DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1901 str. 27 <-- 27 --> PDF |
197 jalo je takovih 155, koji proizvedoše 41,000.000 ribjih jaja32,000.000 ribica. Ponajviše njeguju se ribe domaće vrsti, a i nekoje plemenitije strane vrsti riba. Svrsi odgovarajući ribarski zakon opredjeljuje lovostaju, spreme i sprave za hvatanje, te veličinu hvatati se imajuće ribe; dozvoljava nagrade sa tamanjenje vidrali i drugih po ribarstvo štetnih životinja, a sadržaje i ustanove protiv nečistoći vodah. Tetivnica. u »šumarskom listu« za kolovoz 1900. imao je dobrotu g. kr. županijski nadzornik M. Puk pod naslovom: »Ociena tetivnice g. Hajeka«, napisati ocjenu sprave, što no sam ju ja pod imenom »tetivnica« napisao u »Šumarskom listu« za srpanj 1900. Kako držim, da je na njekili mjestih te ocjene »maćuhinski « postupano sa mojom tetivnicom, neka mi bude dozvoljeno na tu se ocjenu u kratko obazrijeti. Dočim g. pisac ocjene s jedne strane priznaje, da tetivnica imade mnogo liepih svojstva i osobito velikih prednostih, s druge strano pobija dvie, po mom mišljenju, osobito znatne prednosti, te dolazi do zaključka, da baš pomanjkanje tih prednostih onemogućuje tetivnici, da si prokrči put u praksu. Te mane jesu, po navodu g. pisca ocjene: 1. što se radnik ne može po poslujućem činovniku iz daleka kontrolirati. 2. što kod stabala nepravilnoga prosjeka, ne samo, da ne odpada potreba dvostrukog mjerenja promjera sa raznih strana, nego je pače neuklonivo potrebno, svud naokolo obodnice prosjeka promjer mjeriti na 5, 6 i više, nu svakako 4 mjesta, očitavajuć pri tom uviek na obim krakovima odnosni promjer. Prije nego prodjemo na obrazloženje, kojim sam nakanio obezkrijepiti te tvrdnje, predpostavimo za čas, da tetivnica za |
| ŠUMARSKI LIST 4/1901 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— ]98 — ista ima te dvie mane. Zar bi te dvie mane zaista same bile u stanju zapriečiti put \i praksu promjerci, koja imade inače mnogo liepih i osobito velikih prednostih pred svimi ostalimi promjerkami. Kad zaista ne bi bilo moguće radnika iz daleka kontrolirati — u smislu kako se to u ovom slučaju misli — mana bi bila, koju svaka druga promjerka posjeduje; mana dakle, koja ne bi nikako mogla biti zapriekom, da se ostale promjerke, koje imadu istu manu, a ne imaju onih »mnogo liepih i osobito velikih prednostih«, zamjene tetivnicom, i ovoj tim pristup u praksu prokrči. I kad bi stajala druga zaprieka, da se za mjerenje promjera stabala nepravilnog oblika prosjeka, ne bi mogla tetivnica rabiti, s njezine navodne kompliciranosti uporabe, još bi joj ostalo polje, i to dosta široko polje, kod mjerenja promjera stabala sa približno pravilnim oblikom prosjeka. A tu bi joj, i prema indirektnom priznanju g. pisca ocjene — bilo mjesta u praksi. Nu predjimo sada na prividne mane. Da dokaže, da se ne može radnika iz daljega kontrolirati, dapače, da se radnja po samom radniku gdjekada ne da točno obaviti, navadja nam g. pisac ocjene dva slučaja (na strani 449.). U tu svrhu predočuje nam prosjeke, dvajuh posve nepravilnih stabala, htijuč pokazati slučajeve, u kojima krak tetivnice dira po dvije točke oboda. Istina, g. pisac i sam dozvoljava, da valja u ovakovih slučajevih za mjerenje mjerodavnom smatrati sredinu medju obimi dodirnimi točkami, ali on drži, da baš zato treba radnik, ako je i upućen »razmišljanja i vremena«. Dozvoljavam, da bi radnik u tom slučaju, naime, da mu je iz očitanja na obih dodirnih točaka izračunati sredinu, trebao razmišljanja i vremena. Ali ako je radnik upućen, da mu je u tom slučaju jednostavno očitati broj na kraku tetivnice, koji se nalazi u sredini obih dodirnih točaka, uvjeren sam, da će on to instinctivno u času — bez dugog razmišljanja — izvesti. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1901 str. 29 <-- 29 --> PDF |
