DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1901 str. 63     <-- 63 -->        PDF

— 497 —


na račun zemljišta, sada u poljskom gospodarstvu upotrebljenog.


K´ prevodu ovoga članka koji je u poslednjem broju
»Oesterreichische Forst- und Jagd^Zeitung« na uvodnom mjestu
izašao, sklonuli su me slični šumski odnošaji u devastiranom
našem krševitom gorju Gornje Krajine, u nadi, da ne će
biti 8 goreg privesti pažnji našeg čitalačkog občinstva, a
naročito pak ona zloguka i strašna tvrdnja Melardova, da de
već u dosta blizkoj budućnosti od kojih 50 godina nastati obća
oskudica na porabnom drvetu.


Drugo jedno veliko zlo, na koje sada prelazim, jeste prekomjerno
razsipanje drva, a bez obzira dali to biva putem
servituta ili kod posjeda vlastitih šuma, akoprem je ovaj prvi
slučaj ponajčešći. — Nedavno je baš u listu »Forst-ung Jagd-
Zeitung« broju 924. pretresao ces. kr. šnmarnik dr. Trubrig
pitanje ,,Da li smije ovlaštenik razsvojiti, prodati drva koje iz
obterećene šume dobiva, pa se je već iz obzira pravednosti
prama obterećeniku protivne izrazio, što je dakako podpuno
i opravdano. — No većina šumskih servituta trebala bi
ali da je već tako čvrsto regulirana, da ne bi smjelo biti povoda
dvojiti 0 tome, dali su predhodno za iste (servitute) obstojali
temeljiti dokazi. — Sa nacionalno ekonomskog stanovišta
pako moram ja ipak gornjemu pitanju u prilog reći. —
Tako je npr. na svaki način izpravnije, da ovlaštenik onu u
svome ogrievnom drvetu sadržanu drvnu staničinu, koja se
dan danas neobično skupo plaća, industriji dakle nacionalnoj
radnji prepusti i privede, nngo li da ju baca u peć, kada bi
se možda kroz štedljivost a i uporabom sviju odpadaka od
voćaka, od trave itd. pomoći mogao. Istu su tako u mnogo
slučajeva i drvogradnje nerazmjerna razsipnost ondje, gdje bi
se one mogle bez velikih potežkoća zamjeniti sa onakovima
koje su neupaljive i od požara sigurne. Ja se upravo sjećam
jednoga slučaja, da je jedno gospodarstvo, neposredno uz cestu
ležeće, za vrieme od 36 godina dvaputa pogorjelo, te svaki put
za ponovnu gradnju 70U punih metara gradjevnog drveta trabalo.