DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1901 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 461 — Kr. kotar, šumar zvan je u prvom redu, da za šumski posjed zem. zajednica sastavlja gospodarstvene osnove ili programe. Ova dužnost sliedi i iz §. 40. provedbene naredbe bana kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije od 16. srpnja 1895. br. 35633. k zakonu od 22. siečnja 1894. kojim se uredjuje šumarsko-tehnička služba kod političke uprave u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji. Rečena naredba propisuje sliedede: »U šumah u kojih nisu posjedovni odnošaji i prava pojedinih ovlaštenikah 0 iiacinu uživanja uredjena ima kr. kotar, šumar nastojati, da se takove šume ne samo uzdrže, nego i primjerenim načinom gospodarenja po trajno uživaju. Ou je dužan, da u takovih šumah uz sudjelovanje posjednikah ili ovlaštenikah način ustanovi i veličinu šumskih užitakah i prema tomu sastavi gospodarsku osnovuiligospodarskiprogram. Sada za stalno znademo, tko imade da uredi go*spodarstvo u šumah zemljištnih zajednica i tko imade da sastavlja gospodarstvene osnove ili programe! Kada sve to dobro znademo, prieči nam je sada i na samo uredjenje. Šumarstvo u Rusiji. Kako je ogromno rusko carstvo razmjerno dosta slabo napučeno, pokrite su ogromne površine šumami. Nije s toga čudo, da je i rusko šumarstvo na lanjskoj izložbi u Parizu bilo liepo zastupano. Nismo doduše imali srede, da na vlastite oči vidimo što su sve liusi u toj svojoj šumarskoj izložbi izložili, ipak polak brojnih izvještaja, koje smo o toj izložbi u raznim njemačkim stručnim časopisima našli — a koji se svi velikim priznanjem o toj izložbi izraziše — razabrat se može, da se je i rusko šumarstvo liepo razvilo i u velike utrlo put racijonalnom |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1901 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 462 — izcrpljivanju tih ogromnih šuma s jedne strane a s druge opet racijonalnom uzgoju Šuma, koje već zbog klimatskih odnošaja vanrednu važnost imadu. U svojem službenom katalogu priobdili su Rusi sve što može stručnjaka da zanima, pa slieded ta priobćenja nastojao je i g. F. Wang da upozna austrijske šumare s prilikami ruskoga šumarstva. Držeć se toga hodemo i mi da upoznamo naše stručnjake s šumarstvom Rusije, te ogromne, da najveće države svieta. Govoreći o ruskom šumarstvu, govori se svagda u prvom redu 0 šumarstvu evropske Rusije, jer što se ruskoga posjeda u Aziji tiče, taj do danas ni ustanovljen nije, a kamo li da bi bio uredjen. Tekar nakon mnogo godina moći će se potanje o tom govoriti. Ako i zapremaju u evropskoj Rusiji šume silne površine, u svem do 189 milijuna desjatina (des]atina nešto je veća od jednog hektara), ipak ne zapremaju šume više od 39"/o svekoliko površine ; dakle nešto više nego u Hrvatskoj i Slavoniji. U sjevernim predjelima silne su šume, ali u južnim predjelima mnogo ima pustih stepa a šume su riedke. Silne su šume u Finskoj, u guberniji vologdskoj — u potonjoj odpada na šume do 90% svega tla -- ali je zato u južnoj Rusiji samo oko 4% šuma. Kavkaz je šumovit. Polag kategorije posjeda ima: 1. 108 milijuna desjatina državnih šuma. 2. 40 » » šuma privatnika. 3. 14 » » obćinskih šuma. 4. .5Vj » » carskih šuma. 5. 