DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1901 str. 17     <-- 17 -->        PDF

— 187 —


bukve najsgodniju podlogu za razvijanje novijih teorija o proredjivanju
šuma, U istiuu, u ovakovim smjesama ne treba se
ustručavati niti pred Borggreve-ovim, i Wagenerovim načinom
prorede. U mješovitim hrastovim i bukovim sastojinama
uporabljuje se dapače uvjek t zv. preborno proređjivanje
(Borggreve-ov način), jer se samo tim načinom može uzdržati
stabHmična smjesa od hrasta i bukve.


Nadalje se ovdje i mogu, a i moraju već u rano doba
osloboditi krošnje hrastovah od opasnih susjeda prema nauci
Wagenerovoj. Konačno se mora u takovoj smjesi ići zatim, da
se proredjivanjem sastojina dovede u takovo stanje, da hrast
sačinjava gornju etažu, a bukva dolnju etažu.


Sto se tiče odnošaja izmedju jakosti prorede i sbroja temeljnica
sastojine, to postavlja Dr. Martin suglasno sa Gustavom
Wagenerom thezu, da u pravilnih visokih hrastovih šumah
sbroj temeljnica, kad je polučio stanoviti stupanj, ne smije
dalje rasti.


Koliko treba da iznaša sbroj temeljnica, ne da se za sve
slučaje obćenito brojčano ustanoviti.


Nu stojeći na stanovištu nauke o čistom prihodu tla može
se uzeti, da se na najboljoj stojbini ne smije u sastojini počam
od dobe kolosjeka podržavati veći sbroj temeljnica od 17 m^
na jutru, a na dobroj stojbini od 14´5 m^.


Ako to pravilo prenesemo na nauku o proredi sastojina,
tad dolazimo do praktičnog zaključka, da se prorede moraju
u prvo vrieme izvadjati umjereno , dok se sastojina nije očistila
po prilici na 10 m, i dok nije podjedno postigla poprilični
maksimum na sbroju temeljnica. Od toga vremena moraju se
prorede voditi jač e te posjeći od temeljnica toliko, koliko je
priraslo u vremenu izmedju proreda.


(Kastavit de se).