DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1901 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 448 — On nepođpuno zastire tlo, a ljubi svjetlo. Ugustom sklopu mu je razmjerno daleko vediprirast u visinu, nego li u širinu, a obratno u riedjem. Eacijonalne prorede pako izjednačuju, te dvije 0 p r i e k e. Eentibilitet hrasta lužnjaka, kao sastojina jest velik. I. U zadnjem svezku šumarskog lista, prošaste godine cienjeni pisac X. nalazi uzrok povodnjama lugova, što izsječenjem šuma dolazi u novije vrieme brže voda u rieke, ove brzo nabujaju i razli evaju se; da su zaprieke u toku vode uništene time i razmjerno hlapi jenje manje, a da podignuti nasipi, stvoreni protiv poplave, jednog kraja, popi javlj uju drugi. Složiti 6emo se sa vriednim njegovim tvrdnjama u većini slučaja, ali ne će biti stagnirajućoj vodi u lugu svagda uzrok voda nadošla sa bregova i uzvisina u niz. Više su puta uzrokom vrela u samom lugu, a i kišom pala voda stagnira gdje gdje uslied nižeg položaja terraina od okolice. U takovim predjelima dolazi danas isto tolika voda u poplavljeni predjel, kolika je i prije 200 godin a došla, pa ipak je u njem hrast lužnjak prije uspievao a danas nam ona ista voda stvara zaprieku novoj kulturi. Sigurno bi mogli ustvrditi, da je primjerice voda, koja popljavljuje šumski predjel Drljež (kod Gjurdjica i Sredske) dolazila u jednakoj mjeri danas, kako i prijašnjih stoljeća. Smiona je ovo doduše tvrdnja, ali evo joj dokaza. Kosa na kojoj leži Gjurgjic strmo se spušta prema nizini Drlježa, a uzvišene obale potoka Česme i Sredske ne daju joj odticati niti danas, kao što joj nisu dale oticati niti prije, doČim visina obale nije nastala od prekojučer, pa ipak vidimo i znamo da je Drljež postojbina hrastu lužnjaku. Napomenuti ćemo, da razlizana korita rieke i potoka, koja sa padom vode pada opet u korito nije štetna po nije |