2´/a » » šuma raznih zaklada. Kako je Rusija pretežno sjeverna zemlja, više ima šuma četinjavih nego li listnatih. Od sveg drveća najveće površine zaprema smreka i to obična smreka, samo u Kavkazu kavkazka smreka Pieca orientalis. Uz smreku najviše ima borovih šuma i to običnog bora, koje su na pjeskovitom i glinenom tlu zapremile silne površine |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1901 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 463 — a važnost im je po rusko šumarstvo najveća. Spomenuto budi, da u Sibiru mnogo ciene limbu, od koje ima i prostranih šuma, i to sbog ploda, koji se tamo mnogo sabire i traži. Od listnatog drveda najviše ima brćze. Ona je glavno ogrievno drvo u Rusa, a mnogo ju rabe i za suhu destilaciju. Uz brezu velike površine zapremaju topolove šume i to baš sastojine jasike, ne samo u evropskoj Rusiji već i u Sibiru. Ovi su rek bi krajevi prava domovina toga drva, koje se svojim osobito liepim rastom iztiče. Kako je Rusija ogromna država u kojoj svega ima, ne fali u njoj ni hrastovih šuma i to od lužnika i od kitnjaka. Kako nam dobar poznavalac tamošnj.h prilika reče, ima naročito u krajevima oko Kieva liepih i prostranih hrastika, a liepih hrastika ima i u Kavkazu. Silnih hrastovih šuma ima i u azijatskim-južnim predjelima carstva ruskoga. Jedau od naših domaćih drvotržaca dao je pače jedan dio tih šuma proeienili´ Od onih vrsti šumskoga drveća, koje kod nas zastupano nije, spomena je vriedan sibirski ariž poznat i cienjen sa svoje osobite vrstnoće, pak sibirska jela u dalekim šumama sjevera, dočim ima dosta šuma u kojima raste naša obična jela poznata sa brzog rasta a ipak izvrstne kvalitete samoga drva. U Kavkazu ima silnih sastojina Nordmanove ili Kavkazke jele, koja naraste i do 60 metara visoka. Ima tu takovih sastojina, koje imaju po našoj kat. rali do 900 m^ drvne gromade. Bukovih šuma Rusija ne ima bas mnogo; najviše ih ima u jugozapadnim krajevima u Krimu i Kavkazu. Graba ima samo gdje gdje izpod hrasta. U Rusiji vrlo je razšireno drvo lipa, od koje ima i mnogo čistih sastojina. Većinom je to malolistna lipa; drvo se njezino mnogo rabi za pokućtvo u seljaka. Lipovo liko mnogo se guli, a od nježne lipove kore prave se »lapte« neka vrsta opanaka ruskoga seljaka. Nuz navedene vrsti ima u priličnoj množini i jasena, javora, crne jalše i vrbe. U Kavkazu ima najviše kojekakovih vrsti drva — do 300 — a u Turkestanu ima po tamošnjim šumama mnogo običnog oraha — to mu je i domovina. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1901 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 464 — Od raznih vrsti drva izložili su Rusi na izložbi u Parizu veliku kolekciju a tehnička su svojstva gradjevnoga drva i potanko opisana. U svojoj su izložbi Eusi podali točne podatke — kako je razumljivo — samo za državne šume a tako i potanko opisali državnu šumsku upravu, koja je u Rusiji, kao i sve ostalo, strogo ceutralizovana. Šumarstvo je u Rusiji, kao danas i u ostalim zapadnim zemljama, u rukama ministarstva za poljoprivredu, u kojem postoji posebno glavno šumarsko ravnateljstvo. Ovo se razpada u 8 odsjeka i računovodstvo. Na čelu je ravnatelj sa 2 podravnatelja i 8 predstojnika pojedinih odsjeka, 34 ostala viša činovnika šumarska a 4 računarska 1 registrator i mnogo subalternih činovnika. U provinciji nalaze se ravnateljstva držav. domena i to u 78 gubernija ima u svem 49 takovih ravnateljstva. Neposrednu upravu vode šumarski upravitelji u kotarima razne veličine. Ovu upravu kontroliraju šumarski nadzornici, koji ali i sami jednim kotarom upravljaju. Nadzornikom i šumarom dodieljuju se po potrebi i pomoćne sile. Poslovi oko uredjenja šuma ili se povjeravaju