DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1902 str. 23     <-- 23 -->        PDF

— 21 —


0 načinu procjene goriva u našim proredama.


: ´ Piše Josip pl. Aue, kot. šumar I. 0, K.


U novije doba uvelo se je kod nekojih imovnih obdina u
proredama procjenjivanja goriva, odnosno procjenjivanje i obi-
Iježivanje godišnjeg preliminara, tim načinom, da su se u svakoj
takovoj proredi, sva potištena, odnosno u medjutimni užitak
spadajuda stabla, tekućimi brojevi sa t. zv. malim Gohlerovim
kolom obilježila. ;


Tom prilikom neka budu potanje spomenuti:


a) način radnje ;


b) troškovi radnje;


e) zaključci iz jednog i drugog;


a) Način radnje!
Poslujući činovnik snabdjeiven je kod te radnje sliedećimi
predmeti: I


1. Procienbenom knjižicom, koja niže označene rubrike!
sadržaje: : *
2. mjeračkom promjerkom; : [
3. malim Gohlerovim kolom;
4. kutijom crne masti;
5. mjeračkim lancem;
6. nacrtom, mjerilom, šestilom i olovkom.
Nakon što si je procjenitelj pomodju u toč. 5. i 6. navedenog
u naravi izmjerio prorediti se imajuču površinu, koja
se slaže, nu često i ne slaže sa nacrtom dotičnog okružja i
odjela — počima klupiranjem, markiranjem i procjenjivanjem.


A prije toga se je — naravno — o neizpravnosti pojedinog
»Kvadrata« izmjerom u naravi osvjedočio, te prema tomu
u nacrtu rektificirao kako faktično stanje stvari u naravi stoji.


Dotičnom procjenitelju stoje obično 4 do 5 u tom poslu
već dovoljno izvježbanih momaka ili radnika na razpolaganje,
te su to većim djelom t. zv. »lugarski zamjenici!«


Dvojica i trojica od njih zatesivaju sva stabla počam od
4 do 5 cmtr. prsnog promjera, koja se u proredi vaditi imadu,




ŠUMARSKI LIST 1/1902 str. 24     <-- 24 -->        PDF

- 22
na žili i u prsnoj visini; tredi radnik ide za njima, mjeri
prsne promjere i dovikuje izmjere procienitelju; četvrti ili peti
radnik lupa G5hlerovim kolom tekuće brojeve u prsnoj visini
i na žili. 10 odnosno 20 sitnili stabalca dobiva jedan tekudi
broj. Taj radnik ujedno maže brojke na kolašcu, obično u mastilo
zamoČenom zečjom capicom, da se brojke dobro zazpoznati
mogu.


a
3
OJ
"a"
Cl
a 03
TS
03
M
O
03
o
i
i o
o
Opazka
M
H
u
TI-*^ w
>
o
*n
m
PH
oj
.9 i´-p
3
Q
03
OH no
o
kubični sadržaj u m´
1
2
3
4
5
6
7
8
9
0


1
2
3


i


5
6
7
8
9
0


Procjenitelj počima sa brojem 1, te mora dobro paziti da
kod 10. resp. 20 stalda t. z. »buletar« broj promjeni; izim
toga mora toČno u procjenbenoj knjižici sve za gorivo potrebite
rubrike olovkom izpuniti. Naime, on mora svako stablo
odozgora dobro uočiti, k tomu nadzirati onoga, koji prsne
promjere mjeri.




ŠUMARSKI LIST 1/1902 str. 25     <-- 25 -->        PDF

— 23 —


Uzmemo li obzir na okolnost, da se tim načinom tečajem
mjeseca svibnja do listopada, kod jedne šumarije do 200.000 stabalaca
u proredama markira, odobriti će mi svaki praktični šumar,
da je to ogroman posao. Taj posao sasvim izcrpe radnu snagu
jednoga činovnika.


