DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1901 str. 41     <-- 41 -->        PDF

— 319 pošteđjeno
gospodarstvo onih država i žemlja, koje su glavni konsumenti
našega drva. Mnogi pako drvotržci, naročito neki naši, drže glavnim
uzrokom previsoke procjene, s kojih su mnoge naše dražbe bez natjecatelja
ostale. Oni vele, ne samo da su ciene hrastovoj dužici osobito povoljne,
kako već dugo bile nisu, već da su se i hrastovi trupci dobro
prodavali i da se je gotovo sve prodalo što je u toj robi proizvedeno.
U dokaz toj posliednjoj tvrdnji objelodanjen je u gore spomenutom
njemačkom organu drvotržaca u broju od 12. prošlog mjeseca potanki
izkaz hrastovih trupaca proizvedenih i prodanih u našim
slavonskim hrasticima u radnoj kampanji 1900 /I. U tom se izkazu veli
da je hrastove trupce izradjene na sječinama u šumama krajiške investieionalne
zaklade, držav. šumskoga erara, krajiških imov. obćina u ukupnom
iznosu od 17.400 m´ i 5000 m´ izradjenih u šumama vlastelinstva Kutjevo
(šuma već prije kupljena a sad izradjena) kupila riečka vjeresijska
banka. Osim toga kupile su tvrdke: Povischil i Raiser 2000 m^ ; Edmund
Hofmann i drug 1500 m´; A. Lamarche 1200 m´; S. Yorgang i sin
1600 m3; Grassl, Sehenk i drug 3800 m´^; Green i Heven 1800 m^;
Conrad Miiller 1500 m´´; Mohr i drug i000 m>´; F. Fritz MviUer 800 m´
i razni drugi 500 m´. Prema tomu da je akupno prodano 38100 m´
trupaca. Za sada da je od ovogodišnje izradbe preostalo samo neprodanih
trupaca jedna manja partija od kojih 400 m´ spadajućih gosp. L. pl-
Blasichu u Sisku, nu i ta da će skorih dana prodati. Osim toga moralo
bi se još u obzir uzeti što je u Hrvatskoj, Ugarskoj, Rumunjskoj i t. d.
proizvedeno i jur prodano, nadalje što su vlastnici pilana, koji su već
na više godina unapried šume kupili i sad ih izradjuju, do sele izradili
i prodali, kao što su pilane: Gutmann, Kraft i Tiikorj, Soeiete d´ Im


portation de Chene i drugi, a sve to ovdje u obzir uzeto nije.


Prem još nije nastupila saizona za prodaju hrastika spomenut možemo
samo jednu dosta veliku takovu prodaju, koja je nešto originalno
oglašena. Vlastelinstvo naime vukovarsko prodaje na površini od 371 kat.
ral 49520 stabala hrastovih, lipovih, briestovih i grabovih nu ne veli
kolika mi je kubatura već samo kaže da su to sve stabla stara 95 godina.


Različite viesti.


0 lovačkom kongresu (JagdtagO u Beču. Polag našeg obećanja
donosimo potanje viesti o tom kongresu, koji je toli brojno posjećen
bio. Učestnike pozdravio je carski savjetnik Huber , predsjednik bečkog
lovačkog kluba. Predsjednikom kongresa izabran je jednoglasno knez
Karlo Auersperg . Odposlan je po tom odmah poklonstveni telegram
Njegovom Veličanstvu. Od Prejasnog nadvojvode Franje Ferdinanda




ŠUMARSKI LIST 6/1901 str. 42     <-- 42 -->        PDF

— 320 —


stigao je pozdravni telegram kongresu u kojem se izriću simpatije nastojanju
kongresa. Razprava počela je referatom šum. savjetnika Hittl a


