DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1901 str. 60 <-- 60 --> PDF |
— 230 — medju najveće privatne šumoposjednike u čitavoj srednjoj Evropi; u svih se tih šumah vodi valjano konservativno gospodarstvo, te se naročito na pomladjivanje šuma mnogo troši a Sume samo oprezno sieku; šumarsko osoblje dobro je plaćeno. Jedinstvena srednja škola n Njemačkoj i izjednačenje olbćili sređnjili škola liunianističnoga i realnoga smjera ii Pruskoj. Poznato je, da gimnazije bolje pripravljaju za sveučilište, a realke za tehničke škole. Da se spoje ova dva smjera pokušano je to ostvariti realnim gimnazijama, u kojih naukovanje traje jednaki broj godiua kao u gimnaziji ili realci. Pokazalo se je medjutim, da i ove, kakve su danas, podpunoma svrsi neodgovaraju. Počeli su s tog u Njemačkoj na više mjesta jedinstvenom srednjom školom, koja bi djaka pripravila za svaku struku, ali da se to poluči mora se naukovanje produljiti. Produljiti i onako dugotrajno naukovanje na srednjih škola nije baš shodno i mana je, ali je neobhodno nuždna, hoće li se gore spomenuta svrha postići. Korist koju bi ovakova jedinstvena srednja škola pružala, ipak je veća od spomenute mane, pa budu li uspjesi s ovom novom jedinstvenom školom odgovarali očekivanju, ne ima sumnje, da će tad ovakova srednja škola po vremenu iztisnuti i čiste gimnazije i čiste realke. Na takovu bi jedinstvenu školu prošla punim pravom sva prava gimnazije i realke. Gimnazije, kao mnogo stariji zavodi imaju mnogo veća prava, jer absolvent gimnazije može nastaviti nauke na kojoj mu drago visokoj školi, bio on za to dovoljno pripravljen ili ne, dočim mnogo mladje realke ne imaju tolikih prava, pošto absolvent realke može većinom samo nastaviti naukovanje na tehničkih škola; na sveučilištih iznimno samo za neke struke. Tim su bili prikraćeni absoventi realka i realnih gimnazija. Njemački je car Vilim nedavno izdao naredbu, kojom se i ovim školam davaju ista prava kao i gimnazijama, a do pojedinca stoji, da si on manjkajuće predznanje iz pojedinih predmeta, naročito jezika, privatno priskrbi. Tako se primjerice mora onaj, koji je absolvirao humanističku gimnaziju, kad hoće nastaviti nauke na tehnici, sam se pobrinuti, da nauči toliko deskriptive i da si steče vještinu u risanju, da bude i na tehnici s uspjehom naukovanje nastaviti mogao. Glavn a je dakl e svrha ove odredbe, da se onomu, koji je svršio obću srednju školu bila ona i realnoga smjera, otvore vratasvihvisokihškola. Ove podatke crpimo iz jednoga članka priobćenog u bečkoj „Neue freie Presse" u kojem je zamašaj ove naredbe ipak nešto previše obćenito ocrtan, jer valjda ipak ne će obsolvent realke moći slušati, recimo, teologiju ili klasičnu filologiju. Bit će sjegurno nekih iznimaka, nu o tom u spomenutom članku govora nije. |