DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1901 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 187 — bukve najsgodniju podlogu za razvijanje novijih teorija o proredjivanju šuma, U istiuu, u ovakovim smjesama ne treba se ustručavati niti pred Borggreve-ovim, i Wagenerovim načinom prorede. U mješovitim hrastovim i bukovim sastojinama uporabljuje se dapače uvjek t zv. preborno proređjivanje (Borggreve-ov način), jer se samo tim načinom može uzdržati stabHmična smjesa od hrasta i bukve. Nadalje se ovdje i mogu, a i moraju već u rano doba osloboditi krošnje hrastovah od opasnih susjeda prema nauci Wagenerovoj. Konačno se mora u takovoj smjesi ići zatim, da se proredjivanjem sastojina dovede u takovo stanje, da hrast sačinjava gornju etažu, a bukva dolnju etažu. Sto se tiče odnošaja izmedju jakosti prorede i sbroja temeljnica sastojine, to postavlja Dr. Martin suglasno sa Gustavom Wagenerom thezu, da u pravilnih visokih hrastovih šumah sbroj temeljnica, kad je polučio stanoviti stupanj, ne smije dalje rasti. Koliko treba da iznaša sbroj temeljnica, ne da se za sve slučaje obćenito brojčano ustanoviti. Nu stojeći na stanovištu nauke o čistom prihodu tla može se uzeti, da se na najboljoj stojbini ne smije u sastojini počam od dobe kolosjeka podržavati veći sbroj temeljnica od 17 m^ na jutru, a na dobroj stojbini od 14´5 m^. Ako to pravilo prenesemo na nauku o proredi sastojina, tad dolazimo do praktičnog zaključka, da se prorede moraju u prvo vrieme izvadjati umjereno , dok se sastojina nije očistila po prilici na 10 m, i dok nije podjedno postigla poprilični maksimum na sbroju temeljnica. Od toga vremena moraju se prorede voditi jač e te posjeći od temeljnica toliko, koliko je priraslo u vremenu izmedju proreda. (Kastavit de se). |