DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1901 str. 16     <-- 16 -->        PDF

— 186 —


doluji dielovi krošnje osuše u mnogo vedoj mjeri, nego to odgovara
trajnoj jednakosti omjera izmedju krošnje i visine debla.
Želimo li, da se krošnja vazda u vis podiže u omjeru od dvie
trećine prirasta na visini, tad moramo svakako izbjegavati
ova dva ekstrema.


Ako hodemo, da se sastojina za vrieme, dok je prirast
u visinu vrlo živahan, tomu razmjerno čisti od dolnjih grana,
tad ju moramo kroz to vrieme uzgajati u gušćem sklopu. Kada
prirast u visinu popusti, tad se mora i deblo od dolnjih grana
polaganije čistiti, hoćemo li da se poželjeno razmjerje ne promieni.
Kada pako prirast u visinu posve prestane, tad se može nuždni
razmjer izmedju krošnje i visine stabla uzdržati samo tako, da
stabla od obližnjih susjeda oslobodimo i dovedemo im više svjetla.


uOd
prvompostup
tud sliedi pravilo, da
početku proreda izvadjicejačevoditi .
se u čistimati umjeren
hrasticimao , a tad
ima
sve
B. Mješovit e sastojine .


Dr. Martin di´ži, da je za oduošaje u Njemačkoj jedina
bukva , koja se može smatrati kao trajna pratilica hrasta.


Ako se pod A/II. razloženo pravilo, da krošnja hrasta
mora uvjek stojati u stanovitom i jednakom omjeru prema
cieloj visini stabla, uporabi na mješovite hrastove i bukove
sastojine, tad dolazimo ovdje do posve drugih resultata. Krošnje,
koje u čistim hrastovim sastojinama stvaraju stabla jednake
visine, polučuju se u mješovitim sastojinama od bukve i hrasta
na taj način, da je bukva hrastu podstojna t. j. niža od
hrasta, pošto inače bukve, kojim su krošnje u istoj visini kao
i kod hrasta, ove potonje sve više stiskaju, dok ne uginu. U
ovakovim mješovitim šumama jest stoga zadaća proredjivanja,
da se hrastove krošnje uvjek od višjih i jednako visokih bukovih
krošanja oslobode. Pri tom se ovdje nije bojati, kao u
čistim hrasticima, da će hrastova debla usljed toga udariti u
grane.


Obzirom na to, obće poznato pravilo za proredjivanje mješovitih
hrastovih i bukovih sastojina, pružale su smjese od hrasta