DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1901 str. 20     <-- 20 -->        PDF

- 602 —
Iz dana u dau biva sve manje skupocjenih, posavskih
hrastova, pa je podpuno vjerojatno, da će posljednji ostatak
takovih imati i mnogo veću vriednost, jer tako vrstne robe
neće biti.


Na završetku budi spomenuto, da su ovi redci utisci
promatranja starih hrastovih šuma petrovaradinske pak graničećih
snjima šuma brodske imovne obćine, te držanih šuma
oko ubavog Moro vica. J. — M.


0 procjeni šumah pomoću tangencijalne promjerke
ili tachydendrometra.


Piše: Mirko Puk, kr. žup, šum nadzornik.


Upotrebljujuć običnu promjerku pri procjeni stabala mjerimo
samo promjere u prsnoj visini, dočim visine obično ucijenjujemo
okularno. Iz tih faktora i obličnoga broja, kojega ili
poznamo iz prijašnjih radnja ili ga specijalno u tu svrhu ustanovljujemo
na njekolicini oborenih stabala, izračunamo onda
kubični sadržaj stabla.


Kod porabe taehjdendronmetrom pako obavljamo procjenu
stabala ili tako, da se mjeri deblo samo u sredini njegove tehničke
visine ili ga pako rastavljamo u sekcije i mjerimo svaku
pojedinu sekciju u sredini dužine. Prema tomu možemo procjenu
stabala tachjdendrometrom provadjati na dva načina:


I. mjereći deblovinu u sredini njezine dužine,
II. rastavljajući deblovinu u sekcije i mjereći svaku sekciju
u sredini njezine dužine.
Ovaj potonji način je točniji, te će se uporabiti kod stabala
sa nepravilno padajućom deblovinom. Kod jednog i drugog
načina procjene može se uz tachydendrometar shodno upotriebiti
i obična promjerka, nu od potrebe nije, jer se svako stablo
ako se baš po dosadanjoj naviki hoće, može i tachjdenđrometrom
premjeriti u prsnoj visini. Ako se uz tachjdendrometar
rabi obična promjerka, onda posao brže napreduje, ali




ŠUMARSKI LIST 12/1901 str. 21     <-- 21 -->        PDF

— 603 —


za to treba jedan radnik više, nego kod porabe tachjdendrometra
bez obične promjerke.


I. Procjena sa taehjdendrometrom, mjeredi deblovinu samo
u sredini njezine tehničke visine i to:


a) bez obične promjerke.


Procjenitelj sastavi štap na njegovu podpunu dužinu, a na
najgornji sastavni dio stapa zašarafi ravnalo sa razdieljenjem.
Tako sastavljeni štap ne rastavlja se za cielo;vrieme radnje.


Radnik sa tako sastavljenim štapom ide od stabla di>
stabla, postavljajuč ga uz mjeriti se imajuće deblo uspravno
ili barem tako, da ravnalo stoji okomito na os debla. Procjenitelj,
stojeći postrance od stabla, vidi sada po štapu ili
posvema točno visinu tehničkoga diela stabla ili ju po njem
može približno, nu dosta točno prosuditi. Kad je to učinjeno


t. j . procjenitelj dužinu stabla ustanovio, uputi radnika, da
ravnalo postavi na polovicu (dužine) visine stabla i tu procjenitelj
odčita njegovu debljinu. Ako je procjenitelj vješt u prosudjivanju
visine stabala — što može uz pripomoć štapa doskora
postati — to on i ne treba u svrhu ustanovljenja visine
radnika sa štapom postavljati uz stablo, već će mu i bez
toga predhodnoga iztraživanja smjesta označiti ono mjesto na
deblu, gdje je sredina dužine i gdje se ono ima premjeriti.
Ako pri tom pogrieši za 1 m,, postavljaj uć ravnalo za lm .
više ili niže, no je sredina dužine stabla, ne čini nikakove velike pogrješke,
jer debljina se ne može puno razlikovati, mjerili mi
nju za 1 m. više ili niše od njezine prave sredine.
Ako se stablo hoće premjeriti u prsnoj visini, (što je absolute
suvišno, ali može služiti za umirenje savjesti one gospođe,
koja su na promjerku naučna), onda radnik postavi
ravnalo u prsnoj visini okomito na os stabla, a procjenitelj
odčita ovdje debljinu stabla i ubilježi u svoju knjižicu.


b) Uz pomoć promjerke je postupak procjene sa tachydendromedrom
posve isti kano i bez nje, samo što se prsni
promjeri mjere običnom promjerkom, a sve ostalo tachjdendrometrom.




ŠUMARSKI LIST 12/1901 str. 22     <-- 22 -->        PDF

— 604 —


Dok naime [radnik ravnalo na štapu postavi na ono
mjesto debla, gdje se promjer stabla želi premjeriti, dotle drugi
radnik, koji običnu promjerku nosi, obuhvati deblo u prsnoj
visini, a procjenitelj ju upiše u svoju knjižicu.