pojedinim šumarskim upraviteljima ili posebnom taksatornom osoblju, koje je podredjeno ministarstvu za poljodjelstvo, odnosno šumskim ravnateljstvima. Ovo se osoblje ne sastoji samo od taksatora već i od posebnog mjerničkog osoblja. Prije 2 godine bilo je stanje tog osoblja sliedeće: 19 taksacijonalnih nadzornika; 136 taksatora; 340 činovnika samo za izmjeru. Osim toga ima još u tu svrhu kod glavnog ravnateljstva za slučaj potrebe: 9 podnadzornika i još 75 drugih šumarskih činovnika. Ovi podnadzornici imaju pravo da opredieljene držav. šumske domene nadziru a potonji bave se iztraživanjem raznih pitanja oko uzgoja šuma. Glavno ih ravnateljstvo još u ine povoljne svrhe rabi. čuvanje šuma povjerepo je — da se izrazimo prema našem —- nadlugarima, lugarima i lugarskim pomoćnicima. Za ove postoje posebni naputci. Koncem godine 1899. bilo je za državne šume: 5186 nadlugara; 19102 lugara i 6165 lugar, pomoćnika. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1901 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 465 — Za obranu šuma, koli državnih toli privatnih, mjerodavan je zakon od 4. travnja 1888. Ovaj zakon ne vriedi za sve gubernije; u onima, za one koje vriedi, obstoji posebni »odbor za obranu šuma« a sastoji od državnih i privatnih činovnika. Ovom je odboru povjeren nadzor: 1. nad šumami zaštitnimi, kojih je uzdržanje u interesu obdega dobra neobhodno nuždno; 2. nad šumami, koje imaju osobitu važnost po rieke i potoke; 3. nad svim privatnim šumami. Ponajprvo spomenute šume ne smiju se u obce krčiti, a mora se u njima po stalnim šum. gosp. osnovama gospodariti. U šumama druge i trede vrsti ne smije se bez znanja ovoga odbora sjeoi. U mladim se branjevinama ne smije pasti. Prekršaji strogo se kazne. U novije doba mnogo se čini, da se racionalno gospodarstvo sa šumami što više unapriedi, stoga: 1. organi su državne šumske uprave dužni davati upute privatnim šumskim posjednicima oko uzgoja, uredjenja šuma, eksploatacije i t. d. i to ne samo ustmeno već i pismeno a bezplatno; 2. privatnikom daju se iz državnih šumskih biljevišta bezplatno biljke i sjeme; 3. davaju se nagrade za uspjela pošumljenja i shodna uredjenja šum. gospodarstva; 4. zaslužni se šumarski činovnici nagradjuju. Gore spomenuti zakon vriedi i sada za svih 66 gubernija koje obuhvataju evropsku Rusiju zajedno s Poljskom i Kavkazom. Pod šumskom je pazkom u svem 266.686 šumskih posjeda kojih ukupna šumska površina iznosi 36,996.890 desjatina ili po prilici 70 milijuna rali. — Silne li površine! Nu ne samo da su tolike sume stavljene pod pazku, ved su i mnoge šume uredjene t. j . za njih sastavljene gospodarstvene osnove. Od šuma spomenutih pod točkom 1. uredjeno ih je 2425 sa površinom od 598.387 hektara; |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1901 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 466 — Pod točkom 3. spomenute šume, a to su privatne šume, kojih ima 39,122.098 hektara, uredjenih je pa se u njima polag osnove gospodari 6015 sa površinom od 7,223.678 hektara. Pod upravu glavnog šumarskog ravnateljstva odnosno ministarstva za poljodjelstvo spada i ruska šumarska nastava, naime šumarska akademija u Petrogradu i 30 nižih (sekundarnih) šumarskih škola. Iz potonjih izlaze niži šumarski činovnici — podčinovnici Šumarska akademija u Petrogradu jedina je visoka šumarska škola u Rusiji. (Finska ima svoju posebnu akademiju, 0 kojoj smo ved prije u našem listu jednu kratku noticu donieli). Ona sama