DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 3 <-- 3 --> PDF |
tinai´iM list«. Br. 2. u ZAGREBU, 1. veljače 1902. God.XXVI. Uvrstbina oglasa: za 1 stranicu 16 K.; za ´/2 stranice 8 K.; za Vs stranice 5 K. 20 flL; za ´A stranice 4 K. — Za višekratno uvrštenje primjerena popustbina. XXV. redovita glavna skupština hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva. Hrvatsko-slavonsko šumarsko družtvo obdržavalo je na dne 29. prosinca 1901. u Zagrebu u »Šumarskom domu« svoju XXV. redovitu glavnu skupštinu, prema ustanovljenom i »Šumarskom listu« za mjesec prosinac 1901. priloženom programu. Premda družtvo u ovoj godini namiruje XXV. godišnjicu svojega obstanka i rada, a ono je društveni upravljajući odbor, kako to bijaše jur objavljeno članovom družtva iz odborskih sjednica, odustao od svečane proslave XXV. godišnjice s razloga, što je hrv.-slav. šumarsko družtvo slavilo svečanim načinom otvorenje novo sagradjenog »Šumarskog doma« i u istom uredjenog »Šumarskog muzeja«. Uza sve to sakupio se je već u predvečerje glavne skupštine u svratištu »K trim gavranom« u Jurišičevoj ulici veliki broj članova na prijateljski dogovor. Tomu sastanku prisustvovao je i družtveni predsjednik Presvietli gospodin Mark o grof Bombelles , koga sa sakupljeni skupštinari sa srdačnim »Živio!« pozdravili, kao i oba družtvena predsjednika vel. gg. kr. odsječni savjetnik Ferdo Zikmundovskj i kr. šumarski ravnatelj Josip Havas. U prijateljskom razgovoru i zdravicama od kojih je naročito oduševljeno prihvaćena ona, izrečena po družtvenom podpredsjedniku F. Zikmundovsky-u visokom družtvenom pokrovitelju Svietlom Ban u, Preuzv. gosp. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 42 — Dragutinu grofu Khuen-Heđervary-u, protekla je ugodno ova večer. Sutradan na dne 29. prosinca u 10 sati prije podne obdržavana je glavna družtvena skupština u družtvenih prostorija »Šumarskoga doma«. Skupštini je predsjedao družtveni predsjednik presvietli gospodin Marko grof Bombelles ml, a prisustvovahu joj oba družtvena podpredsjednika kr. odsječni savjetnik Ferdo Zikmundovsky i kr. šumarski ravnatelj Josip Havas, te preko 60 družtvenih članova. Družtveni predsjednik otvorio je skupštinu sliedećom besjedom: »Slavna skupštino ! Veleštovana gospodo ! Osobito se smatram sretnim, što mi je kao predsjedniku hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva u dio pala čast, da Vas, veleštovana gospodo, na današnji dan, kada naše družtvo namiruje dvadesetpet godišnjie u svojega rada, mogu pozdraviti srdačnom dobrodošlicom. Minulo je četvrt stoljeća, što se u gradu Zagrebu sastade šaka šumara, da osnuju družtvo, kojemu de biti zadadom, da da bude stjecištem svih šumara i prijatelja šumarske struke u zemlji, da promiče šumarske prilike u našoj domovini i da zastupa stališke interese svojih članova. Svojim dosadašnjim radom izpunilo je hrvatsko-slavonsko šumarsko družtvo u podpunoj mjeri svoju zadadu. Ono je prikupilo u svoje kolo gotovo sve šumare i prijatelje struke u Hrvatskoj i Slavoniji, ono je u svakoj danoj prilici podiglo svoj glas, da unapredi šumarsku struku i da promiče probitke svojih članova, skrbedi k jednu za njihove udove i sirotčad, a baš sada radi o tom, da se na spomea ovoga dana osnuje: »jubilarna zaklada za uzgoj djece šumarskih činovnika«. A da i pred vanjskim svietom dokaže svoju snagu i napredak, podiglo je sebi naše družtvo u ovo kratko vrieme u gradu Zagrebu svoj vlastiti dom i uredilo u njemu svoj šumarski muzej. Poletni ovaj razvoj hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva u minuiih dvadeset i pet godina ima se jedino zahvaliti za |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 5 <-- 5 --> PDF |
- 43 — mjernoj podpori, što ju je naše družtvo svakoj prilici našlo u svojeg visokog pokrovitelja, dičnog, našeg bana, preuzvišenog gospodina Dragutina grofa Khuen-Hedervary-a. Ne mogu s toga propustiti, a da ovim povodom i u ovom svečanom času ne izjavim Njegovoj Preuzvišenosti našu najdublju zahvalnost, preporučujući hrvatsko-slavonsko šumarsko družtvo i nadalje njegovoj moćnoj zaštiti. (Burno klicanje: Z i v i o b a n !) Veleštovana gospodo! Čast mi je priobćiti Vam, da na našoj današnjoj glavnoj skupštini zastupaju: kranjsko-primorsko šumarsko družtvo kr. odsječni savjetnik Ferdo Zikmundovskj, zemaljsko ugarsko šumarsko družtvo ^kr. Šumarski ravnatelj Josip Havas, a slavonsko gospodarsko družtvo kr. zem. šumarski nadzornik Andrija Borošić, — koje zastupnike najsrdačnije pozdravljam. Želeći, da naš rad bude i unapred tako uspješan, kao u minulom dvadesetpetgodištu, proglašujem XXV. redovitu glavnu skupštinu hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva otvorenom«. (Živio predsjednik!) Nakon toga imenovao je predsjednik za perovodju skupštinskog zapisnika šumarskog pristava kr. zemaljske vlade Aleksandra Havličeka, te zamolio prisutne članove kr. županijskog šumarskog nadzornika Mirka Puka i kr. šumarskog povjerenika Stevana Petrovića, da ovjerove zapisnik glavne skupštine. Prešavši na dnevni red pozva predsjednik družtvenoga tajnika Andriju Borošića, da izviesti o razvoju i djelovanju družtva u minulom dvadesetpetgodištu. Izvještaj družtvenoga tajnika glasi kako sliedi; Slavna skupštino ! Veleštovana gospodo ! Ovom godinom namiruje se dvadeset i pet ljeta, da je osnovano hrvatsko-slavonsko šumarsko družtvo. Neka mi bude s toga dozvoljeno, da se u glavnim crtama osvrnem na postanak i prošlost našega družtva. Iztakuuti ću samo važnije Činjenice, dočim će biti zadaća II. diela »Sporne |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 6 <-- 6 --> PDF |
- 44 niče«, koju <5e đružtveni upravljajući odbor za kratko vrieme izdati, da prikaže dosadanju povjest i razvoj družtva u svim tančinama. Veleštovana gospodo! Sadanje hrvatsko-slavonsko šumarsko družtvo nije prvo šumarsko družtvo u našoj domovini. Osnude prvog šumarskog družtva u Hrvatskoj i Slavoniji spada medju tekovine narodnog hrvatskog pokreta iz prve polovice minulog stoljeda, kada su dr. Ljudevit Gaj, grof Janko Draškovid i ostali domorodci u svojem rodoljubnom zanosu ustali, da hrvatski narod trgnu iz mrtvila, u koje je upao bio. Uz ina družtva, koja su tada zasnovana, da probude narodnu sviest i da preporode književnost našu, bude g. 1842. osnovano i hrvatsko-slavonsko gospodarsko družtvo, koje si je stavilo zadaćom, da unapredi gospodarstveno stanje u zemlji. Po tadanjem običaju imalo je gospodarsko družtvo da bude i stjecištem šumara, pak se je u tu svrhu ustrojio u krilu gospodarskoga družtva posebni odsjek šumarski. Nu videdi šumari, da im u svezi sa gospodarskim družtvom ne ima pravoga obstanka, sastaše se na 26. prosinca 1846. na nadbiskupskom dobru Prečecu, a na čelu im žarki rodoljub Karlovčanin Franjo Sporer na dogovor, da osnuju prvo »hrvatsko- slavonsko šumarsko družtvo«. Novo ustrojeno ovo družtvo počelo se je liepo razvijati pod predsjedničtvom Dragutina Kosa i Franje Sporera tako, da je broj članova narasao ved u prvoj godini na 160. Prema ustanovam svojih pravila, obdržavalo je družtvo šumarske sastanke po raznih krajevih domovine, i to g. 1850. i 1851. u Zagrebu, a g. 1852. u Pakracu. Nu ovo mladjahno družtvo nije bilo od dugoga vjeka, Usljed novo nastalih političkih prilika u Hrvatskoj i Slavoniji za vrieme absolutizma, maknuti su duševni pokretači družtva Franjo Sporer i Dragutin Kos iz Hrvatske, pak zaspa i ovo prvo šumarsko družtvo. Kada su političke prilike krenule na bolje te zemlji vraden ustav, opet se je pokrenula medju šumarima misao, da si osnuju novo družtvo. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 7 <-- 7 --> PDF |
- 45 — Glavnim pokretačima ove liepe i´odoljubne zamisli bijahu tadanji kr. županijski nadšumar Vlado je pl. Koroskenji u Zagrebu i vlastelinski nadšumar Vatrosla v Račk i u Djakovu. Prvi izdade dne 27. siečnja 1876. na sve šumare u Hrvatskoj i Slavoniji proglas, koji <5u obzirom na njegovu važnost po historiju našega družtva doslovno priobditi : Proglas glasi: ,Nebrojene jadikovke preko našega kukavnoga stanja šumskoga gospodarstva, iznesene u javnost množinom članaka svih naših domaćih glasila, koja se brinu o podignudu narodnjega blagostanja, za tim svestrane želj6 naših šumara, da se gospodarstvo i kućanstvo u šumarstvu kod nas podigne na njemu dostojno mjesto, napokon višestrani pozivi mojih prijatelja i drugova, ohrabriše me na novo, da stupim u akciju. Pouzdan u domoljubnost, kojom je omilila našim bez razlike narodnosti šumarom hrvatsko-slavonska domovina, da ju zovu svojom i njom se ponositi žele, laćam se težke zadaće. Ali nadam se, da ću ju tim laglje izvesti, jer se ufam u podporu vriednih naših šumara, koji su sigurno voljni za razvitak i napredak struke i žrtve doprinašati. Oni bo uvjereni jesu, da je radnja najvažniji faktor u sticanju materijalnih dobara, da je ona osnov imovini i prvi uvjet umnoženju iste. Cim se dobrim gospodarenjem imovina povećava, boljša se materijalno stanje onoga, koji njom upravlja. S toga ufam se, da mi ne de moje njekoje rieči pasti na jalovo tlo, ved da će odjeknuti u srdašcih naših u korist domovini, rodu i narodu i na osvjetlanje šumarske struke raditi želedih šumara. Gotovo nikoga ne ima medju nami, koji ne bi priznao koliku važnost i upliv imadu šume u gospodarstvu i koje mjesto zaslužuje, da zauzme šumarstvo u našem narodnom gospodarstvu. Možemo li ravnodušno gledati postupanje sa sumarni u obće ? Može li nam biti svejedno što se u šumarstvu i za njegov razvitak čini i namjerava, a da se ne čuj^gaš glas ? Mogu li po |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 8 <-- 8 --> PDF |
