DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 12/1901 str. 25     <-- 25 -->        PDF

— 607 —


Potrošeno je dakle ukupno 8,256.000 biljka (pr. god.
3,107.000 kom.) a od toga odpada na crni bor 2,944.000, parolinski
bor 54.000 a na Pinus leucodermis 1.600, Pinus densiflora
200, na običnu smreku 137.900, ariž 107.700 i na
jalšu 4.600 kom.


Za samu sadnju obavljenu u vlastitoj režiji izdano je
11,050 K. bez troškova za kopanje jama, koje daju vlastnici
u pravilu sami kopati, a samo iznimno daje ih kopati povjerenstvo
iz svojih sredstava. Pošumljenje jednoga hektara kraškoga
tla dolazi prosječno na 52*44 K. (pr. god. 52*12 K.);
zasaditi 1000 biljka stojalo je 6*3 K. (pr. god. 5*92 K.) Popunjivanje
nasada (razgrtanje starih jama i sama sadnja) stojalo
je ove godine 8.020 K. (pr. god, 7657 K.) ili po 1.000
kom, 6*01 K. (pr. god. 5*74 K.)


Ukupni troškovi pošumljivanja u vlastitoj režiji iznosili
su: 1. za novo-pošumljenje 10.995 K; 2. popravke kultura


8.019 K; 3. Kopanje jama 881 K; 4. transport biljaka i manipulacija
248 K; 5. njega nasada (tamanjenje zareznika) 25 K;
6. vezanje opuzina 3 K; 7. pokusi sjetvom 54 K; 8. putevi
po branjevinama 464 K; sveukupno dakle 20.683 K. Pripomoć
interesenta t. j . kopanje jama s njihove strane vriedi oko
7000 kruna. Kod subvencioniranih nasada sastoji ta subvencija
samo u bezplatnom podieljivanju nuždnih biljka.
God. 1900. desio se je požar u branjevinama na tri mjesta
te je izgorjelo 9*3 ha. branjevina i tim je prouzročena šteta od
1684 kruna. Ti su požari nastali djelomično opet od iskara
lokomotiva. Borov savijač (Retinia buoliana) i ove je godine kao
obično pravio štetu u mladim 4—12 godišnjim nasadima, koji
ne leže više od 800 met. nad morem, a sabirali su gusjenice
po nalogu sami vlastnici kultura. Nu i povjerenstvo dalo ih je
sabirati ondje, gdje ih je osobito mnogo bilo. Napadnuto je bilo oko
880 ha. I borov četnjak (Phalaena bombix pitjocampa) pojavljuje
se sve više u starijim nasadima, prem su gniezda po
nalogu pol. oblasti a i po samom lugarskom osoblju zimi i u
proljeće opetovano tamanjena. Stradalo je od toga do 510 ha.