više ne zadovoljava i misli se sada još koju osnovati, jer su odnošaji tog ogromnog carstva preraznoliki, a da bi se iz ove jedne akademije, naročito za južne krajeve carstva Krim i Kavkaz, mogli slušači dovoljno praktički izobraziti; mnoge važne vrsti drva s kojima kasnije imadu posla mogu tako rekuć u Petrogradu samo u staklenicima viditi. U rilsku šumarsku akademiju primaju se samo absolventi gimnazija (klasičnog ili modernog; mrtvi se jezici u potonjem ne predaju), nu primaju se i absolventi drugih viših stručnih škola a ne mladji od 17 godina. Naukovanje traje sada četiri godine, a predaje se: pravoslavna teologija, fizika, meteorologia i klimatologija, kemija, mineralogija, geologija, botanika, zoologija, statistika, politička ekonomija, šumarsko zakonoslovje, šumska ekonomija naročito uredjenje šuma, proračunavanje vriednosti šuma pak šumarska tehnologija, uzgoj šuma, geodezija i snimanje terena, matematika i njemački jezik. Absolventi postaju »šumari« I. ili drugog´stepena. Godine 1898. bilo je na akademiji 510 slušača na novo se ih je upisalo te godine 198. I ovaj posliednji broj sam doista opravdava nazor, da jedna šumarska visoka škola ne dostaje. Šumarske sekundarne škole osnovane su tekar godine 1888. pa se još i sada polag potrebe u manjim provincialnim gradovima podižu. Te su sekundarne škole neka vrsta viših lugarnica. Primaju se pitomci najmanje 16 godina stari sa 2 razreda srednjih |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1901 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 467 — škola; više od 20 ne može ih biti u školu primljeno. Na svakoj takovoj školi rek bi ravnatelj je predstojnik bliže šumarske uprave — svršeni akademičar — pa on sa svedenikom i dvojicom stručnih učitelja — to su vedinom činovnici bliže šumske uprave — obuča i upravlja tom školom. U svim tim školama bilo je g. 1898. u svem 537 pitomaca. — U ruskim šumama običajno je prirodno pomladjivanje ipak se sve ono poduzimlje što je takovo pomladjivanje kadro uspješno poduprieto, tako: predhodno razrahlivanje tla, ostavljanje pričuvaka i tomu slično Sječine se vode ili redom ili kulisuim načinom. Sume se u pravilu goje samo kao visoke, nu mnoge mekane listače goje se, gdje to podneblje dozvoljava, i kao srednje i sitne šume. Ne uspije li da se šuma pomladi, pomladjuje se i ručno: sjetovnu ili sadnjom; u potonje vrieme sve više i više, jer je i u Rusiji ciena drva počela znatno rasti. I glede pošumljivanja goljeti čini se u Rusiji mnogo. Na jugu u Krimu i Kavkazu ima mnogo golih brda, nalik našem golom Krasu, a ta se sada pošumljuju. Karakterično je kod tih pošumljenja to, da se goli obronci brda sbog pomanjkanja svake vlage ponajprije terasiraju. Nu u pogledu pošumljenja pustih stepa već se dugo vremena radi naročito u gubernijama: Jekaterinoslov, Kherson, Tauride i Astrachan. Već tečajem prvih godina netom minulog stoljeća, od g. 1800—1810., počelo se pošumljenjem pustih stepa. Prem su odnošaji vrlo nepoljni^ jer je tlo slano, ipak su polučeni liepi uspjesi. Kultivirano je dobrim uspjehom do 8000 rali; dapače može se reći, da je uspjeh upravo podpun. U novije se doba vrlo prostrane stepe tako kultiviraju, da se kulture izvadjaju na pruge široke 5—100 sagena (36 — 420 m.). Te se pruge vode uzduž i poprieko u udaljenosti od 200—300 sagena. Tako ostaju kao polja velike četvorine izmedju pruga, a šuma na tim prugama ima štititi i štiti ta polja od izsušujućih jugoiztočnih vjetrova ljeti, a zimi opet omogućuje da se zadrži sriieg na tim oranicama. Osim takovog pošumljivanja, pošumljuju se i suvisle površine. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1901 str. 34 <-- 34 --> PDF |