46 — jedini zapriečiti i ođkloniti, što je po šumarstvo štetno, ne koiistno? U obće može se za napredak koje tako razgranjene struke — kako je šumarstvo — uspješno raditi, kada svikoliki pozvani u tu svrhu u bližji doticaj ne dolaze? Izkustvo uči — ne. Pojedini glasovi su često vapijućih u pustinji. Samo složnim i zajedničkim radom možemo najglasnije prepriečiti neovlašćeno i nedopuščeno postupanje sa šumami, pomoći usavršiti redarstvene i urediti šumske odnošaje, dići vriednost šumskih površina i šumske ciene drva, uvesti dobro, na zdravih temeljih počivajuće kućanstvo, pružati piscem potrebne podatke, skupljene na svestranih izkustvih. Zajedničkim radom poticati ćemo jedan drugoga i pozvati svekolike sile u to kolo, da pomognu prosvjetiti struku, kojoj bi se prosvjetom samo u našem obćinstvu nazori popravili. Znajući, da je to cilj svih nas šumara, da naše sile kamo usredotočimo, obraćam se Vašoj blagorodjenosti, da pomognete Vašim Vama počinjenim šumarskim i šumarsko-pomoćnim osobljem osnovati »šumarko družtvo« sjedištem u Zagrebu. Nije sada na meni ovdje obrazložiti zadaće takovoga družtva, kojemu je pravac višje gore označen, a program svaki nas u nutarnjemu svojemu nosi, već najtoplije preporučam oživotvorenje istoga ako želimo po njem napredovati, kako naša braća na jugu i sjeveru napreduju. Tvrdo uvjeren, da bez družtva u nas u našoj struci napredka ne ima; da bez takovoga nikada ne ćemo biti u domu svoji niti moći uzporediti se našim nama u svojstvu ravnim izvan kruga domovine naše, jer ne ćemo znati samostalno dielovati, usudjujem se poslati u prigibu /. blagorodjenosti Vašoj listivu, koju blagoizvolite podastrieti poštovanomu Vašemu osoblju, da pojedini vlastoručnim podpisom pristup svoj u šumarsko družtvo zajamčiti izvoli«. Ovaj poziv našao je liepa odziva, jer se je sa svijuh strana domovine javilo do 150 šumara koji su kanili družtvu pristupiti. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 9 <-- 9 --> PDF |
- 47 - Usljed toga sazvao je V adoje pl. Koro8keny-i na dne 26. ožutjka 1876. u prostorijah hrvatsko-slavonskoga gospodarskoga družtva u Zagrebu šumare na dogovorni sastanak, kojemu je prisustvovalo oko 30 šumara, a od strane kr. zem, vlade odsječni savjetnik dr. Ante Stojanović, koji je sabrane šumare srdačno pozdravio i obečao družtvu podporu kr. zemaljske vlade. Za predsjednika sastanka bijaše izabran c. kr. sumarnik u miru Antun Tomie, a za bilježnika sam sazivač sastanka Vladoje pl. K6roskeny. Svrha svoga sastanka bila je, da se uzmu u pretres osnove družtvenih pravila, što ih bijahu sastavili V. pl. Koroskenj i vi. nadšumar Vatroslav Eački. Družtvo se je imalo zvati »Hrv a tsko-slavonsko šumarsko družtvo«. Nakon pretresa pravila preduzet je izbor privremenog središnjeg odbora, u koji budu izabrani: Antun Tomić, Josip Ettinger, Franjo Rosipal, Franjo Cordašić, Mijo Vrbanić i Vladoje pl Koroskenj, a za zamjenike Vladimir Vichodil i D. Srnka. Podjedno je nadšumar Virgil Mallin predložio izrađjeni naputak za ovaj odbor. Pošto se je Franjo Ćođaršić na časti odbornika zahvalio bude na njegovo mjesto izabran Emil Durst, a njegovim zamjenikom Hugo Grund. Ovaj odbor obdržavao je svoje sjednice na dne 29. ožujka, 4. travnja, 7. kolovoza, 22. i 23. kolovoza, 9. i 26. rujna i 11. listopada g. 1876. U ovih sjednicah bavio se je privremeni odbor redigovanjem družtvenih pravila, primanjem novih članova, postavljanjem povjerenikah, a osim toga pretresao i prihvatio je po tadanjem šumarniku baruna Prandaua Adolfu Danhelovsky-u u ime družtva sastavljenu »Spomenicu hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva<;, glede onoga diela zakona VII. od godine 1875., ob uredjenju zemljarinskoga poreza, što govori ob iztraživanju čistoga prihoda šume i za tim glede naputka za procjenu šumah od 17, lipnja 1876. br. 24.163, izdanoga radi |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 10 <-- 10 --> PDF |
- 48 — provedbe toga zakona«. Kuuačno je privremeni odbor učinio niiždne pripreme za obdržavanje prve glavne družtvene skupštine, koja je obdržavana na dne 14. listopad a 1876. u Zagrebu u prostorijah gradjanske strieljane. Skupštinu je otvorio kao predsjednik privremenoga odbora c. kr. um šumarnik Antun Tomid. Skupština je ponajprije na predlog nadšumara V. Mallina izrazila zahvalnost privremenom središnjem odboru na uloženom trudu, kao i A. Danhelovsky-u za izradjenu spomenicu, te za tim pristupila izboru družtvenog predsjednictva i upravljajudeg odbora. Izabrani budu: Za predsjednika Antun Tomid, c. kr. um. šumarnik. Za podpredsjednika Hugo Grund, c. kr. šum. mjernik. Za tajnika Vladoj pl. Koroskenj, kr. žup nadšumar. Za odbornike: Josip Ettinger, kr. nadšumar, Gjuro Bayer, vlastel. nadšumar, Franjo Cordašid, izvjestitelj šumarstva kr. zem. vlade, Mijo Vrbanić, c. kr. nadzornik za krajiške šume, Franjo Rossipal, vlastel. šumarnik, Vlastimil Vihodil, tajnik hrv.-slav. gospodarskoga družtva, a pošto je tekom pretresa društvenih pravila broj odbornikah povišen od 6 na 8 članova budu još za odbornike izabrani: Antun Soretid, kr. šumarnik, izvjestitelj kod kr. financijalnoga ravnateljstva i Gjuro Pichler, c. k. nadšumar. Za poslovodju skupštine bude izabran nadšumar Virgil Mallin. Ponajprije uzeta su u pretres družtvena pravila. O samom naslovu družtva bila se je povela živahna razprava. Poslovodja V. Mallin stavio je bio predlog, da se družtvo zove »Hrvatsko-slavonsko-dalmatinsko-šumarsko družtvo« , jer mu se čini, da je predloženi naslov »hrv.-slav. šumarsko družtvo« pretjesan obzirom na zemlju i na šumarstvo, kojemu ovo družtvo djelovanje svoje posvetiti želi. »Ako ved ne možemo — nastavlja predlagao — da nepovriedimo ponos Slavonaca na njihove hrastove šume, primiti naslov gradjanske narodnosti naših kraljevinah na koje se |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 49 — djelovanje đružtva protezati ima, t. j . »Hrvatsko šumarsko družtvo«, tad uzmimo cielokupni naslov »Hrvatsko-slavonsko dalmatinsko šumarsko družtvo«. Čemu izključujemo Dalmaciju, koju povrh narodnosti naravna moćna spona Krasa i Velebita sa Hrvatskom spaja, spomenute bo gore jednaka tla i šumskog uzgoja zahtjevaju jednaki rad, zajedničku skrb i trud, kao i primorske gole klisurine. Zašto da našu braću u Dalmaciji gonimo u istrijansko šumarsko družtvo, gdje sami Hrvatsku središtem priznavaju, šaljući svoje sinove na križevačko gospodarsko šumarsko učilište«. Slavoljub pl. Nemčić predlaže, da se družtvo nazove »Hrvatsko šumarsko družtvo«, koje ujedinjuje ime naroda svih spomenutih prije zemalja, te ne misli, da bi Slavoncima bilo time učinjeno krivo ili nepravo. Družtveni tajnik V. pl. -Koroškenji zagovara po odboru predloženi naziv »Hrvatsko-slavonsko šumarsko družtvo«. Kod glasanja prihvaćen je predlog poslovodje V. Mallina, da se družtvo nazove »Hrvatsko-slavonsko-dalmatinsko šumarsko družtvo«. Ostale ustanove po privremenom odboru predloženih družtvenih pravila prihvaćene su uz njeke neznatne promjene. Pošto u smislu družtvenih pravila imade družtvo svojeg doživotnog pokrovitelja, to je predložio poslovodja, da se pokroviteljstvo družtva ponudi Prejasnomu Knezu Maximilijanu, Mariji Lamoralod ThurniTaxisa. Skupština je predlog jednoglasno prihvatila te se u tu svrhu brzojavno obratila na Nj. kr. Visost nasljednu kneginju udovu Helenu Carolinu od Thurn i Tasisa, vojvodkinju Bavarske, u Regensburgu. Na I. redovitoj glavnoj skupštini uzeto je povrh toga u pretres pitanje: »Koji su uplivi, što u nas prieče razvitak domaćega šumarstva, i kako bi se isti odklonuti dali?« Izvjestiteljem ovoga pitanja bijaše žup. nadšumar VI. pl Koroškenji. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 50 - Povodom živahne razprave, koja se je o tom pitanju razvila, stvoreno je više važnih rezolucija, kojimi je tako rekud udaren program za buđudi rad šumarskoga družtva, pak du ih stoga ovdje doslovno navesti: 1. »Sadašnji šumski zakon od g. 1852. imade se promjeniti u njekojih ustanova, kako de odgovarati našim odnošajem i potrebam. Do sastavljenja novoga šumskoga zakona imade se sadanji strogo držati, a odštetni postupci po oblasti bržje i strožije provadjati. Delegati imati de u njihovom području iztraživati obzirom na teritorialne šumske odnošaje zlo uplivajude ustanove zakona, predložiti odboru valjana načela i sredstva. kojimi bi se mogao zakon na zadovoljstvo provesti i pronađi, koja su obdila potrebna, da se razmjerno jednakomu uživanju šuma temelj položi. Kada odbor ovaj materijal sakupio bude, imati de ga predložiti u svrhu pretresivanja novog šumskog zakona bududoj glavnoj skupštini«. 2. »Uprava sa obdinskimi šumami u Provincijalu ima se povjeriti kao kod imovnih obdinah izključivo u ruke samostalnih i od političke oblasti nezavisnih gospodarstvenih ureda. Ovi uredi imadu neposredno biti podčinjeni narodno-gospodarstvenom odjelu visoke kr. zem. vlade. Ustrojstvo takovih gospod. ureda mora biti jednostavno i svrsi shodno«. 3. »Državni šumsko-redarstveni nadzor izvršiva visoka kr. zem. vlada vrhu svih bez razlike šuma preko posebno u tu svrhu namještenih šumarskih nadzornika«. 4. »Segregacije i po mogudnosti komasacije imadu se što brže provesti pa ma se iste i ureda radi odredile«. 5. »U svrhu širje naobrazbe šumara, koji imajuosposobljeni biti za samostalno vodjenje šumarskog gospodarstva, imala bi se ustrojiti posebna akademija u Zagrebu«. 6. rezolucija predlogom, da se uvedu tri vrsti izpita nije primljena. 7. »Hrv.-slav.-dalm. šumar, družtvo ima voditi šumarsku statistiku, u koju svrhu imalo bi tražiti podporu iz zemaljskih sredstva. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 51 — 8. »U svakom podžupanijskom odboru kr. zera. kulturnoga vieda ima biti po mogućnosti jedan šumar, koji 6e tamo mnienje šumar, družtva zastupati«. Iz navedenih resolucija moći je jasno razabrati zanos prve đružtvene skupštine oko unapredjenja šumarstva u zemlji. Njeke od tih resolucija jur su provedene, makar i u promienjenom obliku, ali ih ima i takovih, koje su još i danas na dnevnom redu te čekaju na njihovo povoljno riešenje. Konačno je skupština u pogledu društvenoga Časopisa zaključila, da se isti izdaje pod naslovom »Šumarski list« svake Četvrt godine i to na hrvatskom i na njemačkom jeziku. Na ovoj glavnoj društvenoj skupštini ustanovljen je i prvi družtveni proračun sa prihodom od 1.111 for. 48 nvč. i razhodom od 1.105 for. Nakon dovršene glavne skupštine sastali su se skupštinari na banket u prostorijah gradjanske strieljane, gdje je vladalo najveće oduševljenje i srdačnost. Sa obdržavanjem I. redovite glavne skupštine hrvatskoslavonskoga šumarskoga družtva spojen je poučni izlet u šume državne kod Lepavine , gdje je družtvo na dne 15. listopada 1876. razgledalo razne šumske kulture i biljevišta, kao i razne naprave za transport drva, izvedene po Alexandru pl. Weis8u iz Zagreba, koji je bio dostao ondje 2500 jutara državnih bukovih šuma. Na tom izletu zatekla je družtvo i brzojavna obaviest, da je Njegova Jasnost knez Maximilijan od Thurn i Taxisa primio pokroviteljstvo nad hrvatsko-slavonskim šumarskim družtvom. Ovu radostnu viest pozdravili su sakupljeni skupštinari sa trokratnim burnim Živio! i uz gruvanje mužara, a podjedno je družtveno predsjedničtvo žicom pozdravilo prvog družtvenog pokrovitelja. Napred navedene resolucije predložene su kr. zem. vladi na uvaženje, koja ih je riešila naredbom od 23 siečnja 1877. br. 21.588. (Vidi svezak II Šum. 1. za g 1877. str. 118. i 119). |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 52 — Pošto je đružtveni tajnik Vladoje pl. Koroskenj dne 2. prosinca 1876. preminuo, to je u odborekoj sjednici od 16. veljače 1877. povjereno vodjenje poslova tajničkih kaouredničtvo družtvenog časopisa odborniku Miji Vrbanidu. U prvoj glavnoj skupštini prihvaćena družtvena pravila vraćena su upravljajučem odboru po kr. zem. vladi neodobrena naredbom od 6. ožujka 1877. br. 3427 sa njekim opazkama. Naročito prigovorila je kr. zemaljska vlada predloženom naslovu družtva »Hr v atsko-slavonsko-dalmati nsko šumarsk o družtvo« , te obzirom na postojeće zakone odredila, da iz naslova družtvenoga ima izostati rieč »dalmatinsko« u u §. 