o narodno-gospodarstvenoj važnosti lova. Referent dokazuje brojkami da
lov donosi narodnom gospodarstvu u Austriji svotu od 32 milijuna pa
da valja lovstvo, uz obzir na gospodarstvo i šumarstvo, njegovati a ne
zatrieti. Dr. E. Plutza r stavio je više predloga obzirom na razne zakonske
ustanove tičuće se lova, koji se predloži ustupaju posebnom
odboru, bum. savjetnik prof. Wan g naglašuje da se lov ne ima smatrati
samo športom, pa da se stoga lov u zaštitu uzeti mora. Kod treće
točke glede „zaštite divljači" govorio je šum. upravitelj L. Hradeck j
i zagovarao za Austriju jedinstvene lovačke propise i lovostaju sličnu
onoj u Ugarskoj. Dr. Rigle r osobito se zauzeo za srne. Osobito je
važna bila za lovce daljna točka koja se je razpraviti imala, naime pitanje
o lovnih šteta i odšteta. Izvjestitelj šumarnik M. Herdliczk a
zastupa mnienje, da se svaka prava šteta ima naknaditi ali ne da budu
oštećeni mogli kod tog praviti »posao". Šumarnik Weis s sjetio se lovačkog
osoblja i zagovara, da se isto u starosti obezbiedi, dočim je lovac
i tvorničar Den k predložio, da se osnuje „Savez austrijskih lovačkih
interesenata" i da se odmah izabere posebni odbor sastojeći se iz zastupnika
za svaku krunovinu, koji će taj zaključak ostvariti. Nakon obavljenog
izbora zaključen je ovaj sastanak lovaca, pa pozdraviv predsjednika
učestnici se razidjoše.
Velike geodetske rježbe slušača kr. šumarske akademije
zagrebačke obdržavao je ove godine g. prof. V. Hlavink a u Podsusedu.
Ove vježbe počele su 16. pr. mj. i trajale 14 dana. Vježbama prisustvovali
su slušači II. godine, jer se polag naučne osnove geodezija istom
u III. i IV. semestru predaje. Ovim je vježbam prisustvovao i asistent
za geodeziju g. inžinirski pristav J. pl. Filipović.


Naučnom putovanju slušača kr. ug. šumarske akademije
Šćarničke, na koje će učestnici pod vodstvom profesora šumarstva krenuti
početkom lipnja, bit će svrha, kako smo s pouzdane strane ubaviešteni,
upoznati prilike naših slavonskih šuma, šuma gor. Krajine i
pošumljivanja našega gologa primorskoga Krasa. Prošav glasovite slavonske
šume zaustavit će se izletnici na daljnjem putu i u Zagrebu a
tom će prilikom svakako posjetiti naš „Šumarski dom" i u njem smješteni
muzej a dakako — prem još dosele službena ubaviest stigla nije —
i kr. šumarsku akademiju kao i ine druge znamenitosti zagrebačke, a
po tom nastaviti put u gor. Krajinu pa posjetiti čarna Plitvička jezera,
Otočac, Senj a preko Rieke i Gorskog Kotara vratit se natrag kući.
Cienjene izletnike i sustručare iz posestrime nam kraljevine Ugarske,
koji će na tom putu imati zgode da prouče naše vrlo različite i zanimive
šumarske prilike, pozdravljamo srdačnim: „Dobro nam došli".




ŠUMARSKI LIST 6/1901 str. 43     <-- 43 -->        PDF

— 321 —


Stručni sastanci i razprave šuniai*a imov. obćiue ogulinske.
Ponajviše nastojanjem g. šumarnika — upravitelja imov. obćine ogulinske
S. Mocnaja odlužili su šumari iste imov. obeine od vremena do
vremena sastati se na raznim mjestima imovinskoga područja i na takovim
sastancima viećati o raznim pitanjima i predlozima pojedinih
učestnika smjerajućima na unapredjenje gospodarstva svoje imov. obćine.
0 toku razprava vode se zapisnici iz kojih se može viditi o čem se je
sve razpravljalo i kakovi su zaključci stvoreni. Prvi takov stručni sastanak
i razprava obdržavala dne 15. travnja u Plaškom te je u svem razprav-
Ijeno 20 pitanja i predloga. Mnogo od ovih zaključaka bit će mjerodavni
za jednoličnu i svrsi shodnu upravu šumarija, odnosno oslon za uredovanje
gospodarstvenoga ureda kao centralu imov. obćinske uprave ove
imov. obćine, a glede zaključaka koji prelaze vlastitu kompetenciju, zatražit
će se u vis. kr. zem. vlade kao vrhovne nadzorne oblasti dozvola da
se provesti mogu. Pošto nam je dobrohotno prepis zapisnika zadnjega
sastanka dostavljen, mi ćemo se na pojedine zaključke istoga u sliedećem
broju našega lista osvrnuti, a sad samo možemo reći, da ovo nastojanje
gg. šumarskih stručnjaka imov. obćine ogulinske hvalevriedno i vriedno
da se i drugi u to ugledaju.


