DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1901 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 188 — Odnošaji šumarstva u Švicarskoj. Po vrelima napisao šum. savjetnik Ebert Kassel preveo M. fcr. Šumska površina Švicarske iznaša 847.805 ha (t. j . 20´47´´;´o površine Švicarske), od toga odpada na šume državne 37.504 ha, šume obćinske i korporacija 565.08G ha, dočim na šume privatne 245.215 ha. Izvršujudi organ švicarski jest savezno vieće od 7 članova. Pojedini od tih čhmova stoje na čelu jednoga departma-a. Odjel za šumarstvo, lov i ribarstvo sa vrhovnim šumarskim nadzornikom kao predstojnikom (vrhovno šumarsko nadzorničtvo) podredjen je unutarnjem departma-u. Kroz ovo vrhovno nadzorničtvo vrši savezno vieće vrhovni nadzor nad šumami državnirai, obcinskimi i šurnami korporacija, kao i nad svima zaštitnim šumama. Osim vrhovnog šumarskog nadzornika tog vrhovnog nadzorničtva, dodieljeni su još istome 3 šumarska pristava, jedan šumarski tajnik i dva kancelista. Sam feavez posjeduje vrlo neznatne šume, koje raznim tvrdjavam ili vojničkim vježbališteui pripadaju, pa se ste strane istima i upravlja. Glede gospodarenja tih vrsti šumah, mjerodavno je odobrenje vrhovnog šumarskog nadzorničtva, dočim se u ostalih državnih šumah, koje pojedinim kantonom pripadaju, vodi uprava sa strane istih po vlastitom šumarskom činovničtvu a samo pod nadzorom saveza. U svakom kantonu stoji na čelu šumarstva jedari kantonski nadšumar (nadšumarija), koji u većih kantonih naslov nadšumarnika (Zilrich), kantonskog šumarskog nadzornika ili pak samo nadšumara nosi, a ovome je okružni ili kotarski šumar (okružna šumarija) podredjen. U manjih kantonih obstoji samo jedan nadšumar kao tehnički naobraženi šumarski činovnik. U pomoć nadšumaru oko uprave, pak u svrhu obrane šuma dodieljeuo je istomu pomoćno osoblje (srezni šumar, podsumar, nndlugar (Oberbann\vart), lugar. * Pojedine šume proglaSuje zaštitnima katonska uprava, uz pravo odobrenja po savezu. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1901 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 189 — Naslovi žinovničtva u pojedinih kantouih su različiti ; za jednakošdu tih naslova nastoji se već dulje vremena, ali je to težko polučiti. Broj znanstveno naobraženih šumarskih činovnika iznaša za cielu Švicarsku 158, i to 11 šumarskih činovnika saveza (6 činovnika vrhovnog šumarskog nadzorniČtva, 3 profesora šumarske škole i 2 asistenta šumsko pokusnih postaja) 115 kantonskih, i 32 činovnika obdinah i korporacijah. Činovnici vrhovnog šumarskog nadzorniČtva birani su od saveznog vieča na vrieme od tri godine, znanstveno naobraženi kantonski činovnici pako po vladinom savjetniku dotičnog kantona. Od takovih činovnika zahtjeva se podpuna znanstvena i praktična šumarska naobrazba. Znanstvena naobrazba ima odgovarati onoj, koja je stečena diplomom na šumarskoj školi politehnike ziiriške. Izpit natjecateljah u pogledu znanstvene naobrazbe jest švicarskom školskom savjetničtvu podvržen, Onaj, koji se želi natjecati za koje više mjesto kod kantonske šumarske uprave ima se prijaviti kod departma-a unutarnjeg odjela, koji tu prijavu u svrhu ustanovljenja šumarsko znan stvene naobrazbe natjecatelja predsjedniku švicarskog školskog savjetničtva odstupi. Isti predlaže takove molbe povjerenstvu, koje sastoji od predsjednika školskog savjetničtva kao predsjedatelja, zatim predstojnika šumarske škole u Ziirichu i jednog profesora pomenute