mmm — 468 — Stepe pošumljuju se ovimi vrsti šumskoga drveća: hrastom lužnikom, javorom mliečom, običnim jasenom i malolistnom lipom. Uz ove vrsti još se goji briest plutasti i brdski u svrhu da prije spomenute vrsti što brže i uzpravnije rastu. Za neposrednu zaštitu mladih nasada goje se grmovi, tako: kozja krv tatarska, trušljika, vretenika, kalina, pasji trn pak Caragana arborescens i Eleagnus augustifolia. U stepama iznosi ogojni trošak po desjatini oko 50 rubalja ili 130 kruna dakle po rali oko 80 kruna ili 40 forinti Glavno šumarsko ravnateljstvo riešilo se je god. 1893. da izpita u stepskim šumama, da li načini uredjenja šuma doista odgovaraju i kako kulture uspievaju. Resultati pokazaše, da je doista sve dobro kako se radi i da su več dosadanje kulture doprinesle poboljšanju nepovoljnih klimatskih odnošaja. Nu ne samo da glavno ravnateljstvo šuma samo pošumljivanja izvadja, ono i u velikoj mjeri podupire ovakova nastojanja privatnika, obdina, udruga i t. d. Na jugu i u središtu Rusije osnovana su mnoga prostrana biljevišta za uzgoj šumskih sadjenica, skladišta za šumsko sjemenje, a drže se i šumogojstveni tečajevi. Šumsko sjemenje i biljke diele se bezplatno ili uz malu cienu u svrhu šumske ogoje. Koliko se biljka svake godine uzgoji i medju narod razdieli, najbolje svjedoči ogromna površina, koju ti vrtovi zapremaju; u svem ima 37 takovih šumskih biljevišta sa ukupnom površinom od 388 hektara, što je i za ovakovu ogromnu zemlju razmjerno vrlo mnogo. Osim stepa, koje se naročito zbog poboljšanja klimatskih odnošaja pošumljuju, ima u Rusiji velikih površina živoga pieska a i ove se površine takodjer pošumljuju. Osebujnost je toga pošumljivanja ta, da se te pjeskulje, kojih ima vrlo mnogo na jugu i u središtu Rusije, pošumljuju često vrbom i to vrsti Salix acutilolia. Upozorujemo na tu činjenicu one naše stručare, koji se takodjer kultivacijom naših pjeskulja bave, ne bi li i oni to pokušali. Država ta pošumljivanja pjeskulja u velikoj mjeri podupire, a mnogi se privatnici i obćine toga radi toga posla latiše. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1901 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 469 — I glede njege sastojina čini se u državnim šumama mnogo; branjevine se ciste a mlade šume proredjuju. Troškovi oko toga namiruju se; iz državnih sredstva; iz posebnih zaklada i sredstava, koje doprinose drvotržci i poduzetnici. Ti su prihodi dosta znatni. Uredjenjem šuma počelo se je u Rusiji tekar izmedju 1840—1850. Uredjenje nije svagdje jednako, već je država podieljena u tri pojasa a za svaki izdan je posebni naputak za uredjenje. Izuzev šume sjevernih gubernija i one u Kavkazu, sve se ostale šume evropske Rusije a i neke sibirske uredjuju polag naputka izdanog god. 1894. Ovaj naputak zahtjeva točno poznavanje mjestnih odnošaja i zahtjeva, da se geometrijske i taksatorne radnje što točnije obave. Za smrekove i borove šume propisana je obhodnja od 80—150 godina, za hrast 80—180 a za ostale listače 40 — 80 godišnja obhodnja. Koncem netom minulog stoljeća većina je državnih šuma u evropskoj Rusiji bila procienjena i uredjena. Godine 1897. izašla je posebna instrukcija po kojoj valja uredjivati silne šumetine ruskoga sjevera i Sibira. Unutarnje pođieljenje šuma provadja