Ciela je ta manipulacija vrlo liepa dapače i uzorna, sama
po sebi; nu da vidimo kako je glede troškova.


b)Tro8koviradnje.
Jedna šumarija potroši po prilici za to markiranje kroz
5—6 mjeseci svake godine uz odradbu šumske štete i gotov
novac:
za radnike 433 K. 74 fil.
za poslujudeg procjenitelja. . . 160 K. ^— fil.
Ukupno . 593 KIA fil.
ili uzmimo okruglo 600 kruna.
Imade li n. pr. kod jedne imovne obćine 6 ovakovih kotarskih
šumarija, tada iznaša godišnji trošak markiranja goriva
u proredama svake godine do 3600 kruna.
Neki će mi moguće redi, da se mora od tih 600 Kruna
najmanje 400 K. računati u ime odradbe šumske štete, a samo
200 K. gotovog novca. To doduše stoji, ali nam takodjer iz
prakse poznata i dokazana činjenica, da šumsku štetu samo
onakovi šumoštetnici odradjivaju, koji posjeduju pokretnine a
poglavito nepokretnine. Onaj koji ništa nema, taj u obde na
rad ne dolazi, a kad se takovi prisilnimi sredstvi na odradbu
primoraju, onda toliko rade, kao da ih i kod radnje nema.
Zašto su onda ovrhovoditelji kod imovnih obdinah? Oni
bi mogli i taj novac utjerati, a da se na navedene prorede ne
potroši, jer i utjeriva šumska šteta nije ništa drugo nego
gotov novac.
Da bi u ovom slučaju imovna obdina svake godine uložila
novce što ju prorede stoje — dakle do 300 K. — nosio
bi taj kapital i kojih 6 do 8% ! Markiranje tog sitniža u prosedama
dalo bi se puno jeftinije izvesti.




ŠUMARSKI LIST 1/1902 str. 26     <-- 26 -->        PDF

— 24 —


C) Zaključci obzirom na točku A i B. ´
Iz do sada navedenog rezultiraju sliedeća logična pitanja:


Zašto gorivo u proredama klupirati? , . ii
Zašto kubicirati? ; pj . . -i ´
Zašto procjenjivati ?; ; : ; " ^l ´
Zašto vrieme i novac suvišno trošiti? , f


Ako u svakoj takovoj proredi svi pravoužitnici svekoliko
gorivo sasieku i u metre slože, postidi će se gotovo isto i
bez procjene i kubiciranja.


Kakve koristi imadu daklem sve ove procjenbene knjižice,
koje se takodjer platiti moraju? Kakova im je strukovna
vriednost ? , : .


Ako nam se na konca nikada procjena goriva u proredama
sa faktično sasječenom i u metre složenom te premjerenom
drvnom gremadom stanovitog okružja i odsjeka ne slaže;
a iz vise temeljitih razloga niti slagati ne može, nastaje pitanje,
nebi li se taj sav posao u proredama puno jeftinije izvesti
dao? i;


I te kako!


Kako ima svaki kot. šumar imov. občine — a i šumariji
dodjeljeni šumarski vježbenik ili pristav — svoj t. z. kontrolni
čekid, to bi dostatno bilo, da bi dotični procjenitelj dao
u tim proredama, uz pomod dvih radnika, sva, vaditi se imajuća
stabla medjusobnog užitka, na žili i u prsnoj vrstni prebuletati.


Ne treba dakle ni Gohlerova kola — od kojeg se prigodom
svekolike radnje po 3 ~ 4 puta znade vijak polupati; —
ne treba promjerke, ni procjenbenih knjižica, ni masti ni olovaka;
a suvišan je i ogroman posao oko kubiciranja. Konačno
nam taj način markiranja i §, 15. šum. zakona propisuje.


Hoćemo li posao još jeftinije izvesti, to odpada i izaslanik
šumarije za cielo vrieme tog posla, nego će bit dovoljno uputiti
u posao srezkoga lugara i od vremena ga . ;do vremena
nadzirati. :v.>. .:„;; ..-:, c.;--it .: :> . r:.-... :.^.