1., i zatim rieč »Dalmacije« u §. 3. si. a) i napokon u §. 24. lit. c) rieč »dalmatinskoga« — a prepušta se družtvu na volju, da se zove budi »hrvatsko-slavonskim šumarskim družtvom«, budi prema genetičkomu imenu naroda jednostavno »hrvatskim šumarskim družtvom«. Pri tom ne smeta, da se družtvo, zvalo se ono hrvatsko-slavonskim ili naprosto hrvatskim, služi na svom pečatu zemaljskim grbom, u kom se nalazi takodier i grb kraljevine Dalmacije «. (Vidi »Šum. list« svezak II. 1877. str. 120. i 121.) U smislu gornje naredbe kr. zem. vlade preinačena družtvena pravila predložio je upravljajući odbor ponovno kr. zem. vladi, koja ih je družtvu povratila uz obaviest, da je Njegovo c. i kr. [Apostolsko Veličanstvo blagoizvolilo previšnjim riešenjem od 21 lipnja 1877. milostivo dozvoliti, da se u Zagrebu ustroji hrvatsko-slavonsko šumarsko družtvo na temelju predloženih družtvenih pravila, te da je usljed toga kr. zem. vlada naredbom od 17. srpnja 1878. br. 12.974 družtvena pravila odobrila. O čemu je upravljajući odbor u sjednici od 6. kolovoza 1877. po družtvenom predsjedniČtvu izviešten. II. redovita glavna skupština h rvats ko-sl avouskoga šumarskoga družtva obdržavana je na dne |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 53 — 10., 11. i 12 Ustopada 1877. u Sisku u dvorani »Narodne čitaonice. Prvobitno bilo je odredjeno, da se ova glavna skupština obdržaje u Osieku, nu pošto se je za tu skupštinu premalo članova prijavilo bilo, to je u izvanrednoj glavnoj skupštini, držanoj dne 8. rujna 1877. u Zagrebu na predlog nadšumara V. Mallina odlučeno, da se II. redovita glavna skup^ ština družtva obdržaje u Sisku. Pošto se je bio družtveni predsjednik um. c. kr. šumarnik Ante Tomid usljed preselenja u Samobor na časti predsjednika zahvalio, to je ova glavna skupština obavila ponajprije izbor novog družtvenog predsjednika i tajnika. Kao takav bude na predlog nadšumara V. Mallina acclamatiom izabran dotadanji družtveni podpredsjednik Hug o Grund , a pošto je ovaj ovu čast sa zahvalnošču odklonio, bijaše izabran za predsjednika c. kr. nadzornik šuma Mij o Vr-> banid, a za družtvenog tajnika c. kr. šumar Adalber t Sandtner. Iz izvještaja upravljajudeg odbora razabiremo, da je družtvo tada brojilo 258 pravili članova i 37 podupirajučih članova te 121 predplatnika za »Šumarski list«. Proračun družtva za g. 1878. ustanovljen je sa prihodom od 2115 for., razhodom od 1870 foz. odnosno viškom od 245 for. Ovo glavnoj skupštini prisustvovao je kao gost c. kr. generalni nadzornik domaina i njekadašnji ravnatelj c. kr. šumarske akademije u Mariabrunnu Josi p vitez W e s s e 1 y, koji je tom prigodom držao zanimivo predavanje »0 guljenj u hrastove kore za strojbarstvo i koje šumarenje za ovaj način uporabe šuma odgovara«. Na ovoj glavnoj skupštini bili su izabrani začastnimi članovi družtva bivši družtveni predsjednik Antu n Tomi d i Josip Wessely. Za II. redovitu glavnu skupštinu družtva bijaše postavljeno kao razpravni tema pitanje: »Koja vrst uzgoja preporuča se za šume obdinske, ikojavrstdrveda imade se za taj uz |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 54 — goj odabrati obzirom na narodno gospoda rstveneodnošaje? Odbor ad hoc za razpravu ovoga pitanja predložio je, a skupština je prihvatila sliededu rezoluciju: »Pošto obdinama putem segregacije odciepljene površine ve. im dielom nisu u šumske i paševinske izlučene, docim ob- dine mjesto čistog pašnjaka obrašdene površine od šumskog zemljišta izlučene dobiše, imade se najprije, gdje to ved učinjeno nije, šuma od obrašdene površine, doznačene za užitak paševine, odciepiti. Dočim se pako paševina niti sa šumsko-gospodarstvenimi niti sa poljodjelstvo-gospodarstvenim svrhama i onako ne slaže, te 8 vremenom višjem stepenu kulture pasti mora, imala bi se paša ostaviti samo za sadašnje prelazuo doba, nu obzirom na glavnu svrhu »šume« na što manju površinu stegnuti. U takovoj za šumu izlučenoj površini obzirom na odnošaje položaja, tla i podneblja kao i svrhu obdinskih šilmS,, te što vedi proizvod u drvih naročito za gorivo, morao bi se bezuvjetno kako za obdinske šume tako i za šume malih posjednika, predpostavljajudi, da ovi za gospodarstvo prikladne i od paše izlučene površine posjeduju, uzgoj srednje šume, odnosno uredjeno preborno šumarenje preporučiti. Pošto pako proti uvedenju ove vrsti uzgoja sliedede zaprieke suprot stoje, kao: Ovaj način gospodarenja kao najsustavniji, zahtjeva kako u uzgoju tako i u šumarenju najzamašnijega strukovnog znanja uz^izdašno brižljivo čuvanje; zakonita zaštita, koja se današnjim šumskim zakonom sa dotičnim šumsko-redarstvenimi naredbami i propisi postići ne može, i napokon nižji stepen naobraženja samoga pučanstva. Za ukloniti ove zaprieke imalo bi se dakle : 1. Nastaviti dostatan broj tehničko naobraženih šumara sa što mogude širjim djelokrugom, tome odgovarajudem materijalno zajamčenom stanju, uz izdašno od obdine neodvisno šumsko pomodno i čuvarsko osoblje; |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 17 <-- 17 --> PDF |
^ 55 — 2. Današnji šumski zakon u pogledu gospodarenja i obrane šuma obstojedim odnošajem svrsi shodno udesiti, odnosno nadopuniti ; 3. Pučanstvu svrhu i korist šume predočiti i razjasniti. U pogledu odgajanja vrstih drveda djelovati je u obče, da se mješovite sastojine odgajaju. Obzirom pako na položaj, tlo, poduebje kao i ostale narodno-gospodarstvene potrebe pu čanstva, ima se izbor vrstih drveća i njihov razmjer u smjesi dotičnom šumaru prepustiti. Po dojakošnjem izkustvu i po obstojedih odnošajih naše zemlje mogu se preporučiti: U bregovitom i gorskom predjelu polag položaja i tla: bor, omorika; na visočinah i hrbetih: hrast, kesten, topola, breza; na ravninah: hrast, lužnjak, jasen brest, vez, klen, jalša, topola i breza. U stanovitih okolnostih u gori bukva, u ravnini grab«. Sa obdržavaujem II. redovite glavne skupštine bijaše spojen izlet u šume kneza Thurn i Taxisa kod Lekenika i Peščenice te su pregledane izvedene kulture, i omedjašivanje suma. Skupštinari bili su srdačno dočekani i gostoljubivo primljeni sa strane kneževskog osoblja, a na čelu mu nad šumara Gjure Bayera. * * III. redovita glavna skupština hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva obdržavana je na dne 20. listopada 1878. u Križevcih. Na II. glavnoj skupštini bilo je doduše zaključeno, da se III. glavna družtvena skupština obdržaje u Kraljevici u hrvatskom Primorju. Nu pošto se je za to mjesto prijavilo bilo do konca kolovoza 1876. samo 6 članova, to je upravljajući odbor sazvao bio za 21. rujna 1878. vanrednu glavnu skupštinu u Zagreb, koja je zaključila, da se III. redovita glavna skupština obdržava u Križevcih ili u Belo varu. Iz tajničkog izvještaja razabiremo, da družtvo ove godine broji 2. začastna člana, 29. podupirajućih članova, 243 prava člana i 111 predbrojnika. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 18 <-- 18 --> PDF |
- 56 — Glasom zaključnog računa za g. 1877. iznosio je prihod u toj godini 1694 for, 65 nč. a razhod 1430 for. 53 ne. Pošto se je družtveni podpredsjeđnik Hug o Grundn a toj časti zahvalio bio, to je na ovoj glavnoj skupštini izabran za podpredsjednika družtva Antu n Soretid , kr. šumarniki šumarski izvjestitelj kod kr. zem. financijalnog ravnateljstva u Zagrebu. Ova glavna skupština uzela je u pretres i dva strukovna pitanja i to: 1. »Koju nam korist pružaju usglobljene šume (obdinske šume i šume imovnih obdina) napram razdieljenim sumarni glede šumske uprave?« 2. «Da li je dioba segregiranih obdinskih šuma sa narodno gospodarstvenoga a napose pako sa šumarskoga stanovišta u Hrvatskoj probitačna ili ne?« Izvjestiteljem ovih pitanja bijaše nadsumar križevačke imovne obdine Bogoslav Hajek a nuzizvjestiteljem nadsumar gjurgjevačke imovne obdine Virgil Mallin. Povodom razprave o navedenim pitanjima prihvatila je glavna skupština sliedede po nadšumaru V. Mallinu stvorene rezolucije: I. »Neka se visoka kr. zemaljska vlada umoli, da osobitom naredbom dopuštenu mogućnost razdjelbe urbarskih obdinskih šuma na selišta, ili u zajednici stojedih, naročito imovinskih šuma na političke ili porezne obdine, samo na sbilja opravdanu nepristranimi vještaci dokazanu nuždu stegne. Za zajedničko uredjenje i rukovodjenje uprave i šumskog gospodarstva i obrane šuma neka visoka kr. zemaljska vlada svojim uplivom na urbarske obdine djeluje, da više njih bud u upravno-gospodarstvenu, bud u bar šumsko-čuvarsku zajednicu ujedini uz razmjerni doprinos po ključu uživanja iz odnosne urbarske u zajednici stojede šume, koja i nadalje ostaje podpuno vlastničtvo dotične urbarske obdine«. n . »Neka se vis. kr. zem. vlada umoli: a) Za konačno provedenje segregacije, a medjutim za postavljenje strukovnoga upravitelja za šume, koje u provedbi |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 57 — segregacije stoje, do vremena, dok se nakon predaje segregirani dielovi obstojedoj uporabi podvrgnu. b) Pozivom na resoluciju skupštine hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva, obdržavane dne 10. listopada u Sisku, imade se najprije, gdje to već učinjeno nije, šuma od obrašcene površine, doznačene za užitak paše, odciepiti. c) Od prihoda iz prodaje drveta u odnosnih urbarskih šumah ima se odgovarajuća svota u postotcih za pošumljenje ili nabavu sjemena izlučiti, te obćinari na šumske radnje putem ovrhe pritegnuti, ako takove dobrovoljno u opredieljenom roku obavljali ne bi«. III. Neka se visoka kr. zemaljska vlada umoli: a) Da u sporazumljenju sa c. k. vojnim zapovjedničtvom kao zemaljskom upravom oblasti za Krajinu, skupštinu delegata svih imovnih obćina sazove u svrhu, da se liepa institucija krajiških imovnih obćina na tšmelju zakona od 15. lipnja 1873. jedinstveno uredi. Ova sazvati se imajuća skupština imala bi poglavito viećati i ustanoviti, na koji način da se osnuje zajednička imovinska zaklada, koliko bi u razmjerju prema imovini i godišnjem prihodu imala pojedina imovna obćina u tu zakladu pridonašati, te tko bi imao upravljati tom zajedničkom zakladom, koja bi imala zadaću, da svojim kamatima pokriva ne satno beriva činovnika i službenika nego i mirovine u zakonima propisanom iznosu; da ee mogu činovnici i službenici premještati iz jedne u drugu imovnu obćinu. Nadalje imale bi ove visoke zemaljske vlade u sporazumljenju sa imovnim obćinama opredieliti, kako se imaju sjegurno i kamatonosno uložiti glavnice imovnih obćina, opredie- Ijene za investicije, do dobe njihove uporabe, za tim u koje se svrhe poglavito i u prvom redu ove glavnice upotriebiti smiju. b) Da se osnuje kod kr. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove, posebni šumarski odsjek za imovne i urbarijalne obćine. c) Da se razprave glede šumskih šteta u duhu šumskoga zakona što brže riešavaju, da se shodnira naredbama digne ugled |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 20 <-- 20 --> PDF |
- — 58 — šumarskog osoblja kao javne straže, a naročito, da se na skroz zanemareno uderivanje šumskih odšteta osobiti obzir uzme«. Sa obdržavanjem III. redovite glavne skupštine bijaše spojen poučni izlet u šume Borje i Topolje križevačke imovne obćine, za tim u šumu Borik gjurgjevačke imovne obćine. U g. 1879. nije obdržavana redovita glavna skupština hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva, pošto je družtvo prisustvovalo »velikoj skupštini austrijskog državnoga šiimarskoga družtva u savezu sa brvatsko-slavonskim i kranjskoprimorskim šumarskim družtvom«, držanoj od 7. do 10. rujna 1879. u austrijskom i hrvatskom Primorju sa postajami Divača, Rieka i Senj. Na ovoj skupštini zastupao je hrvatsko-slavonsko šumarsko družtvo družtveni predsjednik M i j o V r b a n i c, a prisustvovalo je i vise družtvenih članova. Skupštini je predsjedao generalni nadzornik dobara g. Josi p vitez Wessely . Skupština je imala da razpravi pitanje: »Osebine pošumljen ja Krasa u savezu sa osobitimi svojstvi Krasa i osobitim obzirom na izkustvo, stečeno dosad u Austro-Ugarskoj monarhiji «. Usljed obširne razprave, koja se je vodila o ovom pitanju bude konačno prihvaćena sliedeča resolucija: »Obzirom na bezdvojbeno napredovanje i povećanje kraških golieti, kao i na silnu potrebu brze i kriepke pomoći, zaključuje zajednička skupština državnoga austrijskoga, hrvatskoslavonskoga i kranjsko-primorskoga šumarskoga družtva : umoliti svoga predsjednika, da na shodnih mjestih predloži, neka se čim prije izdaju u pojedinih kraških zemljah zakoni, uredjujući jedino kraško pitanje«. Povodom obdržavanja ove velike zajedničke skupštine, držalo je hrvatsko-slavonsko šumarsko družtvo na dne 9. studenoga 1879. u Zagrebu svoju III. izvanrednu glavnu skupštinu pod predsjedanjem družtvenoga podpredsjednika Antuna Soretića. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 59 — Iz tajničkog izvještaja razabiremo, da je družtvo u g 1879. brojilo 2 začastoa člaua, 35 podupirajućih clauova, 292 prava člana i 114 predbrojnika, ukupno 443 elana. Glasom zaključnog računa za g. 1878. iznosio je pako prihod družtva u toj godini 2155 for. 44 novč. a razhod 1805 for. 11 novč. te višak 350 for. 38 novč. Povodom te godine proslavljenog srebrnog pira Njihovih Veličanstva pozvao je upr. odbor družtva, ponukan po austr. državnom šumarskom družtvu, sve političke urede i oblasti, gradove i občine, imovne občine i veleposjednike, kao što i sva gospodarska družtva u Hrva.tskoj i Slavoniji, da na uspomenu pira zasade drveće. Ovim poticanjem hrv.-slav. šumarskoga družtva zasadjeno je ne samo na tisuće vodaka, nego i mladih šuma, dapače i veličanstvenih šetališta i perivoja kao vječni znakovi vjernosti i odanosti drevnoj vladalačkoj kudi. Pošto se je na ovoj glavnoj skupštini imao obaviti izbor 4. družtvenih odbornika, to budu kao takovi izabrani: Gustav Pauza, nadšumar II. banske im. obdine, Dragutin Hlava, kr. profesor šumarstva u Križevcih, Franjo Kesterčanek, kr. asistent na gosp. šum. učilištu u Križevcih i Demetrović Gjuro, kot. šumar u Jaski. Prema tomu sačinjavahu družtvenu upravu: Mijo Vrbanid, kao predsjednik; A. Soretid, kao podpredsjednik; A. Sandtner, tajnik; te odbornici: F. Cordašid, J. Ettinger, V. Vichodil, F. Rossipal, Gj. Bayer, D. Hlava, F. Kesterčanek, G. Pauza i Gj. Demetrović. Ova glavna skupština usvojila je zaključak upravljajudeg odbora od 13. listoqada 1879., da se počam od g. 1880. đružtveni časopis »Šumarski list« izdaje samo nahrvatskomjeziku. Povodom razlaganje nadšumara V. Mallina prihvaćena je na skupštini resolucija: »Da se upravljajudi odbor hrvatsko-slavonskoga šumar, družtva u ime družtva obrati na vis. kr. zemaljsku vladu molbom, neka posreduje, da se ustanove nagodbenoga zakona |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 60 — medju kraljevinama Ugarskom i Hrvatskom, koje nalažu da se u Hrvatskoj prije svega samo domaći sinovi za javne državne službe upotrebiti smiju, takodjer i na državne šumarske činovnike protegne, imenito pako da nastoji, da se pitomcem kr. šumarskog učilišta u Križevcih mjesta kr. državnih šumarskih. činovnikah osjeguraju«. IV. redovita glavna skupština hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva obdržavana je dne 8. i sliedećih dana mjeseca kolovoza 1880. u Vinkovcih. Glasom izvještaja tajnika brojilo je družtvo u g. 1880. 9 počastnih članova, 34 podupirajuda člana, 268 pravih članova, i 82 predbrojnika ukupno 393 člana Prema zaključnom računu iznosio je prihod družtva u god. 1879. . . . 2660 for. 35 nvč. a razhod 1892 for. 64 nvč. te je prema tomu koncem god. 1879. iznosila imovina družtva u gotovom 767 for. 81 nvč. Na ovoj glavnoj skupštini izabran je ponovno predsjednikom družtva c. k. šumarski nadzornik Mijo Vrbanič , zatim odbornicima : SlavoljubEosipal, šumarski nadzornik, Jakob Furlan, žup. nadšumar, i Milan Koča povjerenik kat. prociene; a za tajnika i urednika družtvenoga časopisa izabran je Fran Kesterčanek, profesor šumarstva. U pogledu družtvenoga časopisa »Šumarskoga lista« bude zaključeno, da se ovaj izdaje počam od g. 1881. šest puta na godinu t. j . svaki drugi mjesec. U ovoj glavnoj skupštini izabrani su na predlog upravIjajućeg odbora začastnimi članovi družtva: c, kr. umirovljeni ravnatelj šuma vojne Krajine Josip Kargl, c. kr. umirovljeni šumarnik Franjo Kadić, c. kr. umirovljeni profesor šumarske akademije u Mariabrunnu Franjo pl. Grossbauer; akademik dr. Bogoslav Sulek, c. kr. profesor šumarstva dr. Arthur barun Seckendorf, ravnatelj šumarske akademije u Tharandu dr. Fridrich Judeich i profesor šumarstva dr M. E.. Pressler. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 61 — Nadalje je na ovoj skupštini usvojen predlog nadšumara V Mallina, da odbor na dnevni red dojduće o;lavne skupštine stavi razpravu »Kako bi se imala urediti šumska uprava za imovne i urbarijalne obćine u Hrvatskoj?«. Povrh toga stvoreni su sliedeći zaključci: 1. Upravljajući se odbor ovlašćuje, da na ime družtva opetovano visoku kr. zem. vladu umoli, da kr. šumarsko učilište u Križevcih čim skorije podigne na stupanj »Akademije šumarstva«. 2. Upravljajući se odbor ovlašćuje, da na ime družtva toli vis. kr. zemaljsku vladu, koli c. kr. glavno zapovjedničtvo umoli, da blagoizvole pospješiti uvedenje odgovarajućega novoga šumskoga zakona. 3. Da upravljajući odbor u ime družtva visokoj kr. zem. vladi podnese molbu, da se naredba i ustanove, tičuće se polaganja višega državnoga izpita za samostalnu šumarsku upravu svrhi i zahtjevom znanosti odgovarajuće urede. Ova glavna skupština razpravila je dva strukovna pitanja i to: a) »Koja su najglavnija tehnička obilježja hrvatsko-slavonske hrastovine, osobitim obzirom na uporabivost iste u bačvarskoj obrti«. Referentom ovoga pitanja bijaše profesor F. K. Kesterčanek, a koreferentom vi. šumarnik V. Rački. b. »Da li se preporučuje u najnovije doba mah preotimljujuće uvadjanje četinjača šuma u Hrvatskoj i Slavoniji, osobitim obzirom na šumarsko-gospodarske kao i financijalne oduošaje; ako da, zašto, ako ne, zašto ne?« Referadu ovoga pitanja preuzeše šumar Dragutin Laksar i šum. protustavnik Dragutin Nanicini. Povodom odnosnih razprava stvorena je glede drugoga pitanja sliedeća resolucija: »Dosadanje izkustvo govori za to, da se za Hrvatsku i Slavoniju toli obzirom na narodno gospodarske, koli obzirom na šumarsko-financijalne odnošaje može samo iznimice uzgoj četinjača preporučivati«. Sa IV. redovitom glavnom družtvenom skupštinom bio je spojen poučan izlet u šume Dragutina grofa Eltza, vlastelina |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 62 vukovarskog i u šume brodske imovne obdine, gdje su izletnici bili najsrdačnije primljeni i gostoljubivo podvoreni. V. redovita glavna skupština hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva obdržavana je na dne 7. kolovoza 1881. u Krapin i u hrvatskom Zagorju. Sa ovom glavnom skupštinom spojen je bio poučni izlet u šume knćza AVindischgraetza u Rohitscliu u Štajerskoj i u šume grofa Ivana Draškoviča u Trakošdanu. Na ovoj glavnoj skupštini izabran je u mjesto zahvalivšeg se odbornika Franje Cordašića družtvenim odbornikom Dr. Vjekoslav pl. Koroskenji. Podjedno je izabran začastnim članom družtva velezaslužni šumarnik baruna Prandau-a Adolfo Danhelovskj. U razpravu uzeta su sliedeća pitanja: 1. »O preinaci postojeće naredbe za polaganje viših državnih izpita za samostalnu šumarsku upravu«, o kojemu je referirao učitelj šumarstva Fran KesterČanek. 2. »O preustrojstvu gospodarenja i uprave naših obdinskih šuma«, 0 kojemu su referirali nadšumar V. Mallin, nadšumar M. Zobundjija i šumar M. Prokid. Predložena osnova naredbe za polaganje viših državnih izpita prihvadena je po skupštini uz njeke promjene, te je u jednu na predlog referenta zaključena još sliededa resolucija o tom predmetu : »Sakupljeni šumari Hrvatske i Slavonije na V. glavnoj skupštini hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva zaključuju na visoku kr. zemaljsku vladu upraviti putem predsjedničtva sliededu smiernu molbu: 1. Da visoka kr. zem. vlada blagoizvoli čim prije netom prihvaćenu novu naredbu o polaganju šumarskih državnih izpita običajnim putem izdati i u kriepost staviti. 2. U interesu stvari željeti bi nadalje bilo, da visoka kr. zemaljska vlada osim spomenute naredbe blagoizvoli još i posebni naputak o dužnostih i djelokrugu izpitnoga povjerenstva izdati, koji bi imao naravno strogo odgovarati smislu same naredbe. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 25 <-- 25 --> PDF |