škole, imenovanom po školskom savjetničtvu. To povjerenstvo bavi se najprije izpitivanjem na temelju predloženih izkazah i podataka glede dozvole pristupa k tome izpitu. Za polučiti tu dozvolu, nuždno je dokazati svjedočbom dovoljnu znanstvenu prednaobrazbu, kao i svjedočbom daljnjih studija stručnu naobrazbu polučenu na kojem višem šumarskom učilištu. Dozvola za polaganje izpita podieljuje se onima, koji iz pitnom diplomom dokažu, da su svršili šumarsku školu u Zii richu, ili je već natjecatelj svojim osobitim znanstvenim stru kovnim djelovanjem dokazao, da posjeduje traženo znanje; ili pako da bar dokaže da je radio na takovu mjestu, da je tim stekao sposobnosti za polaganje takovog izpita, Redovitu dozvolu ovla 15 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1901 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 190 — šteno je nadalje povjerenstvo podjeliti onima, koji dokažu, da su drugdje položili izpit, koji bezdvojbeno odgovara onomu na šumarskoj školi u Ziiriehu položenom; iznimnu dozvolu pako onima, koji se ved u starijoj dobi nalaze, a bili su više godina u praktičnoj šumarskoj službi. Oni, koji k izpitu pristupljuju dodieljuju se, u koliko diplomskog izpita šumarske škole položili nisu, istom izpitnom povjerenstvu, koje funkcionira kod diplomskog izpita na šumarskoj školi. Predmeti za ustmeni izpit su sasvim isti kao i oni za diplomski izpit; na pismenom izpitu stavljaju se dva pitanja za riešenje kojih dozvoljava im se vrieme od 1—2 sata, a osim toga daje im se Često još i jedno treće pitanje, za riešenje kojeg im je dozvoljeno vrieme od jednog dana. Oni kandidati, koji izpita položili ne bi, mogu se nakon jedne godine opet izpitu podvrči. Na šumarskoj školi u Ziiriehu — šumarski odjel na politehnici — preduzimaju se diplomski izpiti načinom, da se izpitnici izpituju pojedince ili pako u malih grupah najprije ustmeno iz pojedinih predmetah i to u početku trećeg tečaja. Ustmeni diplomski izpit obdržava se na dva puta, i to ponajprije tkz. prelazni diplomski izpit na početku trećeg tečaja iz matematike, experimentalrie fizike, zoologije, anorganske, oi´ganske i agrikulturne kemije, botanike, petrografije, geologije i obćeg gospodarstva; dočim se tkz. zaključni izpit obdržaje- koncem trećeg tečaja, iz topografije, crtanja, teodolitnog mjerenja, cesto i vodogradnje, čuvanja šumah, državno-šumskog gospodarstva^ statistike, klimatologije, snošaja šumskog drveća, tloznanstva, sadjenja šumah, uzgoja sastojina, uredjenja šuma, računanja vriednosti šuma, uprave, uporabe šuma i obćeg prava. Nakon tog izpita ima se izraditi pismena diplomska radnja, a ta se sastoji u izradjivanju gospodarstvene osnove, koja se već u početku zadnjeg (6) semestra zada, a ima se sastaviti do stanovitog stalnog roka. Uspjeh izpita saobćuje se departma-u unutarnjeg odjela. Posjednik diplome stečene na šumarskoj školi, oslobodjen je |
| ŠUMARSKI LIST 4/1901 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 191 — od zahtjeva da doprinese svjedočbu sposobnosti za pripust šumarsko znanstvenom izpitu. Šumarsko praktična naobrazba, koja se proteže najmanje na vrieme od jedne godine dana, ima obuhvaćati vježbu iz uredjenja šumah, procjene, šumskog gospodarenja, uporabe šumah i šumsko-trgovačke znanosti. Posije svršene te praktične vježbe sijedi praktični zaključni izpit pred izpitnim povjerenstvom, koje se sastoji od vrhovnog šumarskog nadzornika kao predsjednika, predstojnika