DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1901 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 276 s toga u Rumunjsku pače u Crnu goru ili kupovaše kod privatnika šume u Ugarskoj. Pisac izvješća veli, da se ni hrastovih trupaca nije ove godine manje izvezlo nego prijašnjih godina. Osvrće se nadalje na silno izseljivanje, koje da ne će ni naredbe spriečiti, a poriče, da bi ono bilo plod nagovora raznih agenata, već da se je to samo s tog razloga tako razmahalo pošto ljudi ne nalaze zaslužbe kod kuće. Uslied ne prodanih šuma pomanjkanje je zaslužbe znatno, djeluje dakle i na to izseljivanje. Jedino je, veli izvjestitelj, nuždno da se izklicne eiene snize, pa će se sve prije na prodaju iznesene sastojine lako prodati. Ovako misle naši trgovački krugovi glede trgovine s drvom, dočim mi i opet velimo nisu jedino visoke procjene uzrok da je toga toliko po šumama neprodanog ostalo, već je i manja tražnja drva u obće mnogo tome doprinesla. Razni ratovi u zadnje vrieme učiniše novac skupim, pa se manje poduzima, naročito manje gradi, a to sve nepovoljno djeluje na konsum drva. Da je u našoj monarkiji stagnacija velika, obće je poznato, nu moguće je, da će neki preokret nastupiti. Tako je poznato, da se namjerava izgraditi više kanala u Austriji. Sad će ta osnova doći pred carevinsko vieće; bude li primljena bit će to na obću korist. Različite viesti. Državni izpit za samostalno vođjenje šumskoga gospodarstva u proljetnom roku o. g. održan je u prostorijah „Šumarskoga doma" dne 10—16. travnja. Ispitom predsjedao je g. kr. zemalj. šum nadzornik I. razreda Robert Fischbach , dočim su kao ispitni povjerenici fungirali gg: Vinko Nagy kr. nadšumarnik i predstojuik kr. šumskoga ureda u Otočcu, Ivan Parta š profesor kr. šumarske akademije i Stjepan pl. Hankon j nadšumar i šumski upravitelj vlastelinstva u Valpovu. Ispitu pristupilo je 12 kandidata i to gg: Jovan Stanić, Oskar Seidel Simeon Vojnović, Josip Hefner, Rudolf Kolibaš, Vilim Omelik, Franjo Ivić, Levin Haueise, Krešimir Tomić, Krešimir Mifka, Rudolf Sablie i Andrija Loncarić dočim je jedan kandidat još prije pismenog ispita odstupio. Dne 10. i 12. obdržavani su pismeni klausurni ispiti, te su kandidati imali sliedeća pitanja pismeno obraditi. 1. dan. a) Uzgoj šuma. Opišite postupak kod kultivacije, a napose još i kod pošumljivanja sipina ili t. z. živog pieska? b) Geodezija . Kako se obavlja reambulacija (obnova medja) šumskog posjeda, koji se strojevi u tu svrhu rabe; a kako se ta radnja izvadja, ako stoje na razpolaganje katastralne mape i mjerači stol? |
| ŠUMARSKI LIST 5/1901 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 277 — c) Čuvanje šuma. Koje pogibelji i Štete priete sumarni od prirode; kako će te istim pređusresti, a kako šume od njih u oboe obraniti ako su već nastupile, te napose obzirom na postojeće zakone i naredbe? 2. dan. Uporab a šuma. Opišite tehnička svojstva naših glavnih vrsti hrastova: lužnjaka, kitnjaka i eera; navedite za što sve naši seljaci te vrsti drva rabe, a koju opet važnost imadu ti hrastovi na svjetskom tržištu t. j . kakova se u glavnom sve roba od njih pravi i u koje zemlje izvaža ? b) Uređjenje šuma. Povjereno Vam je uredjenje šuma i sastavak šumsko-gospodarstvene osnove za šume nekoga vlastelinstva; ovaj šumski posjed leži u brdovitom kraju, velik je oko 3000 rali a glavne su vrsti drva bukva i jela; do sele sjeklo se je u šumama prebornom sječom ali neurednom; preborna se