y — 199 — Iz tili baš slučajeva izvodi g. pisac ocjeue, da radnju rukovodeći činovnik tim manje može kontrolirati radnika promjerača, jer prvi ne vidi doticalistne točke. Ali od ovuda je izveo g. pisac potrebu, da taj činovnik nuždno mora da vidi doticalištnu točku? — Ta to nije baš ni u jednom slučaju iz daleka moguće, a nije ni potrebno. Činovnik taj vidi mal ne uvjek, a o kontroli prosječnim pokusom (Sticliprobe) se tu u obće samo govori — jedan od krakova tetivnice, a na ovom projeciran promjer odnosno polumjer stabla. Da dokaže neshodnost uporabe tetivnice kod promjeravanja stabla sa nepravilnim prosjekom, predočuje nam g. pisac (na strani 446 i 447) dva eliptična i dva posve nepravilna prosjeka. Kod jednog i kod drugog eliptičnog prosjeka, dolazi g. pisac do razlike u resultatima, mjereć jednom tetivnicom, a drugi put promjerkom promjere. Do te baš razlike mogao je on doći samo tim, što je baš maćuhinski postupao s tetivnicom. Promjer, ustanovljen mjerenjem sa promjerkom, iznosi u prvom slučaju 59´5 cm., a u drugom slučaju 56 cm. Kako je g. pisac došao do toga resultata? Sasvim jednostavno. I u jednom i u drugom slučaju izmjerio je obje glavne osi elipse, te im je zbroj podielio sa 2. Da je g. pisac ocjene kojim slučajem narisao u predočenih nam slikah položaj promjerke za mjerenja, bio bi i sam morao naići na pogrešku. Da je najme mjerio tetivnicom iste te promjere, a ne promjere, koje si je bezrazložno samovoljno izabrao, bio bi došao do istoga resultata, do kojega je došao, mjereć promjere promjerkom, jer je to jedini put, kojim se može doći do izpravna resultata. Tu bi bio ujedno uvidio, da imade i osim kod kruga slučajeva, gdje su odsječci, pod pravim kutom se presjecavajućih tangenta jednaki polumjerom. Osim toga, bi bio uvidio, da se do istog resultata dolazi, akoprem se sa tetivnicom mjeri samo jednom (s jednog samo stajališta), dočim se sa |
| ŠUMARSKI LIST 4/1901 str. 30 <-- 30 --> PDF |
- 200 promjerkom mora nuždno dva puta, sa dva različita stajališta mjeriti. Do toga istoga resultata dolazi se i kod nepravilnog prosjeka, predočenog si. 3., gdje je za postupak g. pisca osobito karakteristično mjerenje promjera tetivnicom, koja zauzimlje položaj A, T), G, BI Osim toga je nama svima vrlo dobro poznato, da je i najtočnije mjerenje promjera kod ovako nepravilnih prosjeka, bar u praksi, od vrlo problematične vrijednosti za ustanovljenje površine podnice. Zaključujem, priključujuć se želji g. pisca ocjene, da se tetivnica u praksi svestrano izpita i prokuša, jer sam uvjeren, da će joj baš to prokrčiti put u praksu. Pokuse sa tetivnicom može si tim laglje svaki — koga stvar zanima — učiniti, što mu za to ne treba nabavljati posebne tetivnice. Odstraniv od obične promjerke suvišan treći krak. dobiti će tetivnicu, prikladnu za mjerenje promjera stabala, ako li su prosjeci približno krugoliki. Tko se želi baviti promjeravanjem promjera stabalah sa nepravilnim oblikom prosjeka, treba da i drugi krak promjerke providi razdiobom u cm. Ja sam baš takovimi tetivnicami dobivao resultate, koji su me u svakom pogledu zadovoljili. B. II. ml. Razpravljanje prekršaja proti sigurnosti šumskoga vlastničtva pred kr. kotarskim sudovima. Piše Š, S. Belamarid, kr. kot. šumar. Svakom šumarskom stručnjaku kao takovom, dužnost je šumske štetočince nemilice proganjati, te svaki počinjeni prekršaj proti sigurnosti šumskoga vlastničtva prijavljivati nadležnim oblastima, bilo političkim ili sudbenim, da ih one zasluženoj kazni podvrgnu i presud e na platež pravedne zakonom određjene odštete. |