švicarske šumarske škole i triju članova imenovanih po saveznom vieću. Tome izpitu pripušteni su samo oni natjecatelji, koji diplomu švicarske šumarske škole posjeduju i koji su u stanju dokazati praktičnu sposobnost u izmjeri i gradnji šumskih putevah. Za ovaj izpit dužan je svaki kandidat samostalno sastaviti gospodarstvenu osnovu za kompleks od najmanje 80 ha šuma. Kandidatom dozvoljeno je tu radnju obaviti za vrieme njihovog praktičnog službovanja. U razdobju dok traje praktična vježba kandidata, ovlašteno je izpitno povjerenstvo posjetiti do dva puta onu šumsku upravu kod koje dotičnik službuje, i dati se izvjestiti o njegovom napredovanju, te vrhu tog posebno izvješće predsjednikli izpitnog povjerenstva podnjeti. Koncem praktične vježbe kandidata, opređieli predsjednik izpitnog povjerenstva rok zaključnog izpita, koji je na sastavak gospodarstvene osnove i lih praktična pitanja stegnut. Rezultat toga izpita imade se podnjeti departma-u unutarnjeg odjela. Na temelju tih podataka izdaje spomenuti departma svjedočbe za pravo daljnjeg izbora. Taj izpit može biti i oprošten onima, pravo izbora imajudim aspirartom, koji se mogu višegodišnjom valjanom šumarskom praksom izkazati. Ponovni izpit je samo jednom i to nakon jedne godine dozvoljen. Za naobrazbu pomoćnog osoblja (podšumar, srezni šumar i t. d.) obdržavaju se posebni 2-mjesečni tečaji kod pojedinih kantona podupirani od saveznog vieda, te osim toga još 14dnevni usavršujući tečajevi. Tečaji za jednostavne šumske čuvare (lugare) traju nekoliko tjedana. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1901 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 192 — Beriva šumarskog činovničtva jesu sliedeća* vrhovni šumarski nadzornik 6000—8000 frn. I. pristav 5000—7000 frn. II. » 5000-6500 frn. III. » , . 5000—6200 frn. osim toga putne troškove za jedan dan 16 frn. (za dan 8 frn. a za noć 8 frn.) i posebno za laktično izdate vozne troškove. Beriva kantonskog činovničtva (nadšumara, okružnog šumara i t. d.) jesu vrlo različita. Beriva kantonskog nadšumara iznose 3000—5600 frn. a ona okružnih šumara 2500—4600 frn. Povišice činovničkih berivah predstoje. Dnevnice nadšumara kod službenog putovanja dodju obdenito najma,nje na 10 frn. (za dan 6 frn. a noć 4 frn.); osim toga odštedeni su za vozne izdatke; dnevnice okružnih šumara iznašaju najmanje 8 frn( dan 5, a nod 3 frn.) kao i odštete za vozne izdatke. Njekoji kantoni izpladuju i vede dnevnice. Beriva šumarskog pomodnog osoblja, koje je u godini 1894. brojilo 3961 osobu, iznašala su 893.750 frn. Ta beriva variraju vrlo jako. Službenih stanova za državno šumarsko činovniČtvo ne ima, tek samo nekolicina obdinskih šumarskih upravitelja i službenika posjeduju takove. Isto je i sa gorivim drvom i zemljištem,´ tako, da se obdenito može redi, da u Švicarskoj ne ima službenih stanova, gorivog drva i deputatnog zemljišta za šum. ČinovniČtvo. Pojedini šumarski činovnici dobivaju umjerenu odštetu za najam pisarne. Uredbe za mirovinu činovnika Švicarska ne poznaje. Odrekne li se činovnik svoga mjesta, to je država ili obdina riešena tim svakih daljnjih financijalnih obveza napram dotiČniku. * Beriva činovničtva vrliovnog šumarskog nadzornižtva izpladuje sam savez, koji takodjer doprinosi do jedne tredine za beriva i dnevnice višjeg kantonskog šumarskog činovničtva, ako zalitjevani broj naobraženog šumarskog činovničtva obstoji. Plače nadšumarab iznose najmanje 3000 frn., one okružnih šumarah najmanje 2500 for. Dnevnice nadšumarab iznose najmanje 8 frn , dočim kantoni spomenutom činovničtvu izdane putne troškove naknade. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1901 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 193 — Za udove i sirotčad šumarskog čiuovničtva ne obstoji takodjer uikakova obveza. Tomu se pomaže osjeguravanjem, te ima za to posebnih blagajna. Takove blagajne su u raznih kantonih i razno uredjene. Sve pod javni nadzor spadajuće šume moraju omedjašene biti i unutar tih granica ne smije se bez dozvole kantonske — kod zaštitnih šumah bez dozvole saveza — šumsko tlo umanjiti ; sve plješine i sječine moraju se opet pošumiti, u koliko nije možda za oto opredieljena druga toj odgovarajuća površina zemljišta. Krčenje je zabranjeno u zaštitnih šumah, kao i u onih šumah, kojih krčenje bi sastojinam zaštitne šume škoditi moglo. Iznimke u tome dozvoljene su samo posebnim odobrenjem saveznog vieča. Dioba šuma državnih, obćinskih ili onih korporacija nije dozvoljena u bud koju svrhu, osim u sasvim posebnih slučajevih, vrhu čega kantonska uprava odlučiti ima. Isto tako ne smiju se takove šume bez dozvole kantonskih uprava ni povećati. Paša, stelja kao i drugi po šumu štetni servituti, koji se u zaštitnih šumah uživaju, isto tako pravo drvarenja u šumah stojećih pod javnim nadzorom, imadu se odkupiti, Odkup biva u novcu ili pako iznimno drugim zemljištem. Obterećivanja šumah novimi servituti zabranjeno je. U svih pod državnim nadzorom stojećih javnih šumah ima se gospodariti po preizpitanoj i odobrenoj gospodarstvenoj osnovi, te se izkazani i potvrdjeni godišnji užitak ne smije bez više kantonske dozvole prekoračiti. Možebitno prekoračenje tih užitaka imade se u sliedećih godina prištediti. Gospodarstvene osnove sastavljene su u pravilu po okružnom šumaru (okružna šumarija), u čijem se području dotične šume nalaze, izpitane po nadšumaru (nadšumarija) i po kantonskoj vladi potvrdjeue. Nekoji kantoni imadu lih u tu svrhu posebne taksatore, koji se bave izključivo sastavkom gospodarstvenih osnova i revizijami istih. Gospodarstve osnove sastavljaju se po posebnih naputcih izdanih od pojedinih kantonskih uprava, |
| ŠUMARSKI LIST 4/1901 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 194 — koji ali po departmanu za unatainii odjel odobreni moraju biti. Te gospodarstvene osnove sastavljaju se obično za vrieme od jedne obhodnje. Svakih 5—10 godina obdržaje se medjurevizija i nakon 10 ili 20 god. glavna revizija. Obhodnja za visoke šume je po samom položaju šume različita; u nižih položajih iznaša obhodno doba 80 —100 god. u visokom gorju pako iznaša isto i do 200 god. Isto je tako različit materijalni i novčani prihod šuma. Ovaj je posljednji iznašao na temelju podataka profesora Landolta god. 1883. poprečno po ha 42*43 frn. Novijih i pouzdanijih podataka o prihodu šuma na žalost ne ima. U zaštitnih šumah ne smiju se nikakovi užitci crpsti, koji bi na šumsko gospodarenje zlo uplivati mogli; osobito je paša i steljarenje strogo stegnuta na stanovite površine, ili je pako sasvim zabranjena. Zemljišta, koja privatnikom spadaju, moraju na zahtjev kantonske vlade ili saveza pošumljena biti, ako se tim važne zaštitne šume stvoriti mogu. U takovih slučajevih ima dotični kanton i savez za prvo pošumljenje kao i za sve kasnije popravke tih kulturah za vrieme od četiriju godina, po odredbi saveznog vieća, prinos troškovah za te radnje