se tako, da se prosjeci podiele šume u okružja ili odjele široke 2134 metra, prihod se šume na rezano j robi procieni, veličina godišnjeg prihoda ustanovi i po tom veličina godišnjih sječina opredieli. — Radnje oko svega toga ipak orijaški napreduju, tako, da je ved do sele u sjeveru Rusije do 11 milijuna, a u Sibiriji l´/4 milijuna ha. šuma procienjeno i za eksploataciju pristupnim učinjeno. Za Kavkaz, gdje ima silnih planinskih šuma, vriedi posebni naputak za uredjenje šuma sastavljen osobitim obzirom na te odnošaje. I ovdje uredjuju šume ili šumari koji njimi upravljaju i njihovo pomoćno osoblje ili posebno taksatorno osoblje. Za državne šume obstoji posebni naputak, kako se ima s tim šumami gospodariti i kako se imaju one izcrpljivati. Godišnji etat izcrpljuje se polag posebne sječne osnove sastav 35 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1901 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 470 — Ijene po upravljajudem šumaru za svakih 5 godina unapried, koju osnovu ministar za poljodjelstvo odobriti mora. Gdje samo neke vrsti drva i neki sortimenti prolaze, sječe se na stalnim površinama samo prebornom sječom. Povremena veća izcrpljivanja šuma dozvoljava jedino ministar uz uvjet, da se takova prekoračenja kasnijimi prištednjami pokriti moraju. Drvo, koje se prodaje, procienjuje se ili stablimično ili pokusnim plohama. Vriednost odredjuje se polag cienika, koji se prema tržnim cienama za svaku guberniju naposeb sastavljaju. Drvo se prodaje na panju; trgovac daje na svoj račun sječi drvo, izraditi i izvesti. Samo ono drvo, koje za državu treba, sjeku i izradjuju u vlastitoj režiji; tako je i kod proreda. Za sve državne šume uvrštuje se u to ime godimice u proračun 1,800.000 rubalja. Kod malenih Čistih sječa često se i vriednost drva na njih polag površine ustanovi. Kod prebiranja procienjuje se ili stablimično ili se vriednost odredi polag čitave drvne gromade, koja če se ovako izraditi. Prodaje se obavljaju u pravilu dražbovanjem; iznimke su riedke. Glasom ruske statistike za god. 1898. izradilo se je na površini od 4.478.997 desjatina do 55V4 milijuna kubičnih metara drva. Ukupni čisti prihod svih kolikih državnih šuma, koje se se u obče izcrpljuju — a to je do 118 milijuna desjatina — bio je god. 1898. nešto preko 42 milijuna rubalja; od toga odpada na prodano drvo do 3d^U milijuna. Pošto godišnji troškovi iznose nešto preko 8 milijuna rubalja, to iznosi Čisti prihod tih šuma oko 34 milijuna ili poprieČno na jednu desjetinu oko 28 kopejka, dakle kojih 36 novčida ili po rali oko 20 novč. (40 filira). Prihod pojedinih šuma vrlo varira; u kraju oko Visle daje desjatina i do 22 rublja čistoga prihoda. Industrija, koja preradjuje drvo u Busiji, je dobro razvijena i to koli mehanička toli kemijska, domada i tvornička. Ova se industrija naglo razvija, te je vriednost produkta ove industrije za dvadeset godina — od 1877—1897. — poskočila od |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1901 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 471 — MV^ na 102 milijuna rubalja. Osobito zadnjih deset godina napredak je drvne industrije vanredan. Naročito podignute su silne pilane. Godine 1898. bilo je u Rusiji 1219 pilana sa 44 tisude radnika, a proizvedeno je rezane robe u vriednosti od 45 milijuna rubalja, a od toga eksportirano je robe za preko 29 milijuna rubalja, Osim toga domaći je trg dobro obskrbljen rezanom robom, koju domaće pučanstvo za vrieme zime u šumama