Ovogodišnja šumarska ekskurzija slušača kr. šumarske akademije
zagrebačke poduzet će se — nakon što bude stiglo odobrenje
odnosnih predloga po kr. zemalj. vladi — u slavonske lugove i slavonske
brdske šume. Pošto su slušači šumarstva koncem listopada prošle godine
posjetili naše kraške šume i tako upoznali naš obrasli i goli Kras, imat će
zgode na ovom nakanjenom putovanju upoznat skroz različite prilike slavonskih
šuma Ovo će poučno putovanje trajati osam dana, a učestvovat
će slušači II. i III. godine pod vodstvom više profesora. Nakon obavljenog
putovanja mi ćemo naše cienjeno čitateljstvo o tečaju putovanja sa stručnoga
gledišta izviestiti, kao što smo izviestili i o posliednjem putovanju
po gor. Krajini i Hrv. Primorju.


0 pomladjiranju hrasta u Češkoj. U 15. broju lista „ Oester-
Porst und Jagd-Zeitung" raspravlja se u uvodnom članku o uzrocima, zbog
kojih su se reći bi izjalovila nastojanja čeških šumara, da se tamo
uzgoje čiste hrastove Sume ili da se uzgoje mješovite sastojine hrasta i
smreke ili hrasta i bora. Već od 50 godina u nazad uzgajaju oni u tu
svrhu hrastove sadjenice u raznim šumskim vrtovima, iz kojih se presadjuju.
sa velikim troškom na mjesta, gdje ih tko dalje uzgajati hoće.
Danas se već opaža, da su sve te žrtve na trudu, novcu i vremenu
uzaludne, jer se je većina tih sadjenica vani posušilo, a što´ je ostalo, takodjer
je kržljavo.




ŠUMARSKI LIST 6/1901 str. 44     <-- 44 -->        PDF

— 322 —


Uzrok je tomu taj, što kad se vade te hrastove sadjenice iz šumskoga
vrta, mora se prerezati glavna žila srčanica, koju hrast već prve
godine duboko potjera, da mu u dubljim slojevima traži vlage, a njegovu
je službu moralo preuzeti nuzgredno žilje, koje se tik pod površinom
zemlje nalazi. Dobro ono hrani biljku, dok je zemlja na površini vlažna,
ali u suhim mjesecima ne može ono zamjenit žile srčanice, a biljka mora
da zahiri ili i pogine.


Zato pisac članka preporuča svim šumoposjednicima, koji su voljni
hrast uzgajati, mnogo bolji a i jeftiniji način, a to je sadnjom žira.


Da bude uspjeh što sjegurniji, neka se pusti žir da u piesku
proklije — najbolje je zemlju na uskim gredama u vrtu dobro pieskom
izpremješati — a onda se neka na obradjenu površinu zasadi.


0 osjegiiranju mirovine privatnim činovnicima u Austriji
počelo se je sada ozbiljno raditi, te je nade da će davne želje i nastojanje
privatnih činovnika ipak jednoć biti okrunjeno nekim uspjehom.
0 tom piše naš domaći dnevnik , Obzor" sliedeće:


Austrijska vlada predložila je zastupničkoj kući zakonsku osnovu
o osiguranju mirovine privatnih činovnika. Prema osnovi podpada pod
ustanovu svaki onaj, koji se nalazi u privatnoj službi uz mjesečnu ili
godišnju plaću, ako je navršio 18. godinu i ako mu godišnja plaća iznaša
najmanje GOO kruna, nadalje svi javni namještenici, ako nemaju
pravo na mirovinu, izuzev ipak dvorske službenike i one, koji su namj
ešteni kod države ili kojeg državnog zavoda. Izuzeti su muškarci i
žene koji istom nakon što su navršili 50. odnosno 40. godinu života
stupaju u službu, koja bi inače obvezala na osiguranje, nadalje one osobe
koje pripadaju pod služinski red ili obavljaju izključivo služinske poslove.