II. Procjena stabala sa tachjdendrometrom razdieljujud
procieniti se imajuda stabla na sekcije (obično od 2 m. dužinej
b) bez pripomoći običi^e promjerke.
Ako se želi stablo pomoću tachjdendrometra, bez pripo


moći obične promjerke, na sekcije rastaviti, a sekcije mjerenjem
u sredini kubicirati, to se donja 2 diela štapa sastave u jednu
a gornja tri diela u jedmi cielinu. Na gornji od onih triju u
jednu cielinu sastavljenih štapova metne se podjedno i ravnalo.
Recimo sada, da procjenitelj ž li stablo razstaviti na
same trupce od 2 m. i svaki trupac u sredini premjeriti, onda
će radnika, koji nosi štapove sa ravnalom, uputiti, da ravnalo
nasloni horizontalno uz stablo u visini od 1, 3, 5, 7 i 9 m.
Prvo (t. j . postaviti ravnalo horizontalno u visini od 1 m. uz
stablo) će radnik od oka pogoditi; drugomu će zahtjevu udovoljiti,
postavljajuć na S m. jur produženi štap, na kojem je
ravnalo, vertikalo uz stablo; ravnalo će doći u visinu od 5 m.,
ako radnik štap primi na najdonjem kraju, te ga pruženom
rukom digne u vis, a ravnalo prisloni horizontalno uz stablo ;
ravnalo će nadalje doći u visinu od 7 m., ako radnik svoj na
3 m. sastavljeni štap produži za ona 2 m., što ih u lievej
ruci drži, te onda prihvati na donjem kraja najdonji štap, pa
pruženom rukom digne u vis. Ako se konačno jur na 5 m.
produženi štap natakne na prut od 2 m., te onda ovaj primi
na donjem kraju i pruženom rukom digne u vis, dospjeti će
ravnalo do visine od 9 m. debljinu stabla na ravnalu odčitati
i rezultat ovih očitanja zajedno sa odnosnom visinom u svoju


knjižicu
ubilježiti.
Tim je rastavljeno stablo do visine od 10 m. u same
sekcije po 2 m. dužine, a svaka sekcija premjerena je u sredini
njezine dužine. Iz promjera u visini stabla od 1, 3, 5,
li i 9 m. vidit će se podjedno i pad deblovine, odpadajući na
tekući metar, pa će se kubični sadržaj ostalog diela deblovine




ŠUMARSKI LIST 12/1901 str. 23     <-- 23 -->        PDF

— 605 —


t. j . onoga diela stabla, koji nakon odbitka sekeioniranog diela
preostane i koji se u pomanjkanju dostatne dužine štapa ne
da na selccije rastavljati, ustanoviti iz donje debljine, visine i
obličnog broja.
Dužina deblovine nad visinom od 10 m. ustanovljuje se


sravnidbom sa štapom, sižućim do visine od 9 m.
b) uz pripomoć obične promjerke.
Postupak je isti kao kod 2a, samo se promjer stabla u


visini od 1 m. mjeri običnom promjerkom, dok radnik ravnalo
sa štapom postavi u visinu od 3 m. uz stablo tako, da
na taj način posao procjene ponješto brže napreduje.


Ako deblo na kraće dužine svoju tehničku uporabivost za
cjepku i resku gradju mienja, onda se dužina sekcija opredjeljuje
polag dužine uporabivosti odnosnog diela deblovine za
cjepku i resku gradju.


Pri procjeni se vrlo shodno rabi sliedeći manual.


ProReska
Ciepka graBroj
Stablo mjer gradja dja od trupodmjeren
od trupca paca vlaka


o3


a


´5^ !


1


SH


´l—i i.


a a; O
-73 : Opazka


[a "a o3 03


a TS


o´ 03


i li


2 t» 03 >S] -Q >N ,o n o´
S
M p ^=i
n
3

CD
TS T3 TS o


s^ .a -a M -^^


^ ^ ^


A


3


0) 0) o CD


a a a a a a a i a a


1 78 1


3 76 Idole prva 2 trupca falična, na5
70 2 70 2 78 20 1 trula.


— — — —


— — — — —


1 78 14 7 66 2 66 -2 76 15 1 2


— — 1


2 <)4 10 6 86 8 86 2 94 30 2 1 dolDiitrupna2 m. šupalj, inače goe zdrav


— —


3 58 12 6 50 12 50 1 1 podpuno zdrav i ravan.


— —


2 82
4 84 16 8 74 12 72 4 82 25 3 dolnji trupac od 4 m. falična
3 68 6; 68 30 2 dole crvljiv i natrul.


— — — -— — —


5 li 8 7 64 2 64





6 56 14 7 50 14 50 1 zdrav.





1 65 2 65 20


— — — —— — — —


3 62 2 162 15


— — — — — — — —


5 58 2 58 10


— — — — — — —


7 65 15 7 54

31. Puk.