sječa želi pridržati i u buduće, ali kao uredna; uredjenjem hoće da se postigne jednakost budućih godišnjih prihoda na drvu; koji bi način uredjenja šuma odnosno izračunavanja prihoda odabrali? Odabrani način opišite potanje, a način obračunavanja godišnjeg prihoda (etata) obrazložite povoljnim primjerom. c) Računanje vriednosti šuma. Šumska uprava kod koje službujete, želi u svrhu arondacije svojeg šumskog posjeda kupiti od nekog žitelja šumsku česticu kojih 30 rali veliku; V3 ove čestice stara je šuma, koju će taj žitelj posjeći prije nego što ju proda, ostali je dio 15 godišnja mlada branjevina; kojim bi načinom obavili procjenu? Sam način računanja neka se obrazloži povoljnim računskim primjerom. Po tom pristupili su kandidati k ustmenom izpitu onim redom kojim su tekuće brojeve izvukli, te su četvorica položila izpit „dobrim", petorica „dovoljnim" uspjehom dočim su trojica reprobovana i to na godinu dana. Od kandidata, koji su se izpitu podvrgli, pet ih je svršilo c. kr. visoku školu za zemljotežtvo u Beču, a sedam nauke na bivšem šumarskom odjelu kr. gospodarskog šumarskog učilišta u Križeveih. Glede spomenutog uspjeha ovih izpita u ovom roku ne može se reći, daje isti nepovoljan, nu mogao bi biti i povoljniji kad bi se praktičnoj izobrazbi posvećivalo više pomnje, nego li se to još i sada čini. Naredba visoke kr. zemalj. vlade izdana u tom smjeru nije doduše bez posliedica ostala, opaža se od tog vremena neki preokretaj na bolje, nu sasvim će se željeni cilj u tom pogledu polučiti tekar onda, kad se bude praktični bienium smatrao lih praktičkim nastavkom obuke a ovakovi se mladi šumari (vježbenici) ne budu smatrali radnom silom, kako se ne smatraju u mnogim naprednim zemljama naročito u Pruskoj*. Povjerenstvo je i * Vidi članak u Šum. listu br. 9. od god. 1899.: „Propisi o izobrazbi pruskih t. z. šumarskih referendara za vrieme praktičnog bieniiima prije nego će se pripustiti k šumarskom državnom izpitu". Na taj članak ponovno upučujemo koli kandidate same, toli njihove šefove. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1901 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 278 — ovaj puta stvorilo neke zaključke smjerajući na to, da se praksa šum. vježbenika što bolje udesi, koji će se zaključci visokoj kr. zemalj. vladi na blagohotno uvaženje podnieti, a ti su: 1. da se osjegura bolja praksa onih kandidata koji se kod bujičarstva upotrebljavaju i to tako, da oni bar jednu godinu u drugim granama šumarske prakse upotrebljivani budu; 2. da se vježbenici namješteni u šumarsko-tehničkoj službi kod političke uprave u Hrvatskoj i Slavoniji češće premještaju, da što bolje upoznaju razne predjele domovine kojih su šumsko-gospodarstvene prilike vrlo različite. 3. da se šumarski vježbenici u obće što boljim šumskim stručnjakom dodieljuju. t Josip Sehlesinger i Dr. W. Neurath. Nedavno preminula su dva profesora c. kr. visoke škole za zemljotežtvo u Beču i to Josip Sehlesinger mnogogodišnji profesor geodezije, ujedno zastupnik na carevinskom vieću, u dobi od 71 godine, koji se je kao takov zadnje vrieme dosta izticao. Pokojnik je uz težke materijalne prilike izučio već u zreloj dobi tehniku i dovinuo se vlastitim trudom do uglednoga položaja i slovio kao valjan i zdušan profesor, kojega se i svi stariji djaci te škole dobro sjećaju. Nešto prije umro je Dr. W. Neurath profesor narodnog gospodarstva i statistike, koji je od g. 1889. na istoj visokoj školi djelovao a publicistički