Plaće, po kojima se računaju mirovine, razdieljene su u tri razreda
i to do 1200 K., od 1200 do 2400 K. i preko 2400 K. Podavanja u
naravi, stanarine i razni podatci imadu se uračunati u plaću.


Da se steče pravo na rentu u slučaju nesposobnosti za rad, mirovina
radi starosti, podpora za slučaj, da se ne može naći mjesto, mirovina
za udove ili odgojni prinos, od potrebe je, da se je već neko vrieme
bilo članom mirovinske zaklade. Taj zahtjev ipak odpada, ako je invaliditet
nastao ili smrt nastupila uslied nezgode, koja je posljedicom iz


vršivanja službe. To vrieme iznaša za mirovinu radi starosti kod muškaraca
480, kod žena 420 mjeseci, a u svim ostalim slučajevima 60 mjeseci.
Renta iznaša u krunama
plac. razr. plaća radi inval. radi starosti, mir. udov.
I. 600-1200 600 900 300
II. 1200—2400 900 1350 400
III. preko 2400 1240 1800 600




ŠUMARSKI LIST 6/1901 str. 45     <-- 45 -->        PDF

* — 323 —


Na rentu radi starosti imadu pravo mužkarci nakon navršene 65.
a žene nakon navršene 60. godine, vrše li oni još i dalje službu ili ne.
Podupiranje onih, koji nemaju mjesta, počinje tri mjeseca nakon što su
mjesto izgubili, ako u to doba bez svoje krivnje ne mogu dobiti druge
službe, koja bi im unosila bar toliko, koliko iznaša najniža renta radi
invaliditeta, makar i prolazna. Ta podpora daje se najdulje na šestdeset
mjeseci, a nakon što je opet stupio u službu, ne može dobiti takove
podpore prije izminuća daljnih 60 mjeseci. Udova ima pravo na mirovinu
samo onda, ako je bila barem godinu dana udata, ako je osiguranik
sklopio brak prije navršene 50. godine, ako u vrieme, kad je brak sklopio
nije bio raztavljen. Ako se udova opet udade, to ima pravo na odpravninu
u iznosu od trogodišnje svoje mirovine.


Odgojni prinosi za svako diete iznose lO´^/o od rente sboginvaliditeta,
ako diete nema ni otca ni matere, 20´*/o. Ukupni iznos odgojnih prinosa
ne smiju iznašati više od 25"!^ invaliditetske rente, ako mati uživa mirovinu;
ako djeca pak nemaju ni matere, ne više od 757o te rente.
Nakon navršene 14 godine prestaje za diete pravo na odgojni prinos.
Ako je otac umro prije nego što je minulo vrieme, što je propisano,
to imadu udova i djeca pravo na odpravninu, koja iznaša jedanput za
vazda 50"/o od invaliditetske rente. Ako je tko osiguran proti nezgodama
to dobiva samo toliko, koliko je potrebito, da mu se invaliditetska renta
povisi na iznos, što ga ustanovljuje zakon. Pravo na rentu gubi, ako
se nalazi u inozemstvu ili u zatvoru. U potonjem slučaju ima ipak
obitelj pravo na rentu. Ako privatni činovnik napusti službu, to mu se
vraćaju uplaćene premije bez kamata. Ako pako stupi u novu službu
to mu se računa i ono vrieme, koje mu se računalo u prijašnjoj njegovoj
službi. j


Za osiguranje mirovine radi starosti i mirovine udovica plaćaju
namještenici i poslodavci premiju, i to mjesečno:


u I. razredu poslodavac K. 4-50 namještenik K. 3´—


,. II. „ „ „ 6-75 , „ 6-—


Cielu premiju ima da plaća poslodavac, nu imade pravo, da na


mješteniku odbija od plaće onaj dio, koji na njega odpada.


