DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1901 str. 60     <-- 60 -->        PDF

— 230 —


medju najveće privatne šumoposjednike u čitavoj srednjoj Evropi; u
svih se tih šumah vodi valjano konservativno gospodarstvo, te se naročito
na pomladjivanje šuma mnogo troši a Sume samo oprezno sieku; šumarsko
osoblje dobro je plaćeno.


Jedinstvena srednja škola n Njemačkoj i izjednačenje olbćili
sređnjili škola liunianističnoga i realnoga smjera ii Pruskoj. Poznato
je, da gimnazije bolje pripravljaju za sveučilište, a realke za tehničke
škole. Da se spoje ova dva smjera pokušano je to ostvariti realnim
gimnazijama, u kojih naukovanje traje jednaki broj godiua kao u gimnaziji
ili realci. Pokazalo se je medjutim, da i ove, kakve su danas,
podpunoma svrsi neodgovaraju. Počeli su s tog u Njemačkoj na
više mjesta jedinstvenom srednjom školom, koja bi djaka pripravila za
svaku struku, ali da se to poluči mora se naukovanje produljiti. Produljiti
i onako dugotrajno naukovanje na srednjih škola nije baš shodno
i mana je, ali je neobhodno nuždna, hoće li se gore spomenuta svrha
postići. Korist koju bi ovakova jedinstvena srednja škola pružala, ipak
je veća od spomenute mane, pa budu li uspjesi s ovom novom jedinstvenom
školom odgovarali očekivanju, ne ima sumnje, da će tad ovakova
srednja škola po vremenu iztisnuti i čiste gimnazije i čiste realke. Na
takovu bi jedinstvenu školu prošla punim pravom sva prava gimnazije i
realke. Gimnazije, kao mnogo stariji zavodi imaju mnogo veća prava,
jer absolvent gimnazije može nastaviti nauke na kojoj mu drago visokoj
školi, bio on za to dovoljno pripravljen ili ne, dočim mnogo mladje realke
ne imaju tolikih prava, pošto absolvent realke može većinom samo
nastaviti naukovanje na tehničkih škola; na sveučilištih iznimno samo
za neke struke. Tim su bili prikraćeni absoventi realka i realnih gimnazija.
Njemački je car Vilim nedavno izdao naredbu, kojom se i ovim
školam davaju ista prava kao i gimnazijama, a do pojedinca stoji, da si
on manjkajuće predznanje iz pojedinih predmeta, naročito jezika, privatno
priskrbi. Tako se primjerice mora onaj, koji je absolvirao humanističku
gimnaziju, kad hoće nastaviti nauke na tehnici, sam se pobrinuti, da
nauči toliko deskriptive i da si steče vještinu u risanju, da bude i na
tehnici s uspjehom naukovanje nastaviti mogao. Glavn a je dakl e
svrha ove odredbe, da se onomu, koji je svršio obću
srednju školu bila ona i realnoga smjera, otvore
vratasvihvisokihškola.


Ove podatke crpimo iz jednoga članka priobćenog u bečkoj „Neue
freie Presse" u kojem je zamašaj ove naredbe ipak nešto previše obćenito
ocrtan, jer valjda ipak ne će obsolvent realke moći slušati, recimo,
teologiju ili klasičnu filologiju. Bit će sjegurno nekih iznimaka, nu o
tom u spomenutom članku govora nije.