doprinieti. Spada li pošumiti se imajude tlo privatniku, to je kanton vlastan, a na zahtjev posjednika i dužan, tu površinu od istog uz podpunu odštetu preuzeti. Nove šumske radnje i pošumljenja u zaštitnih šumah redovito su od saveza novčanom podporom poduprte, te se u tu svrhu doprinese za prve 30 —TO^/o, a za druge 20—507o, ako se tim preprečuju opuzine tla, a osobito pako ako te radnje stoje u savezu sa zagradjivanjem bujica, a skopčane su s osobitim potežkoćama. Obzirom na takove izdatke, preuzim´a dotični kanton dužnost prama savezu brinuti se za zaštitu i njegu takovih pošumljenih površina i nuždnih popravaka na istih. Svako, tko propusti polag propisa omedjiti šume kazni se sa 5—50 frn., a tko umanji šumsko tlo bez posebne kantonske privole sa 100—200 frn. po ha. Nepovlastne diobe šumah ili povećanje šuma kazne se sa 10 —100 frn. po ha, uvedenje |
| ŠUMARSKI LIST 4/1901 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 195 novih servitutah sa 10—100 frn., neobdržavanje gospodarstvene osnove sa 20—-500 frn., protuzakonita drvarenja u šumah stojećih pod javnim nadzorom sa 1—10 frn. po m´, zanemarenje propisnog pošumljenja sa 20—100 frn. po ha, uporaba zabranjenih nuzužitaka sa 5— 500 frn. i t. d. Ne obavi li sam sumovlastnik nuždne šumske radnje, obave se iste na njegov trošak po nalogu kantona. Uporaba novčanih globah prepuštena je kantonskim upravam. Kazne za šumske štete, kao i naloge glede šumskih požara, vjetrova, šteta po zareznicih i t. d. izdaju kantoni. — Šumarsko pokušalište je sljedećim načinom organizovano: Središnji zavod za šumarsko pokušalište podredjen je nadzoru i vrhovnom rukovodstvu povjerenstva, koje je od saveznog vieća, već prama prilikama, od 5 ili 7 članova sastavljeno. Istom povjerenstvu pripada predsjednik školskog savjetničtva i vrhovni šumarski nadzornik ureda radi; ostali članovi, od kojih trojica moraju biti vješti šumarski činovnici iz kantonah, birani su od strane saveznog vieća na tri godine. Ova tri člana iz kantonah, nakon izminuća trogodišnje službene periode ne mogu više birani biti. Predsjedničtvo pripada predsjedniku švicarskog školskog savjetničtva. Ovo povjerenstvo sastaje se 11 pravilu tri puta godišnje, a u medju vremenu rukovodi poslove sam predsjednik školskog savjetničtva kao vrhovni predstojnik pokušališta. Povjerenstvo bavi se: sastavkom godišnjih poslovnih nacrta, preizpitivanjem računa i godišnjih izvještajah, predlogom godišnjeg budgeta tog zavoda, naredbom proglašenja iztraženih i motrenih podataka, predložnim pravom za izbor predstojnika i dvijuh glavni asistentah, te za izbor pomoćnika za šumski vrt i meteoroložku postaju, sastavljanjem daljnjih i nuždnih predloga i t. d. Neposredno rukovodstvo spomenutog zavoda predano je, na predlog nadzornog povjerenstva, po saveznom vieću zaoto opredjeljenom učitelju šumarske škole. Isti sudjeluje kod sjednica nadzornog povjerenstva uz pravo glasa. Tomu profesoru kao ravnatelju šumarskog pokušališta dodjeljena su dva asistenta |