ŠUMARSKI LIST 1/1902 str. 27     <-- 27 -->        PDF

- 25 —
KJako nam je poznato upotrebljuje se i kod velikih vlastelinstva,
— a to su nam doniekle i naše imovne obćine — kod
markiranja u sitnim proređama »vapno«, tim načinom, da sa
gustom vapnenom kašom svako posjedi se imajuce stablo
okolo panja i u prsnoj visini omaže. Taj posao može u ljetno
doba,- uz pfipomod jednog radnika, veoma lasne izvesti srezki
lugar raded 1—2 dana u tjednu — da i srez nadzirati može.
1 Budu li se u takovim proređama ovdje opisanim, a već
odavno poznatim načinom označivala vaditi se imajuča stabla,
biti i (Se taj posao za 70 do 80"/^^ jeftiniji, nego dosadašnje markiranje
sa; malim Gohlerovim kolom. -´ ´;
L; M-Kod doznake pako bit de^ dostatno odkroji li se pravoužitkom´stanovitog
sela, okružje x. odsj. y. prorede, u kojoj imadu
svi skupa vapnom obilježena stabla sasjeći i u metre složiti.
Cim j e ta izradba gotova, doči će izaslanik šumarije i svakom
ovlašteniku drvo doznačiti, zabilježiv svaku količinu u t. z.
premjerbeni izkaz, i cieli je problem je najjeftiniji i najtečniji
način konačno riešen.


^\: Sada si tek može doiični procjenitelj, sbrojiv prost, metre
premjerbenog izkaza, sastaviti točnu procjenu goriva i reći:
u okružju X odsj. y. proredi šumskog predjela A. posječena
je na površini od toliko i toliko kat. rali toliko i toliko hiljade
stabala medjutimnog užitka, koji toliko i toliko stotina
prostornih metara dadu. ; .1 = ,


;: Pretvori li te prost, metre u kubične, imade onda istinita
podatke zat. z. gospodarstvenu priglednu
knjigu, koju voditi §. 30. Nap. C od g, 1881. propisuje.
Svaka druga procjena u proredi je više manja problematične
vriMnoSti,


Pokusne su ee plohe u takovim sitnim proredams samo
idealnim pokazale i nedovode nas do ukupnog najtočnijeg
sbroja drvne gromade medjutimnog užitka, već takovi po tim
pokusnim plohama sada više sada manje variraju.


U starijim proređama raditi če se obratno (?), tu ćemo
ona stabla oličiti koja ostanu, a sve sa vapnom neoličeno se




ŠUMARSKI LIST 1/1902 str. 28     <-- 28 -->        PDF

26


sječe i dođj´e do uporabe, — to je još najpraktičnije —
pošto nede ni jednom pravoužitniku na um pasti, da podje
ikoje stablo samovoljno vapnom obilježiti.


Šumska industrija u Marmaroškoj županiji.


Piše Josip pl. Aue kotar, šumar im. obćine križevačke.
Citajud obsežni šumarski list naših susjednih strukovnjaka
»Erdeszeti lapok« čitao sam u svez. XI. od pr. g. zanimivi
članak pod naslovom : »Sumsko-gospodarstveni odnošaji u Lici«.
Kada daklem, susjedne nam strukovnjake zanimaju naši sumskogospodarstveni
odnošaji, neće mi nitko prigovoriti, ako se u
ovoj maloj razpravici osvrnem na »šumsku industriju u marmaroškoj
županiji« !
Početak šumske industrije u marmaroškoj županiji —
jedna od najznamenitije i najvažnije privrede tamošnjeg naroda —
pada u ono doba, kada se je u istoj županiji počela sol kopati
i promet stavljati.
Prije svega morale su se za izkopanu sol komunikacije
tražiti, — a to bijahu jedino vodeni putevi, kojima se je sol
na daleko transportirala.
Naravna je posljedica toga prometa bila, da je za nebrojene
splavi iz tamošnjih prašuma dosta drva trebalo i tim
drvo do vriednosti dolazilo.
Još za vremena vlade kraljice Marije Terezije bijahu
rieke i šumski potoci, poglavito i bujice regulirane, prokopi
osnovani, u obde znamenite još i dan danas vidljive vodogradnje
izvedene, i to zato, da se je za splavi potrebito drvo do solina
ležedih duž Tise, moglo odpremiti, odkuda se je i opet vodom
do solnih skladišta u »Szolnok« gotova kamenita sol transportirala.
Na taj način prispjelo drvo osušilo se je na logorištih i
vedim dielom za gorivo upotriebljivalo.
Ovakovo stanje trajalo je skoro jedno stoljede.
Sa izgradnjom ugarske sjevero-iztočne željezne pruge, nastala
je i u razpačanju soli znatna promjena.