- 63 3. Neka visoka kr. zemaljska vlada shodne mjere odredi, da se do sada postojeći zakon o preustrojstvu kr. šumarskog učilišta u Križevcih svrsi shodno bar u toliko promieni, da se u budude u šumarske tečaje primaju za redovite slušatelje samo takovi kandidati, koji se mogu izkazati svjedoebami vrhu bar 6 sa dobrim uspjehom svršenih razreda kojeg srednjeg učilišta; od t. z vanrednih slušatelja pako, da se svakako bar trogodišnja praksa zahtjeva kano preduvjet dolazka na zavod. 4. Smatrajući isto tako važnim, da se mladićem, koji ostavljaju šumarski zavod, bar prilika pruži po malo se praksi priučiti, ter da si isti tim i same preduvjete polaganja gori spomenutog izpita i zbilja pribaviti uzmognu, to molimo, da bi visoka kr. zemaljska vlada blagoizvolila čim prije shodna odrediti dati, da se kod nas u Hrvatsko] i Slavoniji primjereni broj štimarsko-vježbeničkih mjesta, i to toli u državnoj službi, koli i kod obćina i privatnika, ustroji i za abituriente šumarstva kr. šumarskog učilišta u Križevcih osigura". Prigodom razprave, koja se je bila razvila o drugom od napred navedenih pitanja stvorena je bila sliedeća rezolucija: »Skupština hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva, na kojoj su svestrano iztaknute mane obstojećih zakona ob instituciji imovnih kao i urbarijalnih obćina s osobitim obzirom na upravu i gospodarenje, priznaje doduše poboljšanje stanja i mana uvedenjem »zakona organizacije imovnih obćina« od 11. srpnja ove godine, a glede urbarskih normativnom naredbom od 4. ožujka 1871., nu moli podjedno visoku kr. zemaljsku vladu, da blagoizvoli u svrhu pretresanja i izprave pomenutoga zakona kao i naredbe, post) ne odgovaraju unapredjenju gospodarstva i uprave, sazvati u Zagreb čim prije enquetno povjerenstvo, ter pozvati u isto takodjer i po današnoj skupštini izabranih 9 članova, koje će povjerenstvo konačno imat podnieti izradak pomenutog zakona i naredbe visokoj kr. zemaljskoj vladi u svrhu provedenja kroz sabor; ujedno neka ovomu povjerenstvu visoka kr. zem. vlada blagoizvoli i za sada manjkavi i uepodpuui šurrski zakon na pretres i izpravak povjeriti dati«. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 64 — Primiv skupština ovu rezoluciju izabrala je ujedno u enquetno povjerenstvo sa strane družtva članove: Jakoba Furlana, Miju Zobundjiju, Otokara Boučeka, Adolfa Danhelovsky-a, Adolfa Herzla, Gustava Pauzu, Gustava Polaka i Vilima Dojko vida. Konačno mi je spomenuti, da je družtvo brojilo u g. 1881. 8 počastnih članova, 316 pravili i podupirajudih i 71 predbrojnika. VI. redovita glavna skupština hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva obdržavana ]e na dne 13.—-15. kolovoza 1882. u Zagrebu. Na ´ovoj glavnoj skupštini obavljen je izbor njekoliko novih družtvenih odbornikah, kojim je bilo izminulo tekuće trogodište, te bijahu izabrani: za družtvenog podpredsjednika kr. šumarnik Ante Soretid, za tajnika profesor dr. Vj. Koroskony, za odbornika i urednika »Šumarskog lista« profesor Fran KesterČanek, za odbornike: kr. nadšumarnik Julijo Anđerka, kr. nadzornik Josip Ettinger, kr. prof. Vladimir Kiseljak, kr. žup. nadšumar Jakob Furlan, vi. nadšumar Gjuro Bayer, vi. šumarnik Franjo Rossipal i kr. šumar Eobert Fischbach. Ova glavna skupština uzela je u pretres »nacrt novog šumskog zakona«, što ga bijahu izradili Dragutin Laksar i Vilim Dojkovid, te je ovaj nacrt zakona uputila družtvenom upravljajudem odboru na dalnju stilizaciju u smislu zaključka glavne skupštine. Osim toga usvojila je ova glavna skupština predlog nađšumara V. Mallina: »da se izaberu dva člana, koji bi skupa sa upravljajudim odborom družtva imali sastaviti nacrt osnove organizacije obde šumarske uprave, ter istu osnovu poduieti visokoj vladi odnosno banu. Ujedno pako, da se od strane skupštine umoli visoka vlada, da upitnu dvojicu izvoli pozvati takodjer u povjerenstvo |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 65 — koje 6e imati razpravljati političku reorganizaciju zemlje« ; kao takovi budu po skupštini izabrani nadšumari Virgil MallinJakob Furlan. Sa obdržavanjem ove glavne skupštine bio je spojen izlet na Sljeme, kojemu se izletu pridružiše i članovi odbora hrvatskog planinskog družtva. Što se tiče broja družtvenih članova, to je družtvo god. 1882. brojilo 8 počastnih članova, 306 pravih i podupirajučih članova i 70 predbrojnika ukupno 384 člana. Prihod družtva iznosio je u g. 1881. 1888 for. a razhod 1401 for. 27 novč. * VII. redovita glavna skupština hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva obdržavana je 12. kolovoza 1883. u Ogulinu. Iz tajničkog izvještaja, koji bi predložen ovoj glavnoj skupštini razabiremo, da je sa strane družtva ua dne 15. veljače 1883. predana bila Preuzv. g. banu Ladislavu grofu Pejačeviću predstavka sbog potrebitog preustrojstva šumarske uprave u zemlji. Po prošlogodišnjoj glavnoj skupštini prihvaćeni i u smislu zaključakah iste po upravljajudem odboru nadopunjeni nacrt novog šumskog zakona bijaše predan na pravnu ocjenu dru, Marijanu Derenčinu. U g. 1883. brojilo je družtvo 9 začastnih članova, 33 podupirajuća člane, 245 pravih članova i 60 predbrojnika. Prihod družtva iznosio je pako u g. 18h2. 2338 for. 12 nč., a razhod 1578 for. 56 nč., a višak 759 for. 56 nč. Na ovoj glavnoj skupštini uzeta su u pretres nova družtvena pravila, te je skupština predloženu preinaku starih pravila uz njeke promjene prihvatila i zaključila, da se nova pravila podnesu kr. zem. vladi na odobrenje. A pošto je družtvo u to doba imalo već 1000 for. u štedionici uloženog viška, to je glavna skupština na predlog tajnika zaključila, da družtvo osnuje zakladu za podporu ubogih šumarskih udovicah sa iznosom od 5000 for. Skupština je k jednu prihvatila i pravila odnosne zakladnice te konačno na |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 66 — predlog nadšumara V. Dojkovića zaključila da se zaklada po prvom družtvenom tajniku i osnivaču družtva nazove »zaklada na uspomenu prvog tajnika šumarskoga družtva. žup. nadšumara Vlado je K6r6skeny-a«. Kao razpravni tema za ovu glavnu skupštinu bijaše opredieljeno pitanje: »Kako bi valjalo na temelju redovite preborne sječe u brdskih i planinskih predjelih šume uživati, odnosno urediti gospodarenje istih osobitim obzirom na vladajuće abnormalne odnošaje u ´gornjoj Krajini«, a za izvjestitelja bijaše opredieljen nadšumar M. Zobundjija. Nn obzirom na malen broj prisutnih skupštinara bude zaključeno, da se odnosna razprava izvjestitelja objelodani u »Šumarskom listu«. Konačno je na ovoj glavnoj skupštini obavljen izbor novog družtvenog predsjednika te je kao tal^av izabran kr. šumarski ravnatelj Emil Durst, nadalje tajnikom dr. Vjekoslav pl. Koroskenj, a odbornikom nadšumar Dragutin Laksar. Sa ovom glavnom skupštinom bijaše spojen izlet u državne šume kod Jasenka i Gomirja, kao i u sume kneza Thurn i Taxisa. VIII. redovita glavna skupština hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva obdržavana je dne 26. listopada 1884. u Zagrebu. U prvi početak bilo je zaključeno, da se ova glavna skupština održi u Novoj gradiški nu usljed nepogoda vremena morala se ista odložiti, te je odlučeno, da se u Zagrebu drži poslovna skupština. Pošto je visoka kr. zem. vlada svojim riešenjem od 5. siečnja 1884. br. 47.781 ex 1883 odobrila nova družtvena pravila, to je na temelju istih obavljen novi izbor družtvene uprave te budu izabrani: Milan Durst predsjednikom, Mijo Vrbanič prvim podpredsjednikom, Julijo Anderka drugim podpredsjednikom, Dr. V. Koroskenyi tajnikom, nadalje odbornicima: Ante Soretić Josip Ettinger, Franjo Kossipal, Robert Fischbach, Fran |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 67 — Kesterčanek, a odborskim zamjenicima odnosno delegatima družtva: Dragutin Laksar, Vladimir Kiseljak, Hugo Grund, Ferdo Zikmundovskj i Vatroslav Eački, Podjedno je skupština stvorila više važnijih zakljucakah i to: 1. Da se družtveni časopis »Šumarski list« počam od 1. siečnja 1885. pretvori u mjesečnik i tiska u 600 eksemplara. 2. Da se svi članci pisani po suradnicih u listu, izuzam različitih viestih, imadu u načelu nagradjivati, po ključu, koji de upravljajudi odbor dogovorno sa urednikom ustanoviti. 3. Da se im ade odbor pobrinuti za klubske prostorije. 4. Da se uredničtvu šumarskoga lista preporuči neka posveti posebni mar i onim čitateljem lista lugarskoga stališa. Nadalje je prihvaćena resolucija šumara Martina Starčeviča: »da se upravljajudi odbor pozove, neka visokoj kr, zem. vladi podnese svrsi shodnu predstavku u pogledu odstranjenja raznih manjkavostih u našoj šumarskoj upravi u obde, a napose i gledom na šumsko-redarstveni djelokrug naših političkih oblastih«. Ovu resoluciju popratio je predlagač sa obširnim 17 točaka obuhvadajudim obrazloženjem. Zatim je prihvadena resolucija nadšumara D. Laksara »da se upravljajudi odbor pozove neka toli visokoj vladi, koli i visokom saboru, podastre obširnu predstavku u pogledu pospješenja svrsi shodne reorganizacije kr. šumarskog učilišta u Križevcih«. Konačno [mi je spomenuti, da je naše družtvo g. 1884. po prvi puta dobilo iz zemaljskih sredstvah doznačenu podporu od 400 for. za promicanje družtvenih svrha, koju od toga vremena družtvo stalno uživa samo u povišenom iznosu. Broj članova iznosio je g. 1884. 9 začastnih članova, 7 utemeljiteljnih članova, 21 podupirajudih članova, 196 članova I. razreda, 193 člana II. razreda i 10 predbrojnika, ukupno 449 članova. U god. 1883. iznosio je prihod družtva 2989 for. 07 nvč. a razhod 1708 for. 25 nč., odnosno višak od 1108 for. 25 nč. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 68 — U g. 1885. izgubilo je hrvatsko-slavonsko šumarsko đružtvo svojeg pokrovitelja Pre jasnoga kneza Maksimili jana Maria Lamorala od Thurn i Taxisa, koji je na dne 29. svibnja 1885., nahladivši se u lovu, preminuo u mla djahnoj dobi od 23. godine. U g. 1885- bijaše opet odredjeno, da se IX. redovita glavna skupština družtva obdržava u Novojgradiški, ali se sbog nenadano nastupivših nepredvidljivih zaprieka ova namisao. nije izvesti mogla, ved je na dne 16. studenoga 1885. sazvana izvanredna IX. glavna skupština u Zagreb. Na ovoj glavnoj skupštini bude izabran za II. d r u ž t v e noga podpredsjednika grof Rikard Sermage. K jednu budu usvojene sliedede resolucije i to : 1. Na predlog žup. nadšumara F. KesterČaneka: »IX. glavna skupština hrv.-slav. šumarskoga družtva zaključuje, da upravljajući odbor čim prije podnese visokoj kr. zem. vladi obrazloženu predstavku u pogledu izdanja zakona za uredjenje šumarske uprave t. z. urbarnih imovnih obćina u Hrvatskoj i Slavoniji«. 2. Na predlog šumara M. Starčevića: »IX. glavna skupština hrv.-slav. šumarskoga družtva pozivlje upravljajući odbor družtva, da obzirom na podneseno skupštini obrazloženje M. Starčevida sastavi, te visokoj kr. zem. vladi podnese predstavku da visokoista po smislu obstojedega zakona za imovne obdine (krajiške) od g. 1881. (§. 8.) ustroji za karnostni postupak proti činovnikom i službenikom imovnih obdina, posebni disciplinarni senat uz postupnik kako no obstoji za državne šumske činovnike, te u kojemu senatu svakako da bude imovna obdina zastupana«. U g. 1885. podnio je upravljajući odbor kr. zem. vladi više predstavka kao : 1. da se upravljajudem odboru dostave sve naredbe, okružnice, natječaji, oglasi i imenovanja, tičuda se šumarske struke, u svrhu uvršeivanja u »Šumarski list« ; » 2, da se kod imenovanja kulturnih viednika što više obzir uzme na šumarsku toli vužtui narodno-gospodarstvtnu granu u uas; |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 31 <-- 31 --> PDF |
3. da kr. zem. vlada izda sbirku zakona i naredaba, odnosećih se na šumarstvo i na lovstvo; 4. da se zemaljska subvencija za pošumljenje hrvatskog Krasa povisi od godišnjih 2000 for. na 10.000 for. U g. 1885. brojilo je hrv.-slav. šumarsko družtvo: 9 začastnih članova, 21 utemeljiteljnog člana, 26 podupirajućih članova, 206 članova I. razreda i 257 članova II. razreda´ ukupno 519 članova. Prihod družtva iznosio je u g. 1884. do 2341 for. 90 nov. a razhod 2080 for. 04 novč. odnosno višak 261 for. 86 novč. X. redovita glavna skupština hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva obdržava je dne 8. rujna 1886. u Novojgradiški. Na ovoj glavnoj skupštini razpravljeno je strukovno pitanje: »Koji sa uzroci, da u posavskih šumah naravnim pomladjivanjem odgojene sastojine, većim dielom zapremljuje jasenovina i brestovina, te koja su najshodnija sredstva, da se tomu predusretne?« Izvjestiteljima ovog zanimivog i važnog pitanja bijahu kr. šumar Josip Kozarac i vi. šumarnik Mijo Radoševid. Nakon svestranog razmatranja i podulje debate o ovom pitanju usvoji skupština s osobitim obzirom na obrazloženje Josipa Kozarca sliededu rezoluciju: »Dosadanji način pomladjivanja hrastika s pet-godišnjom predzabranom uz sadanje stojbinske odnošaje nekih srezova, pokazao se je ne samo nesigurnim već i skupocienim, da će ga valjati što skorije drugim shodnijim zamieniti i to takovim, koji će nam osigurati odgoj hrastovine, a oslabiti navalu jasenovine «. Nadalje je na ovoj glavnoj skupštini zaključeno, da se razpiše natječaj uz nagradu od 400 forinti za jednu literarnu radnju na polju domaće struke. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 70 U g. 1886. imalo je družtvo: 9. začastnih, 26 utemeljitelja, 32 podupirajudu člana, 206 članova I. razreda i 350 članova II. razreda i 26 predbrojuika ukupno 649 članova. Na ovoj glavnoj skupštini izabran je začastnim članom Gustav Ernest Hempel, profesor šumarstva na c. kr. visokoj školi za zemljotežtvo u BeČu. Prihod družtva u g. 1885. iznosio je 2676 for. 88 novč., a razhod 2624 for. 88 nove., višak 25 for. XI. redovita glavna skupština hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva obdržavana je na dne 11. rujna 1887. u Zagrebu. Na ovoj glavnoj skupštini obavljen je izbor družtvene uprave, te bijahu izabrani za: predsjednika kr. šum. ravnatelj Milan Durst; za I. predsjednika hr. vladin šumarski nadzornik Mijo Vrbanid; za II. podpredsjednika kr. šumarnik Antun Soretid; za tajnika kr. žup. nadšumar Fran Kesterčanek; za odbornike : Josip Etinger, Robert Fischbach, Hugo Grund, Ivan Kolar i Vatroslav Eački; za zamjenike odbornika Dragutin Laksar, Gustav Pausa, Ferdo Zikmundovsky, Gustav Kraus i Vilim Dojkovid. Ova glavna skupština zaključila je dvie rezolucije i to: 1. na predlog nadšumara Makse Prokida: »da se visokoj kr. zem. vladi posebnom predstavkom predoči prieka potreba za što skoriju preinaku zakona od g. 1881., o krajiških imov. obdinah«: 2. na predlog kr. žup. nadšumara Ladislava pl. Kraljevica: »da se visoka kr. zem. vlada obzirom na izradjene i u »Sum. listu« otiskane nacrte osnova i naputaka za preustrojstvo šumarske uprave u županijah zamoli, neka čim prije . sazove povjerenstvo, koje bi imalo ustanoviti, po kojih načelih, da se uredi šumarstvo u Hrvatskoj i Slavoniji, te da se ovo spoji s predlogom odnosno sa zaključkom o reviziji zakona za imovne obdine od g. 1881«. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 71 — Iz tajničkog izvještaja razabiremo, da je družtvo imalo u g. 1887. do 7 začastnih članova, 81 utemeljiteljnog člana 30 podupirajućih članova, 230 članova I. razr. 418 članova II. razr. i 25 predbrojnika ukupno 741 člana. Pošto se je b´o odbornik F. Kesterčanek koncem g. 1886. zahvalio na uredničtvu družtvenog časopisa, to je ovo preuzeo družtveni podpredsjednik Mijo Vrbanić. Usljed g. 1886. razpisanog natječaja za literarnu radnju nije bio stigao nikakav rukopis, pak je stoga u g. 1888. ovaj natječaj ponovljen. XII. redovita glavna skupština hrvatsko-slavonskoga družtva obdržavana je dne 28. do 30. kolovoza g. 1888. u M i tro vici. Sa ovom glavnom skupštinom spojen je bio izlet u šume petrovaradinske imovne obćine u šumariji morovićkoj. Nakon izvještaja upravitelja gospod. ureda nadšumara Maks e Pre kida, »0 šumah i šumskom gospodarstvu petrovaradinske imovne obćine«, uzeto je u razpravu pitanje : »Kako bi se dalo najbolje doskočiti oskudici na ogrievnih divih kod imovnih obćina u Slavoniji«. Izviestiteljima ovoga pitanja bijahu nadšumarprocienitelj Gjorgje Koča, koji ga je temeljito objasnio obzirom na prilike brodske imovne obćine i nadšumar-procienitelj Pavle Barišić, koji ga je razpravio sa stanovišta petrovaradinske imovne obćine. Povodom debate, koja se je bila razvila o ovom pitanju prihvaćena je konačno sliedeća resolucija: »Buduć da bi se sbog dokazanog pomanjkanja drva za ogriev u sječivih šumah brodske, a dielomice i u šumah petrovaradinske imovne obćine koli s gledišta šumsko-financijalnog, toli i s gledišta racionalnoga gospodarenja sa šumami u obće neumjestno, dapače nedopustivo bilo, da se pravoužitnikom na ime njihove pripadajuće kompetencije na ogrievnom drvu doznačuju stojeća hrastova debla, koja su većim dielom |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 34 <-- 34 --> PDF |
_ 72 za tehničku porabu sposobna i uporabiva, dakle obzirom na potonju okolnost mnogo vriedna; budud nadalje ne dostiže gogišnji etat, odpadajući na postotak ogrievnoga drva u godišnjih sječinah, za pokriće redovitih godimice doznačiti se imajućih potrebština za ogrievna drva, to bi valjalo toj oskudici sliedećim načinom uspješno na put stati: 1. Treba, da se doznačuju u redovitih sječinah i izvan sječinah vjetrolomi izvale i u obće ležeća stara drva; 2. imaju se u mladjih porastlinah upriličiti svrsi shodna proredjivanja i 3. valja manjak na ogrievnih drvih namaknuti kupovanjem ovršaka i odpadaka u sječinah bliže ležečih državnih sumah, i to na račun ovog utržka, koji se dobije prodajom drva, sposobnih za vriedniju tehničku porabu, iz sječinah redovitih po ustanovljenom ved sječno;m redu«. U god. 1888. brojilo je družtvo 7. začastnih članova, 33 utemeljitelja, 29 podupirajudih članova, 224 člana I. r., 418 članova II. r. i 25 predbrojnika, ukupno 736 članova. Prihod družtva iznosio je g. 1887. 3217 for. 07 nč., razhod 3018 for. 22 nč., višak 198 for. 85 nč. Glavnice družtva iznosile su g, 1888. ukupno 6400 for. * * * XIIT. Redovita glavna skupština hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva obdržavana je u O s i e k u na 2.—5. rujna 1889. Tom prilikom posjetilo je družtvo regionalnu izložbu u Osieku, koju je poduprlo iznosom od 100 for. u svrhu dičnog pokrida troškova oko priredbe šumarske skupine te izložbe. Sa ovom glavnom skupštinom bijaše spojen izlet u šume urb. obdine Retfalu, Petrijevci i Bizovac, kao i u šume vlastelinstva valpovačkog. Na skupštini uzeto je u pretres izvješde kr. žup. šum. nadšumara Josipa Šmidingera »o šumah i šumskom gospodarstvu urbarnih imovnih obdina područja županije virovitičke s osobitim obzirom na dne 2. i 3. rujna 1889. obavljeni izlet«. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 73 — Nadalje su razpravljeni po kr. žup. nadšumaru F. Kesterčaneku predloženi »nacrti zakonske osnove ob uredjenju šumarske službe političke uprave, kao i osnove zakona o uredjenju šumskog gospodarstva i uprave šuma staroga provincijala «. Predložene navedene osnove skupština je prihvatila i zaključila, da se imadu čim prije sa odnosnim obrazloženjem po upravljajućem odboru družtva podastrieti Preuzvišenom g. Banu odnosno visokoj kr. zemaljskoj vladi na dalnje uredovanje. God. 1889. brojilo je družtvo 6 začastnih članova, 34 uteme- Ijiteljna člana, 28 podupirajućih članova, 232 člana I. razr., 440 članova II. razreda i 25 predbrojnika, ukupno 765 članova. Ova skupština važna je u životu našega družtva u toliko, što je na istoj pokrenuto pitanje o gradnji družtvenog šumarskog doma u Zagrebu (Vidi Spomenicu L). Nadalje je napomenuti, da je skupština zaključila, da se rukopis um. kr. katastralnog šumarskog nadzornika Josipa Ettingera »O šumskom drveču i grmlju u Hrvatskoj i Slavoniji« nagradi sa iznosom od 300 for. Na ovoj glavnoj skupštini obavljen je izbor nove družtvene uprave, te bijahu izabrani: za predsjednika Durst Milan, za I. podpredsjednika Vrbanić Mijo, II. podpredsjednika, Kulmer grof Miroslav, za tajnika F. K. Kesterčanek, za odbornike: Fischbach Robert, Kolar Ivan, Rački Vatroslav, Vranicani pl. Dobrinovid Mane, Galliuf pl. Ljudevit, zamjenicima odbornika: Radoševid Mijo, Laksar Dragutin, Trotzer Dragutin, Hajek Bogoslav, Obrado vid Milan. Prihod družtva iznosio je g. 1889. 3195 for. 41 nč., a razhod 2817 for. 30 nč.. prema tomu višak 378 for. 11 nvč. XIV. redovita glavna skupština hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva obdržavana je na dne 23. rujna 1889. u Petrinji. Prigodom obdržavanja ove glavne skupštine učinjeni su izleti u šume II. banske imovne obćine »Velika i Mala La6 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 36 <-- 36 --> PDF |