u svojem zvanju bio vrlo radin. Naročito njegovo djelo ,die Elemente der Volks\virthschaftslehre" doživilo je već i treće izdanje, a važno mu je djelo ,das Hauptproblem der modernen Volkswirthschaft" izašlo 1899. Naročito upućivao je Neurath u svojim djelima kako da se stane na put prekomjernoj proizvodnji, tom velikom zlu modernog gospodarstva i uzroku težkih gospodarstvenih kriza. Lugarski tečaj u Pazinu. Dne 26. ožujka održani su lugarski izpiti na lugarskom tečaju, kojega podržaje kranjsko-primorsko šumarsko družtvo, pod predsjedanjem šum. savjetnika P u c i c h a, koji je zastupao vladu i spomenuto družtvo. Osim toga bili su od strane družtva prisutni nadsavjetnik Goli i šum. povj. Rieb el. Uspjeh izpita bio je vrlo povoljan, jer je svih 12 kandidata izpit dobrim uspjehom položilo, što opet i svjedoci o trudu, kojega je imao učitelj tečaja šum. povjerenik Bolis, kojemu je u razmjerno kratkom vremenu od 12 nedjelja uspjelo polaznikom, koji su donieli sa sobom samo dosta slabu naobrazbu iz pučke škole, uciepiti sve ono znanje, koje valjanom čuvarskom osoblju treba. Doktor zemljotežtva. Poznato je nastojanje tehničara pak gospodara i šumara, boji polaze visoke škole u Austriji, da postignu koji akademički grad, pa je o tom već i u našem listu govora bilo. Pod gornjim naslovom donosi „Oesterreichische Porst- u. Jagdzeitung"* o tom sliedeće: „Odbor za uredjenje naslova slušača visoke škole, za zemljotežtvo. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1901 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 279 — koji se je koncem zadnjeg zasjedanja rajhsrata konstituirao, nastavio je opet, prigodom sadanjeg saborskog zasjedanja, svoje djelovanje. Prigodom zadnje sjednice u prošlom zasjedanju rajhsrata stavljena je na dnevnj red razprava o podieljenju naslova slušačem visoke škole za zemljotežtvo, koji bi imali već prema svojim naukama dobiti naslov „gospodar-inžinir", ,,šumar-inžinir" i kulturno-tehnički inžinir. Pošto je parlamenat bio razpušten, nije to pitanje, nuz mnoga druga, došlo do raspravljanja. Družtvo za uredjenje naslova nije sa tadanjim odborskim predlogom, prem taj znači prema sadanjem stanju napredak (do sele ne imaju svršeni slušačr ove visoke škole nikakovoga naslova), zadovoljni, nego zabtjevaju naslov doktora su one, koje će se s uspjehom podvrći uvest se imajućim diplomnim izpitima. Odbor za uredjenje naslova za olušače visoke škole za zemljotežtvo stupio je sada u dogovor sa zastupnicima rajhsrata svoje struke, kojih dosta ima, pa će se doskora u rajhsrata staviti predlog, da se sada postojeći diplomni izpiti na ovoj visokoj školi reorganiziraju i to u tom smjeru, da će absolventom biti moguće polučiti akademičku čast doktora". Od prvobitno traženog naslova „inžinir" odustalo se je, kako pišu, stoga, jer taj naslov reklamiraju tehničari za sebe; naročito obćenito su mnogi, naročito nestručnjaci, proti tome, da bi svaki koji spomenutu visoku školu svrši dobio kakav naslov, jer toga ne ima ni kod pravnika i filozofa, a za tim se je probitno išlo, već da bi se to na posebne stroge izpite vezati moralo, kako je to i na sveučilištih. — U zadnje je vrieme podielilo Njegovo Veličanstvo kralj, tehničkoj visokoj školi u Budimpešti pravo podieljivati čast „doktora tehničkih znanostih", dočim je njemački car Vilim, kako smo lani u našem listu spomenuli, već prošle godine to pravo podjelio pruskim politehnikam. Pošumljenje pjeskulja. U susjednoj Ugarskoj