DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1901 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 520 — uvezenog tehničhog drva iznosila je u razdobju od g. 1889—1898. prosječno 168 mil. maraka godimice, a svih šumskih proizvoda u obće 189 mil. maraka, a specijalno g. 1898., 280 odnosno 301 mil. maraka. Financijalni prihod Njemačke od carine na uvoz drva razmjerno je vrlo neznatan, jer je u prosjeku g. 1892 —1898. iznosio jedva 12"36 mil. maraka ili 3°jo od ukupnog prihoda na carini. Uvoz stranog drva nije toliko nepovoljno uplivao na šumsko gospodarstvo u Njemačkoj, jer su uza sve to, što je uvoz drva rasao, rasle i šumske ciene drva a i čisti prihod šuma u Njemačkoj. Usljed toga čini se, da bi se zaštitna carina na drvo posve dokinuti mogla. Nu njemački šumari drže ju nuždnom obzirom na pojedine mjestne prilike, gdje ima i suviše tehničkog drva, koje se sbog strane utakmice ne može povoljno unovčiti, već se mora kao ogriev upotrebiti. Svakako mora da zaštitna carina stoji u razmjeru sa potrebama drvne industrije. Navesti demo s toga, u koliko može Njemačka svoju potrebu na drvu pokriti prema pojedinim vrstim drveća^ i kakove vrsti drvene robe Njemačka treba. Od vrsti drveda spomenuti ćemo najprije hrast . Hrastovin a zaprema u Njemačkoj S´S"/« šumske površine, od česa odpada na šume guljače 3-2%. Nu ni to nam ne daje pravu sliku, jer se u Njemačkoj goji hrast ponajviše u mješovitih sastojinah, naročito u smjesi sa bukvom. Nu i na bukvu odpada samt) 14"67o. Eačuna li se od toga % površine na hrast, tad odpada na hrast u mješovitih šumah 3*6"/o tako, da bi na hrastovinu išlo ukupno 7-2% šumske površine. Od tud sliedi, da se potreba Njemačke na hrastovini ne može u vlastitoj zemlji pokriti, več se ona mora iz inozemstva uvoziti, nu tim uvozom ne može se krnjiti rentabilitet njemačkih šuma. Na bukv u (čistu) odpada 117o ukupne šumske površine. Bukovine imade Njemačka dosta, više nego li je treba, a i |