Za odgojne prinose i rente u slučaju invaliditeta, u koliko se ne


bi mogli pokrivati iz višaka od premija, uvadja se namet, koji imadu


poslodavci plaćati. Taj namet iznašat će oko 4"75"/o od plaća, dok re


doviti prinosi poslodavaca i namještenika iznašaju ukupno 8´75% od plaća.


Za osiguranje privatnih činovnika ustraja se posebni zavod, kojemu
je sjedište u Beču. Članovi tog zavoda su poslodavci i namještenici.
Uprava sastoji iz najmanje 20, a najviše 24 člana, i to polovicom po




ŠUMARSKI LIST 6/1901 str. 46     <-- 46 -->        PDF

— 324 —


glodavaca, a polovicom namještenika. Predsjednika imenuje ministar
unutarnjih posala, a zamjenika predsjedniku izabire upravno vieće iz
svoje sredine. U svakom političkom kotaru ustraja se bar jedan lokalni
savez, koji obavlja poslove, što ih označuje uprava. Lokalni savezi šalju
i svoje zastupnike u glavnu skupštinu.


Osigurati se može i kod privatnog osigurateljnog družtva ili privatne
mirovinske zaklade, ako ministar za unutarnje poslove ove priznade
zamjenicima zavoda. Nitko nije ovlašten, da te ustanove promjeni na
štetu namještenika, a takove ustanove u ugovorima nemaju nikakovih
pravnih posljedica.


Zakon će stupiti u kriepost godinu dana nakon što bude proglašen".


Bude li ova zakonska osnova ovako prihvaćena, izpunit će jedna
od znatnih praznina u socialnom zakonodavstvu, a od osobite važnosti
bit će taj zakon i za privatne šumarske činovnike, kojih baš u Austriji —
jer je privatni šumski posjed vrlo velik — vrlo mnogo ima. Po našem
sudu koristit će taj zakon ne samo takovim privatnim činovnicima već
i samim službodavcima, jer će se i najbolji činovnici htjeti posvetit privatnoj
službi, kad znadu, da im je budućnost osjegurana, dočim su se do
sele većinom takovih služba klonili.


Da li je Slbirija vrlo šumoTita Ili ne, nisu o tom ni sami
njezini gospodari Eusi na čistu, što najbolje zasvjedočava predavanje


g. Freidin a držano u petrogradskom šumarskom družtvu ovoga proljeća
Dok jedni tvrde da je Sibirija vrlo šumovita i većinom obrasla prekrasnimi
šumami, drugi vele — naročito graditelji sibirske željeznice — da
je to pusta zemlja bez šuma. Jedna i druga tvrdnja nije izpravna. Ima
doista vrlo pustih predjela, gdje na daleko i široko šuma ne ima, naročito
na jugu; nu mjestimično ogromni su predjeli obrasli šumom.
Ipak te šume nisu osobite kakvoće. Kao razlog tomu navadja za taj,
što je klima sjeverne Sibirije i za rast šumskoga drveća nepovoljna.
Uslied silne studeni većinom je zemlja tekom godine smrznuta, pa je
stoga drveće dosta kržljavo a bura i silni snieg množinu drveća polomi
i ošteti. Sibirske šume većinom su — zbog hladnog podneblja — crnogorica
i to rastu tamo: jele, smreke, ariževi, borovi i limbe. Listača
vrlo je malo; zastupane su samo: breza i jasika. Od naseljenika strada
ponajviše ariž, jer raste na najboljoj zemlji sposobnoj donekle i za druge
vrsti kulture, pa se takove šume sieku a tlo krči. Mnogi stoga drže,
da će ariža u Sibiru nestati. — Izgradnjom nove sibirske pruge postati
će čitava Sibirija bolje pristupnom, pa ne ima sumnje, da će se za nekoliko
godina i o sibirskim šumama više doznati.
Zašto llš(5e na jesen pocrveni nije još podpunoma riešeno pitanje.
Donekle je to pitanje riešio Englez 0 v e r t o n iztraživanjem ta