DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1901 str. 16     <-- 16 -->        PDF

— 598 —


su po barama suharevi najčešdi, dočim po gredama iste sastojine
redji. Sad pak kad znamo kako nam se naši zeleni hrastovi
počinju sušiti, te uz to, na kom se položaju više suhareva
opaža, pokušajmo predočiti uzroke i razloge zašto i od
kuda to sušenje dolazi.


Napred već rekosmo, da je izpitivanjem dokazano, da
nam stare hrastove sastojene nisu prestarile, spomenusmo takodjer
da su i svi uslovi za daljnji život povoljni — razumjevajud
ovdje stojbinske odnošaje — a sada nam valja istaci,
da nam sastojine ne trpe niti od elementarnih nepogoda,
niti od zareznika, pa napokon niti od oštećivanja po ljudima
u tolikoj mjeri, da bi se sušiti morale.


Kad to znamo, onda nam preostaje samo temeljita sumnja,
da je samo nerazmjer fizioložkih funkcija pravim uzrokom sušenja
naših zelenih hrastova. Tako nam´ je poznato, da transpiracijom
(hlapljenjem) izgubljenu vodu nadoknadjuje korenje
dovodeći vodu kroz samu drveninu do hlapedih česti.


Fiziologija nas takodjer uči, da čim ]e transpiracija veća,
mora i kolanje vode biti živahnije, jer u protivnom slučaju
ostanu hlapeće česti bez nuždne vode, dok se napokon sušiti
ne poemu.


Ne manje poznato nam je takodjer, da toplina podpomaže
transpiraciju, dok naprotiv hladno i močvarno tlo otegoćuje
upoj vode korenju i prema tome samo kolanje iste.


Ne smijemo takodjer zaboraviti spomenuti, da je transpiracija
najživahnija, kada je lišće podpuno razvijeno, kao i okolnost,
da nam deblo vina manje od krošnje hlapi, pošto je debelom
naslagom kore prevučena.


Kad ove fizioložke procese poznajemo, nameće nam se
pitanje, nije li možda baš nerazmjer medju transpiracijomkolanjem vode uzrok sušenju naših hrastovih šuma?


Nami je dobro poznato da su naše posavske hrastove šume
izvržene gotovo redovitoj poplavi i to obično s jeseni i u proljeće,
a ove godine znala nas je poplavna voda čak i u mjesecu
lipnju iznenaditi.