| ŠUMARSKI LIST 4/1901 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 196 — sa šumarskom i jedan sa kemijskom i bilinsko-fizioložkom naobrazbom, te pomoćnik za šumski vrt i meteorološku postaju, kao i ine potrebne radne sile. Ostale profesorske sile mogu takodjer svojom radnjom pripomoći. Ostala tri šum. školi pripojena zavoda: gospodar, kemijska iztražna postaja, postaja za iztraživanje sjemenja i zavod za preizpitivanja gradjevnog materijala stoje šumarsko centralnom zavodu na razpoložbu. Predstojniku pokušališta predleži: neposredno rukovodstvo zavoda; sastavak radnih osnova, koje predlaže nadzornom povjerenstvu, kao i godišnjih izvještajah ; gospodarstvena uprava zavoda; saobraćaj sa suradnici i sa šumoposjednici kao i drugim pokusnim zavodima; nadzor oko izvadjanja radnog programa, izpitivanje, kontroliranje i obradjivanje pribrane gradje, kao i predlog na povjerenstvo u pogledu publikacija; nadalje predlog na povjerenstvo u pogledu izbora obih glavnih asistenta i izbor pomoćnika za šumski vrt i meteoroložku postaju; naručba strojeva, orudja i t. d. — U šumama po Švicarskoj tvore čitave sastojine : smreka, jela, ariš, prosti i crni bor, hrast, bukva, kesten, javor, jasen, lipa, breza, joha i dr. — Lov se u glavnom izvršuje na temelju lovnog patenta (dobivanjem kantonske lovne dozvole); samo u kantouih Argau, Baselstadt i Baselland obstoji revirski sustav. Kao koristna divljač znamenitije su za lov — osim ptica selica kao što su šljuke, prepelice — divokoze, jeleni, srne i zečevi, nadalje tetrebovi, sniežnice, jarebice i trčke. Podieljenje i priznanje prava lova u kantonskih je rukuh, samo kanton Baselland prepustio je to pravo obćinam. Ribarenje udicom većinom je u javnih vodah dozvoljeno. Ribarstvom kao obrtom pako baviti se smije samo na temelju posebnog patenta koji se pribaviti mora, dočim nekoji kantoni nekoje vode daju na stanovito vrieme u zakup. Godine 1898. unišlo je sa izdane ribarske patente 57.000 fru., a zakupnine 74.000 frn. — u cjelosti 131.000 frn. Zemlja sama ne posjeduje zavoda za odgajanje riba, ali daje subvencije kantonom, obćinam ili privatnikom, koji ribji pomladak onda izlažu u javne vode. U godini 1898/99 obsta |
| ŠUMARSKI LIST 4/1901 str. 27 <-- 27 --> PDF |
197 jalo je takovih 155, koji proizvedoše 41,000.000 ribjih jaja32,000.000 ribica. Ponajviše njeguju se ribe domaće vrsti, a i nekoje plemenitije strane vrsti riba. Svrsi odgovarajući ribarski zakon opredjeljuje lovostaju, spreme i sprave za hvatanje, te veličinu hvatati se imajuće ribe; dozvoljava nagrade sa tamanjenje vidrali i drugih po ribarstvo štetnih životinja, a sadržaje i ustanove protiv nečistoći vodah. Tetivnica. u »šumarskom listu« za kolovoz 1900. imao je dobrotu g. kr. županijski nadzornik M. Puk pod naslovom: »Ociena tetivnice g. Hajeka«, napisati ocjenu sprave, što no sam ju ja pod imenom »tetivnica« napisao u »Šumarskom listu« za srpanj 1900. Kako držim, da je na njekili mjestih te ocjene »maćuhinski « postupano sa mojom tetivnicom, neka mi bude dozvoljeno na tu se ocjenu u kratko obazrijeti. Dočim g. pisac ocjene s jedne strane priznaje, da tetivnica imade mnogo liepih svojstva i osobito velikih prednostih, s druge strano pobija dvie, po mom mišljenju, osobito znatne prednosti, te dolazi do zaključka, da baš pomanjkanje tih prednostih onemogućuje tetivnici, da si prokrči put u praksu. Te mane jesu, po navodu g. pisca ocjene: 1. što se radnik ne može po poslujućem činovniku iz daleka kontrolirati. 2. što kod stabala nepravilnoga prosjeka, ne samo, da ne odpada potreba dvostrukog mjerenja promjera sa raznih strana, nego je pače neuklonivo potrebno, svud naokolo obodnice prosjeka promjer mjeriti na 5, 6 i više, nu svakako 4 mjesta, očitavajuć pri tom uviek na obim krakovima odnosni promjer. Prije nego prodjemo na obrazloženje, kojim sam nakanio obezkrijepiti te tvrdnje, predpostavimo za čas, da tetivnica za |