DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1901 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 283 bi obzirom na fizioložke osebine hrasta kao i na uštedu vremena i novaca barem kod nas u Slavoniji, toj domovini i srcu hrastika, svagda dali prednosti sjetvi. Šumsko poljsko gospodarstvo uvedeno je kod petrovaradinske imovne obdine godine 1886., odobrenjem kr. zemaljske vlade na predlog zastupstva, a po inicijativi današnjeg šumarnika g. Barišida. Razlozi, koji su na ostvarenje ove institucije rukovodili, bili su poglavito ti, da se na mjestu vladajućih grabovih sastojina uzgoje čisti hrastici, a to da se provede što jeftinije i bez velikih novčanih žrtava. — Jer da su se ovakove sastojine i nadalje prirodnim načinom pomladjivale, dobili bi od njih i opet grabrike, dočioi bi opet od visokih hrastovih šuma kod prirodnog pomladjivanja dobili često puta nizke šume, kojih nikako nije želiti a iz razloga što se dogadja da izdanci iz hrastovih panjeva — koji usljed jake humosne zemlje, kakova je kod nas sve do svoje 100-te gogodine još uvek dosta jaku izbojnu snagu imadu — na toliko napreduju, da se ubrzo sklope, te tako u mnogo slučajeva mladi naravni priraštaj sasvim ili djelomice uguše. Za primjer navedene ove okolnosti može poslužiti kod petrovaradinske imovne obćine nekadanja visoka šuma »Vukoder«, koja se je sada izvrgla u nizku sa raznim manje vriednim samoniklim vrstima drveća. — No da se napred rečeno ne može opet ni iz daleka na pravilo svesti, razumije po sebi, a Hepo nam to zasvjedočava baš kod rečene imovne obdine čistom sječom sa predzabranima pomladjeni i vrlo liepo uspjeli revir »Vitojevačka Ostrovo« a i drugi. Posao pak oko uredjenja ovoga načina šumsko-poljskoga gospodarenja jeste sljedeći: Ponajprije se sječina izkrči. Samo krčenje sječina izvadja imovna obćina odmah od početka u svojoj režiji, a posao taj obavljaju, pošto narod ove okolice nije tome vičan a donekle valjda i radi boljih imućtvenih odnošaja, uviek samo Ličanito u početku uz cienu od 120—-150 K. po jutru, koja je u toku kasnijeg vremena postupno padala tako, da nas već i uz |