DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1901 str. 53 <-- 53 --> PDF |
- 223 — Bietzel, Erfahrungen aus dem Gebiete der Niederjagđ. Ovo je već 5. izdanje ovog u lovačkih krugovili dobro poznatoga i vrlo obljubljenoga djela poznatoga „majstora" t. zv. nizkoga lova, izradjeno po njegovom i po njem samom priredjenom 3. izdanju, a ukrašeno mnogim slikama poznatih lovačkih slikara kao: Arnolda, Bassewitza i dr. Djelo je ovo izašlo kod J. Neumanna u Neudammu, a ciena mu je 6 odnosno 7 maraka. Dobiva se i u svezcima, ciena je pojedine svezke 50 pfeniga. Mittheilungcn iiber die Verhandlungen der Section ftir Land- u. Forstwirthschaft u. Montanwesen đes Industrie- u. Landwirthschafsrathes bei der 3. Tagung. Izašlo u Beču kod Fricka. Ciena 3 K. 60 fil. Holzhandels-Usancen oesterr. ungar. I. Theil Neue Wiener Usaucen. Ciena 1 K. 10 fil. Do polovice prošloga mjeseca imale su izaći cielokupne usance Pošto su ove usanoe neobhodno potrebne svakomu drvotržcu, isto je tako poznavanje ovakovih usanca gotovo neobhodno potrebno i šumaru, naročito taksatoru, s tog razloga dali smo već i nacrt ovih usanca prevesti i priobćiti u našem listu. Da se stvar ne opetuje, dali smo sad samo ono iz novih usanca ekscerpirati, što je prema nacrtu istih preinačeno, te ćemo te preinake već u budućem broju u posebnom članku priobćiti. Promet i trgovina. Već u zadnjem našem izvještaju progovorili smo nešto obširnije o obćenitoj gospodarskoj depresiji u Njemačkoj, koja nije ostala bez dojma na njemačku trgovinu s drvom. Kako je opet Njemačka jedan od najvažnijih konsumenata za naše drvo i to drvo tvrdih listača, poimence hrastovinu, nije ni čudo, da ta depresija dosta nepovoljno djeluje i na našu trgovinu s drvom, pa da se je to pokazalo i tod zadnjih naših prodaja u hrasticima. Nije to doduše jedini uzrok, da su te naše prodaje po hrasticima dosta nepovoljno izpale, već je to samo jedan od uzroka. Kako se sve više proširuje područje iz kojega se Evropa, naročita Fiancuzka — koja treba više hrastove dužice, nego li sve ostale evropske zemlje zajedno — obskrbljuje hrastovim dužicama, najbolje se vidi iz izkaza one množine dužica, koja je u zadnoj campanji 1900./1. izradjena ili će se još izraditi, a koji smo izkaz, kao i prošlih godina, primili od odličnog našeg drvotržca i dužičara g. L. pl. Blasicha u Sisku, pa ga na str. 225. u ovom broju donosimo. Slavonija, a u znatno manjoj mjeri Hrvatska, bile su prije zemlje iz kojih se skoro izključivo čitava potreba evropskoga trga na francuzkim dužicama namirivala. Prije više godina pridošla je k tomu susjedna Bosna. Najednoć počeli su se silni milijuni bosanske dužice izvažati. Ona je postala na evropskom trgu vanredno obljubljena, mnogo se tražila, |