DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1901 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— 224 — najbolje se plaćala i na mnogim mjestima iztisnul^ slavonsku dužicu. Govorilo se je doduše u trgovačkih krugovih, da su se hrastove šume u Bpsnoj već izsjekle, pa da će ste strane konkurencija našoj dužici prestati Da tomu — bar za sada — još nije tako, najbolje se vidi iz spomenutoga izkaza, iz kojeg proizlazi, da će se još ove godine do 1272 milijuna komada dužice u bosanskim šumama izraditi i na evi´opski trg baciti. 0 pogibeljnoj rumunjskoj konkurenciji već smo svoje u prijašnjih izvještajih kazali, a iz spomenutog se izkaza vidi, da će već ove godine stupiti Rumunjska sa znatnim brojem dužica — do 7 milijuna komada — u utakmicu na dužičarskom tržištu. Nu ni to još nije sve. Na jedanput pojavljuje se na evropskom drvarskom tržištu do sele skroz nepoznata — u tom pogledu — balkanska državica, o kojoj se je do sele samo to znalo, da lih junaka i kamenja na pretek ima, a to je — Crna Gora. Tako se evo sve više proširuje područje za proizvodnju francuzke dužice, a Slavonija i Hrvatska nisu više jedine mjerodavne na tom trgu. Do toga je došlo i doći moralo uslied visokih ciena, koje su posljednih godina kod dražba u naših hrasticih plaćale pilane. S ponudami pilana ne mogahu konkurirati drvotržci-dužičari, te moradoše potražiti zemlje u kojih je jeftinija surovina, da im se izradba dužice još izplatiti može. Neki pohrliše u Ameriku i nadjoše tamo eldorado. Silna množina amerikanske dužice poplavljivala je do nedavno evropska tržišta i potisnula ciene našoj dužici. Opazilo se je medjutim, da ta dužica nije ni iz daleka takove kvalitete kao naša, s toga se je počela sve slabije plaćati i manje tražiti, a naša je dužica opet znatno u cieni poskočila. Toga radi počeše tražiti dužičari nove krajeve za proizvodnju duge, pa su je donekle i našli ponajprije u Bosnoj, a sada — u Rumunjskoj i Crnoj Gori. Potonja će svojom malenom zalihom doskora i gotova biti, nu ne može se isto reći o Rumunjskoj, koju možemo od sada i za daljni niz godina smatrati jakim vrelom za dužicu, dakle faktorom, kojim naši dužičari i naši šumoposjednici računati moraju Od dosadanjih naših prodaja u hrasticih još je najbolje prošla imov. obćina petrovaradinska, koja je od 5 čestica, koje je na prodaju iznela, 4 prodala, a samo je jedna neprodana ostala. (Potanje o tom na 226 str.). Sada počinju prodaje u brdskim bukovim i četinjavim šumama. Kod kr. šumarskoga ureda u Otočcu obdržavala se je dražba dne 13. pr. mj, — uspjeh još nije poznat — a izneseno je u svem 47.541 komad bukovih i jelovih stabala, a sva su ta stabla procienjena na okruglo 272 tisuće kruna. Sad će se 17. o. mj. prodavati kod imov. obćine otočke 12613 za tehničku porabu i 7002 samo za ogrievo sposobnih bukovih i jelovih stabala procienjenih na 74.i51 krunu, a prodavat će isto takova stabla i kod ogulinske imov. obćine (Vidi potanje otraga medju oglasima u ovom broju). |