izradi, pa se ta roba tad u proljeće splavljanjem na razna mjesta doprema, gdje se i troši. Eksportiraju se većinom bordunali rukom tesani. Ručnim radom proizvodi se i ostala ciepana roba kao: dužica i slično. U novije vrieme, od kad je hrastovina osobito u cieni po rasla, počele su se hrastove šume u veliko eksploatirati. Osobito je znatna u Rusiji proizvodnja žigica, pak postolarskih klinaca, parketa, pokućtva i t. d. Stolarska industrija naročito proizvodnja pokućtva jaka je; godine 1898. bilo je u svem 291 takova tvornica sa ukupno 10 tisuća radnika, koji 8u proizveli robe za 10 milijuna rubalja. Ima do 200 tvornica za kola sa 3470 radnika, koje godimice proizvode robe za 4Vi milijuna rubalja. Razmjerno slaba je u Rusiji proizvodnja papira. Znatni manjak pokriva se naročito iz Finske. Domaća industrija još je jača u Rusiji od tvorničke, a naročito prosperira ona stoga, što su joj proizvodi znatno jeftiniji. Ima dapače krajeva, gdje drvo samo kućna industrija preradjuje. Osobito važni proizvodi kućne drvne industrije jesu: žbice i platnice za kotače; čitavi kotači, saone, držala za bičeve bukare, žlice, žigice, košare i t. d. Osobita je neka industrija, koja preradjuje lipovo liko. Od te se likovine prave vreće za sjemenje, drvni ugljen, suhu ribu i t. d. Ova je industrija tako razvijena, da sama proizvodi robe u vriednosti do 1V4 milijuna rubalja. Kako smo malo prije spomenuli, razvijena je u Rusiji ne samo mehanička drva industrija već i kemijska, te baš i ova već od starih vremena. Suha destilacija drva već se odavno kao domaći obrt tjera. Najviše se u te svrhe upotrebljava |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1901 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 472 — brezovina. Od borove panjevine dobiva se destilacijom katran terpentin. Fabrikacija celuloze istom je u razvitku ali rapidno napreduje, jer je surovine gotovo svagdje u izobilju, a i jeftina je. U novije doba počela se je razvijati i industrija taninskoga ekstrakta; i ona ima obilje surovine. Iz sveg do sele navedenog vidi se, da rusko je šumarstvo´ved na dosta visokom stepenu razvitka i sve se vise razvija ta toli važna grana narodne privrede; nije stoga ni čudo da je i na parižkoj izložbi rusko šumarstvo zauzelo dostojnu ulogu u kolu ostalih kulturnih država, a svjedoči i o živom pregnuču ruskoga naroda na tom polju. Tako je rusko šumarstvo već na parižkoj izložbi mnoge i mnoge iznenadilo pak ne ima sumnje, da će ono na budućoj izložbi u Petrogradu — za koju novine javljaju, da će se godine 1903 prirediti — osobito zastupano biti. Različiti načini unovčivanja drva sa šumsko i narodno-gospodarstvenog gledišta. Izradba šumskih proizvoda spada nekoj puta medju najvažnije, u djelokrug upravljajućeg šumora spadajuće radnje, što ]e nama svima vrlo dobro poznato. Izradbeni troškovi iznašuju po prilici, popriječno u velikom, jednu četvrtinu vrijednosti od tvorivog — a dvije trećine od ogrijevnog drva; stog razloga, na prihod šumskog gospodarstva znatno uplivaju. Uzevši s druge strane u obzir tu okolnost, da kod izradbe drvnih etata mnogo i mnogo radnika dobiva zasluge, dapače je žiteljima pojedinih okolica, često jedini pače izključivi izvor zarade, to je poslodavac po tome u stanju, na u blizini njegovoga posjeda stanujući radnički stalež uplivati, koli u moralnom — toli i u družtvenom i socijalnom pogledu znatno. Najobičniji načini izrabljivanja drvnih etata, odnosno godišnjih sječina jesu slijedeći: |