DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 61 — Nadalje je na ovoj skupštini usvojen predlog nadšumara V Mallina, da odbor na dnevni red dojduće o;lavne skupštine stavi razpravu »Kako bi se imala urediti šumska uprava za imovne i urbarijalne obćine u Hrvatskoj?«. Povrh toga stvoreni su sliedeći zaključci: 1. Upravljajući se odbor ovlašćuje, da na ime družtva opetovano visoku kr. zem. vladu umoli, da kr. šumarsko učilište u Križevcih čim skorije podigne na stupanj »Akademije šumarstva«. 2. Upravljajući se odbor ovlašćuje, da na ime družtva toli vis. kr. zemaljsku vladu, koli c. kr. glavno zapovjedničtvo umoli, da blagoizvole pospješiti uvedenje odgovarajućega novoga šumskoga zakona. 3. Da upravljajući odbor u ime družtva visokoj kr. zem. vladi podnese molbu, da se naredba i ustanove, tičuće se polaganja višega državnoga izpita za samostalnu šumarsku upravu svrhi i zahtjevom znanosti odgovarajuće urede. Ova glavna skupština razpravila je dva strukovna pitanja i to: a) »Koja su najglavnija tehnička obilježja hrvatsko-slavonske hrastovine, osobitim obzirom na uporabivost iste u bačvarskoj obrti«. Referentom ovoga pitanja bijaše profesor F. K. Kesterčanek, a koreferentom vi. šumarnik V. Rački. b. »Da li se preporučuje u najnovije doba mah preotimljujuće uvadjanje četinjača šuma u Hrvatskoj i Slavoniji, osobitim obzirom na šumarsko-gospodarske kao i financijalne oduošaje; ako da, zašto, ako ne, zašto ne?« Referadu ovoga pitanja preuzeše šumar Dragutin Laksar i šum. protustavnik Dragutin Nanicini. Povodom odnosnih razprava stvorena je glede drugoga pitanja sliedeća resolucija: »Dosadanje izkustvo govori za to, da se za Hrvatsku i Slavoniju toli obzirom na narodno gospodarske, koli obzirom na šumarsko-financijalne odnošaje može samo iznimice uzgoj četinjača preporučivati«. Sa IV. redovitom glavnom družtvenom skupštinom bio je spojen poučan izlet u šume Dragutina grofa Eltza, vlastelina |