- 74 — sinja«. »Piškorajac«, »Stari gaj«, »Carski gaj«, »Mošdeaički lug«, »Utinja« i »Tešnjak«, zatim u šumu »Kotar« grada Petrinje, te napokon u šume I. banske imovne obdine: »Javor, Janjački bukvik, Malu Goru, Mokrički lug, Križki gaj i Drum« Ovom prilikom imali su skupštinari prilike upoznati se sa žalostnim stanjem šuma u Banovini, te težkim položajem šumarskog i lugarskog osoblja u onim stranama. Na ovoj skupštini uzeto je u pretres vrlo važno pitanje: »Kojim bi se načinom dalo podići šumsko gospodarstvo u Banovini «. Izvjestiteljima ovoga pitanja bijahu upravitelji gospodarstvenih ureda II. i I. banske imovne obdine nadšumari Vinko Benak i Teodor Basara. Povodom ove razprave stvorila je skupština jednodušni zaključak, da se odstrane družtva podnese predstavka visokoj kr. zem. vladi neka izvoli posredovati, da se bude vršio §. 21. cesar. i kralj, naredbe od 15. srpnja 1881., glede sjedinjenja hrv.-slav. krajiškog područja sa kraljevinami Hrvatskom i Slavonijom, koji obvezuje ugarsku v!adu da se ima postarati, da se I. i II. banskoj, te slunjskoj imovnoj obdini pruži podpora, u koliko je potrebna za njihov obstanak. Pošto se je sliedede g. 1891. imala u Zagredu obdržavati »jubilarna zemaljska gospodarsko-šumarska izložba«, koju je priredilo hrv.-slav. gospodarsko družtvo u proslavu petdesetgodišnjice svojeg obstanka, to je bilo zaključeno: a) da hrv.slav. šumarsko družtvo priredi u posebnom paviljonu skupnu izložbu izložaka svojih članova; b) da družtvo izloži kao posebni objekt svoje publikacije; c) da priredi za samu izložbu posebnu spomenicu, u kojoj de se predočiti čitav razvoj i stanje šumarstva u Hrvatskoj od početka stoljeda do najnovijeg doba. K jednu je po šumarniku M. Prokidu potaknuto pitanje neka se proradi o tom, da se odnolni izložci upotrebe za osnude »šumarskog muzeja« u Zagrebu. Broj družtvenih članova u g. 1890. bio jesliededi: 6 začastnih članova, 40 utemeljiteljnih članova 26 podupirajudih članova, 230 članova I. razreda, 475 članova II. razreda i 25 predbrojnika, ukupno 802 člana. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 75 — Prihod družtva iznosio je u g. 1890. do 3.085 Lor.´80 nove. razhod 2772 for. 36 novč. i višak 313 for. 48 nove. XV. redovita glavna skupština hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva obdržavana je na dne 23. kolovoza 1891´. u Zagreb u prigodom obdržavanja netom spomenute jubilarne izložbe, na kojoj je hrv.-slav. šumarsko družtvo u posebnom paviljonu zastupano bilo. U centralnom izložbenom odboru djelovali su pri tom družtveni članovi: M. Durst, M. Vrbanić, F. Kesterčanek, M. Prokić, E. pl. Nemčic i M. Zobundjija. Uspjeh izložbe bijaše podpun, te je pružio družtvu materijalni probitak, a hrvatskom šumarstvu moralni napredak. Na ovoj glavnoj skupštini razpravljeno je više predmeta, te je konačno prihvaćena sliedeća resolucija: »XV. redovita glavna skupština hrvatskorslavonskoga šumarskoga družtva u zasjedanju svojem od 28. kolovoza 1891. zaključuje, posebnom predstavkom zamoliti Njegovu Preuzvišenost g. bana, da još za trajanja sadanjega saborskoga zasjedanja istomu predložiti dati izvoli: . . , . ; a) osnovu obdega šumskoga zakona; b) osnovu 0 ustrojenju posebnoga šumarskoga odsjeka u krilu zemaljske vlade, uz istodobno popunjenje zemaljskim proračunom jur sistemiziranoga mjesta šumarskoga savjetnika i c) osnovu zakona o uredjenju šumarske uprave;u trojednoj kraljevini u obće«. Na ovoj glavnoj skupštini bude izabran družtvenim odir bornikom ´ kr, šumarnik Antun Soretič, a zamjenikom. grof Josip Draškovid. » - .. , Ove godine pokrenuto je pitanje, da se u Križevcih osnuje posebna lugarnica ili uz jur postojeću ratarnicu prisloni lugarski tečaj. Isto je tako uzeta u razpravu osnova novoga šumskoga zakona, što su ju izradili članovi družtva R. Fischbachi J. Kolar. ; . .,, ,->-, ,,,.., |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 38 <-- 38 --> PDF |
- 76 — Broj družtvenih članova u g. 1891. iznosio je ukupno 835 člana. Prihod družtva pako iznosio je u g. 1890. — 3129 for. 01 nvČ., a razliod 2972 for. 28, prema tomu visak 156 for. 73 nvč. Koncem g. 1891. zahvalio se je I. družtv. podpredsjednik kr. zem. šum. nadzornik Mijo Vrbanid na uredničtvu »Sum. lista« te je uredničtvo preuzeo odbornik Vatroslav Rački, kr. vladni šumarski povjerenik. * * XVL redovita glavna skupština hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva obđržavana je dne 11. i 12. rujna 1892. u Varaždinu. Sa ovom glavnom skupštinom bio je spojen izlet u lovišta vlastelinstva Zelendvor-Opeka Marka grofa Bombelles-a kojega je hrv.-slav. šumarsko družtvo poduzelo u zajednici sa obdim hrvatskim družtvom za gojenje lova i ribarstva. 1. Na ovoj glavnoj skupštini uzeto je ponovno na predlog nadšumara V. Benaka u pretres pitanje glede subvencioniranja pasivnih krajiških imovnih obćina, te bude zaključeno, da se I. i II. banska imovna občina sbog nuždne i Previšnjom naredbom od 15. srpnja 1881. osigurane subvencije obrate na sabor kraljevinah Hrvatske i Slavonije. 2. Nadalje je na predlog nadšumara M. Zobundjije stvorena resolucija: »Skupština zaključuje, da se visokoj kr. zem. vladi imade pozivno na jur prije u tom predmetu stvorene zaključke i predstavke družtva bezodvlačno podnieti molba, da ista u interesu stvari što prije shodna odredi, da se kr. šumarsko učilište u Križevcih podigne na stupanj akademije, odnosno da se kao poseban odjel pripoji kr. sveučilištu u Zagrebu. 3. Zatim je prihvaden predlog kr. žup. nadšumara V. Dojkovida, »da se družtvena pravila gledom na razne u istih se nalazede nedostatke i manjkavosti, podvrgnu temeljitoj revisiji, pa da se onda prema potrebi prigodom sliedeče glavne skupštine družtvu podnese predlog o svrsi shodnoj preinaci i nadopunjenju tih pravila, te zaključeno, da se taj posao povjeri družtvenom upravljajudem odboru. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 77 — 4. Konačno je prihvaden predlog nadšumara M. Zobundjije : »da se od strane družtva podnese visokoj zemaljskoj vladi predstavka, da ista u interesu stvari i domadih drvotržaea uznastoji svojim putem uplivati, da se toli u obćinskih, koli i erarskih naših šumah budu prodaje drva vazda obavljale putem javne dražbe, te uz takove uvjete, da bude tim i našim manjim domadim drvotržcem i obrtnikom vazda pružena prilika kod tih dražba sudjelovati, te potrebitu im gradju nabavljati«. Godirie 1892. imalo je družtvo 6 začastnih članova, 47 utemeljiteljna člana, 23 podupirajuda člana, 232 člana I, razreda, 534 člana II. razreda, 21 predbrojnika ukupno 863 člana. Prihod družtva iznosio je u god. 1891. — 3322 for. 75 nč. a razhod 3078 for 55 nvč. višak 244 for. 20 nvč. U g. 1893. imala se je XVII. redovita glavna skupštin a hrv.-slav. šumarskoga družtva obdržavati na dne 1. srpnja 1893. u Otočcu, nu do obdržavanja skupštine nije došlo, te je obavljen samo izlet članova na Plitvička jezera, Otočac i Senj. U povodu toga bila je sazvana za 12. studenoga 1893. izvanredna glavna skupština u Zagreb. Na ovoj glavnoj skupštini bude na predlog kr. šumarskog savjetnika Ferde Zikmundovsky-a zaključeno, da se Njeg. Preuzvišenost svietli ban Dragutin grof Khu en-He dervary umoli, da preuzme pokroviteljstvo nad hrv.-slav. šumarskim družtvom, koji je predlog skupština oduševljenjem pozdravila i prihvatila. Nadalje je prihvaden predlog nadšumara D. Nanicinia da se po družtvu intervenira, da se uredi imenovanje šumara, koji služe u privatnoj službi, i to tako, da se naslov »šumara« podieliti smije samo onim, koji posjeduju istu strukovnu kvalifikaciju, koja je propisana za zemaljske šumarske činovnike. Pošto je bilo minulo trogodišnje djelovanje družtvene uprave, to je na ovoj glavnoj skupštini u smislu .družvenih pravila obavljen izbor nove uprave, te bijahu izabani: |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 78 — za predsjednika, kr. šumarski savjetnik Ferdo Zikmundovskj; za I. pod predsjednik a, kr. vladin šumarski nadzornik Mijo Vrbanid; za II. pod predsjednik a, veleposjednik Miroslav grof K u 1 m e r ; za tajnika, kr. vladin šumarski povjerenik Vatr os lav Raeki; za 0 d b 0 r n i k e: kr. drž. nadšumar Edo Wiirth, posjednik Ljudevit pl. Galiuf, kr. profesor šumarstva Ivan Partas, nadšumar gjurgj. im. obć. Dragutin Laksar i vlastelinski šumarnik Mijo Radosevid; za zamjenike odbornika: kr. vladin šum. nadzornik Robert Fischbach. kr. žup. nadšumar Vilim Dojkovid, kr. nadšumar Ivan Kolar, nadšumar križevačke im. obd. Bogoslav Hajek i vlast, nadšumar Dragutin Trotzer. Posije izbora izjavila su gospoda M. grof Kulmer, E. Wiirth i I. Kolar, da ne primaju izbora. Povodom ove promjene u upravi družtva izstupio je koncem g. 1893. veći dio članova I. i II. razreda od državne šumske uprave iz sveze družtva. U g. 1893. imalo je đružtvo 6 zaČastnih članova, 47 utemeljiteljnih članova, 26 podupirajudih članova, 271 člana I. razreda, 575 članova II. razreda i 24 predbrojnika, ukupno 949 članova. Zaklade družtva iznosile su ukupno 15.323 for. (55 novč ; naročito se družtvena glavnica povedala time, što je prištedjena svota od prinosa za jubilarnu izložbu, obdržavanu g. 1891. u Zagrebu, koja je iznosila 5016 for. 52 novč., pripojena utemeljiteljnoj glavnici družtva. Pribod družtva pako iznosio je g. 1892. do 3200 for. 65 nč , a razhod 2850 for. 85 novč., a višak 349 for. 80 novč. * * Nova družtvena uprava, koja je započela svoje djelovanje 1. siečnja« 1894., stavila si je bila glavnom zadaćom, da družtvu |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 41 <-- 41 --> PDF |