mnogo se čini za pošumljivanje pjeskulja, te je tekar nedavno veleposjednik grof S. Wenkheim dobio od strane kr. ug. ministarstva za poljodjelstvo priznanica za uspjele šumske kulture na živom piesku na svojem dobru u Nagy-Levardu, koje je izveo vlastelinski nadšumar K. Sommer. Pošumljeno je u svem preko 120 kat. rali. — I kod nas ima takovih pjeskulja, naročito u Podravini, pa je imov. obćina gjurgjevačka u potonje vrieme znatnu površinu takovih pjeskulja kupila s namjerom da ih kultivira, i to ponajviše pošumi. Ne bi bilo, držimo, u obće s gorega da se koji od naših stručnjaka, ponajpače izmedju činovnika spomenute imovne obćine, pošalje u Ugarsku, da to pitanje na vrelu prouči, jer ovakovih pjeskulja ima u Ugarskoj vrlo mnogo, pak su tamo u tom pogledu već znatna izkustva stečena. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1901 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— 280 — \audiii tečaji za praktične šumare na c kr. visokoj školi za zemljotežtvo u Beču imali su se prema programu održati od 22—23 pr. mj. a oglašena su sliedeća predavanja: docent Dr. Gerl : 0 gospodarstvu sa šumskim vodama (2 sata); prof. A. Grrau: Novi resultati iztraživanjah na polju elektrotehnike; dvorski savjetnik prof. A. Guttenberg : 1. Postotak zrelosti i njegova uporaba u praksi uredjenja šuma (1 sat); 2. Novosti na polju dendrometrije (1 sat), k tomu demonstracije pomoćju stioptikona: slike stabala i šuma (l´/j sata); prof. G. Hempel : 1. šumarska dnevna i preporna pitanja (I. Izbor vrsti drveća 2 sata) 2. Novo šumsko-kulturno orudje (1 sat); Demonstracije u šum. vrtu (1 sat); docent Dr. L o r e n z gospodarstvena važnost ptičjega svieta (1 sat) ; gradjev. nadsavjetnik prof. Oelwein : 0 obskrbi vode za piće i porabu; docent J. Marchet : Napredak na polju šum. prometila. Prikazivanja pomoćju skioptikona (6 sati); vladin savjetnik E, Pli\va : Napredak na polju drvarske industrije (3 sata); prof. S. R e z e k: Izbor motora sa pilane (3 sata); dvorski savjetnik prof. F. Schvackhofer : Drvo kao gorivo (1 sat); prof. 0. Simouj : 0 znanstvenoj podlozi reforme skrižaljka drvne gromade (4 sata); prof. T. T a p 1 a: Novosti na polju geodezije (3 sata); prof. F. W a eh ti: 0 podkornjaeima (1 sat); prof. Dr. K. Wilhelm : 0 osipanju borovih četinja (2 sata) Honorar iznosi 15 kruna. Ove godine ne ima takova tečaja za gospodare, jer je već lanjske godine odredjeno, kako svojedobno javismo, da se izmjenice drže takovi tečajevi jedne godine za šumare, a druge za gospodare. Svršeni pltomci lugarnica Ili nižih šumarskih škola u Austriji — koje se škole zovu Waldbau ili Forsterschulen — obćenito se tuže na svoj položaj kao i okolnost, da ne mogu dobiti namještenja, a navadjaju kao razlog, što se za malo bolja mjesta traže oni, koji su svršili „viša" .šumarska učilišta kao što je učilište u Bieloj u Ceskoj, novoustrojeno učilište u Brucku n. M, u Štajerskoj i dr. a slabija mjesta opet da zauzimaju obično ljudi bez kvalifikacije ili samo takvi lugari koji su nakon prakse položili niži državni izpit za čuvarsko i šumsko tehničko pomoćno osoblje, dakle t. z. lugarski državni izpit. Mi se svemu tomu ne čudimo, jer nam se i uvjeti za polazak ni najmanje ne svidjaju i opet samo naukovanje pravo neodgovara. Kao uvjeti su: svršena gradjanska škola; tri razreda srednjeg učilišta i 2-godišnja predpraksa, što je pretjerano. Uređjuje Ivan Parta§,prof. šum. akademije u Zagrebu Tiskara C. AIbrecht (J. TVittasek). |