, tad ostaje absolutna visina, u kojoj krošnja počima, skoi´O nepromienjena. U tom slučaju ne obumire nijedna dolnja grana prave krošnje, dočim se nasuprot krošnja na vrhu produlji u visinu za cieii prirast. Omjer krošnje prema totalnoj visini stabla raste dakle "neprestano. Ako se pako iz sastojine u obće nikakva stabla ne izvade ili u nedovoljnoj mjeri, tad nastaje medju najjačim stablima velika<-bOrba, usljed česa se |