- 79 pribere što više novih članova i da ga financijalno podigne. Usljed toga razaslani su nuždni pozivi na sve strane i družtvene glavnice kamatonosnije uložene a i poskrbljeno je za ubiranje zaostalih tražbina. Uspjeh bio je povoljan, jer je usuprot izstupa i brisanja mnogih članova iznosio u g. 1894. broj družtvenih članova 4 začastna člana, 49 utemeljiteljnih 26 pođupirajudih, 167 članova I. razr. i 497 članova II. razr. te 4 predbrojnika, ukupno 747 članova. Pošto je Preuzvišeni g. Ban izvolio primiti ponudjeno mu pokroviteljstvo družtva, to se je na predlog družtvenog predsjednika izaslanstvo upravljajućeg odbora Njegovoj Preuzvišenosti poklonilo. Budud je pako zakonom od 22. siečnja 1894. provedeno preustrojstvo šumarsko-tehničke službe kod političke uprave u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji, te je uzsliedilo imenovanje predstojnika novoustrojenog šumarskog odsjeka i time se izpunile stare i opetovane želje hrv.-slav. šumarskoga družtva, glede ustrojenja posebnog šumarskog odsjeka kod kr. zem. vlade, to se je usljed zaključka upravljajućeg odbora posebno izaslanstvo, sastojeće se iz družtvenog predsjednika Ferde Zikmundov8ky-a i I. podpredsjednika Mije Vrbaniča poklonilo dne 6. svibnja 1894. Svietlom Banu i izjavilo nu u to ime smiernu zahvalu družtva. U g. 1894. nastala je promjena u osobi urednika družsvenog časopisa, te je uredničtvo lista njeko vrieme, t. j . od 1. veljače do 1. studenoga 1894. rukovodio član odbora kr. žup. šum. nadzornik Vilim Dojković, dočim je nakon toga uredničtvo lista opet preuzeo družtveui tajnik Vatroslav Bački, a vodjenje tajničkih poslova bude povjerenom družtvenom odborniku Andriji Borošida. XVIII. redovita glavna skupština hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva obdržavana je dne 24. rujna 1894. uZagrebu. Na ovoj glavnoj skupštini budu izabi´ani začastnim članovima hrv.-slav. šum. družtva A1 b e r t pl. B e d 6, kr. državni |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 80 ~ tajnik u ugar. ministarstvu za poljodjelstvo i ugar. zemaljski nadšumarnik u Budimpešti, zatim Emi l Durst , kr. šumarski ravnatelj u Zagrebu. Nadalje su na ovoj skupštini izabrani: za II. podpred sjednika družtva Edo E o s s i p a 1, kr. šumarnik; za odbor nika A. Borošid, kr. zem. šum nadzornik II. razr., a za zamjenike odbornikah Josip Kozarae, kr. nadšumar i Julijo Vraničar, kr. žup. šumarski nadzornik. Sa obdržavanjem ove glavne skupštine bijaše skopčan izlet u Samobor, Breganu, Novu staklanu i Mokrice. U g. 1894. stvoren je vrlo važan zaključak glede članova II. razreda na ime, da se obzirom na to, što je družtveni predsjednik izhodio bio od kr. zem. vlade podporu od 200 for. za izdavanje publikacija za lugare, počam od 1. sieCDJa 1896. izdaje za pouku lugara posebni „Lugarski viestllik" kao prilog družtvenom časopisu »Šumarskom listu«. Konačno je napomenuti, da je glasom zaključnog računa za g. 1893. iznosio prihod družtva g. 1893. — 2661 for. 55 nč. a razhod 2748 for. 53 nvč. U g. 1896. počelo se je ozbiljno raditi na tome, da lirv.slav. šumarsko družtvo u glavnom zemaljskom gradu Zagrebu podigne svoj vlastiti »Šumarski dom«. Gradnja šumarskoga doma stajala je u tiesnoj svezi sa ustrojenjem šumarskoga muzeja, koji se je prema prvobitnoj namisli imao urediti u šumarskom paviljonu milenijske izložbe u Budimpešti, pak stoga taj paviljon prenieti iz Budimpešte u Zaigreb. Za uredjenje šumarskog muzeja imali su se upotrebiti izložci sa milenijske izložbe, što je kasnije doista i izvedeno, dočim se je od prenosa šumarskog paviljona u Zagreb obzirom na nerazmjerne troškove odustati moralo. Počam od g. 1895. izdaje družtvo za članove II. razreda posebni »Lugarski viestnik« u svrhu, da do onoga vremena, kada će za lugare biti osnovane posebne lugarske škole, pobudi |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 81 — u lugarskom osoblju volju za stručnim štivom, ter da mu ujedno u »Lugarskom viestniku« pruži potrebitu pouku u svih predmetih, zasjecajućih u lugarsku službu, a time da podigne posredno i niveau stručne naobrazbe lugarskog osoblja. Počam od g. 1896. povisila je visoka kr. zem. vlada posredovanjem družtvenog predsjednika kr. odsječnog savjetnika Ferde Zikmundovskj-a stalnu podporu družtvu od 400 for. na 600 for. godišnjih, dajući povrh toga družtvu i podporu od 200 for. za izdavanje »Lugarskog viestnika«. Pošto se je g. 1895. živo radilo oko priprema za milenijsku izložbu u Budimpešti, to je u odnosni zemaljski izložbeni odbor od strane hi´V.-slav. šumar, družtva izabran družtveni predsjednik Ferdo Zikmundovskj, a za njegova zamjenika I. družtveni podpredsjednik Mijo Vrbanić. U g. 1895. obdržavana je XIX. redovita glavna skupština hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva na dne 11. kolovoza 1895. u Slatini. Sa obdržavanjem ove glavne skupštine bijaše spojen poučni izlet u šume vlastelinstva virovitičkog prejasnoga kneza Schaumburg-Lippe-a. Na ovoj glavnoj skupštini prihvaćena su »pravila za podignude šumarskoga doma u Zagrebu« te je podjedno opunovlašćen upravljajući odbor, da može glede nabave gradilišta za gradnju šumarskoga doma, kao i glede eventualnog preuzeća šumarskog paviljona u vlastnost hrv.-slav. šumarskoga družtva nakon dovršene tisućgodišnje zemaljske izložbe kraljevine Ugarske samostalno postupati. Ova glavna skupština razpravila je više predloga i stvorila sliedeće zaključke: I. Na predlog družtvenoga člana kr. žup. šum. nadzornika Vilima Dojkovića zaključila je skupština neka se visokoj kr. zem. vladi podnese predstavka: 1. Da se kod državnog izpita za samostalno vodjenje šumskog gospodarstva im ade osim pismenoga i ustmenoga izpita držati još i praktični izpit kandidata u šumi, te da se stoga |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 82 uredi shodnije praktična obuka mladih šumara u prvih 2 godina praktičnog službovanja. 2. Da se ustroje lugarnice na zemaljski trošak, pošto se njihovo ustrojenje ukazuje za provedbu najnovijih zakonskih propisa glede šumsko-tehničke službe, kao i glede razvoja racionalnog i intenzivnog šumarenja toli potrebitim, da se ustrojenjem istih u najkrade vrieme odpočeti mora. II. Na predlog kr. žup. šum. nadzornika Julija Vraničara bude zaključeno neka se visokoj kr. zem. vladi podnese od strane družtva predstavka, da se u području županije ličkokrbavske držanje koza dielomice posve zabrani, a dielomice stegne na najnuždniji broj, te da se strogo obdržava u tom pogledu izdana naredba vis. kr. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove, od 18. travnja 1888. broj 26.662. III. Na predlog vlastelinskog šumarnika Mije Eadoševića bude zaključeno, »da se sa strane hrv.-slav. šumarskoga dzužtva izabere pet lica, koja će Njegovoj Preuzvišenosti, Svietlom Banu, osobno podastrieti predstavku, da se sadanji križevački zavod preustroji u akademiju. K jednu budu u taj pokionstveni odbor izabrani: družtveni predsjednik Ferdo Zikmundovsky, I, družtv. podpredsjednik Mijo Vrbanič te članovi August Ružička, Slavoljub pL Nemčid, Mijo Rado-^evid, a zamjenikom Vilim Dojkovid. U g. 1895. brojilo je družtvo; 6 začastnih članova (živudih) 52 člana utemeljiteljna, 26 podupirajudih, 272 člana I. razreda, 574 člana II. razreda i 46 predbrojnika, ukupno 976 članova. Glasom zaključnog računa za g. 1894. iznosio je prihod družtva te godine 4070 for. 40 nč. a razhod 3009 for. 23 nč. višak 1061 for. 17 nvč. God. 1895. pala je hrv.-slav. šumarskom družtvu u dio osobita čast, da je Njegovo ces. i kralj apostolsko Veličanstvo premilostivi kralj Franjo Josip I. prilikom Previšnjeg boravka u glavnom zemaljskom gradu Zagrebu blagoizvoljelo primiti poklonstvenu deputaciju hrv.-slav. šumarskoga družtva na dne 14. listopada 1895. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 45 <-- 45 --> PDF |
- 83 — Sjajnu poklonstvenu deputaciju predveo je Njegovom Veličanstvu družtveni predjednik kr. odsječni savjetnik Ferd o Zikmundovskj, koji je Njeg. ces. i kr. Apostolsko Veličanstvo pozdravio ovako: »Vaše ces. i kr. Apostolsko Veličanstvo! Premilostivi gospodaru! Svi članovi hrv.-slav. šumarskog družtva bilježe boravak Vašeg Veličanstva u našem glavnom gradu kao najradostnije dane svoga lO-godisnjeg udruženja. Ovom prigodom smatramo si najsretnijom dužnošću, zahvaliti se najponiznije Vašem Veličanstvu na previsnjih sankcioniranih šumskih zakonih, što nam isti pružaju jamstvo za obstanak naših bogatih šumah i razvitak šumarstva u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji. Zato kao vjerni i odani podanici uslobodjujemo se najponiznije moliti Vaše Veličanstvo za dalnju zaštitu naše struke i dalnju njegu juaše liepe i toli važne narodno-gospodarstvene grane, te kličemo iz dna zahvalnog srdca: Bog uzdržao Vaše Veličanstvo i cieli habskuržki dom! Bog uzdržao na mnogo godina našega kralja premilostivog gospodara! Živio! Živio! Živio! Njeg. Veličanstv o blagoizvol jelo je odgovoriti: »Zahvalom i zadovoljstvom primam Vaše poklonstvo. Dobro mi je poznato, koliko li su moje kraljevine Hrvatska i Slavonija bogate šumami, pa sam s toga radostnopodielioMoju potvrdu naprednim zakonom, stvorenim, da se to bogatstvo štiti. Budite uvjereni, da ću toj važnoj grani narodnoga gospodarstva i dalje svraćati svoju skrb«. XX. redovita glavna skupština hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva obdržavana je na dne 28. kolovoza 1896. u Zagrebu , te je sa istom spojen izlet u Budimpeštu u svrhu posjeta milenijske izložbe, koja je te godine obdržavana u Budimpešti, gdje je hrvatsko-slavonsko šumarsko družtvo |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 46 <-- 46 --> PDF |
- 84 — bilo sjajno dočekano po susjednom ugarskom zemaljskom šumarskom družtvu. Na ovoj glavnoj skupštini uzsliedio je izbor nove društvene uprave, te bijahu izabrani: predsjednikom Marko grof Bombelles ml., I. podpredsjednikom kr. odsječni savjetnik Ferdo Zikmundovskv, II. podpredsjednikom kr. šumarski ravnatelj Josip Havas, tajnikom Andrija Borošić, odbornicima: Grund Hugo, Fischbach Kobert, Hajek Bogoslav, Bona de Marino, Partaš Ivan; odborskim zamjenicima: Bossipal Edo, Laksar Dragutin, Kozarac Josip, Vraničar Julijo, Trotzer Dragutin. God. 1896. vrlo je važna u životu našega ^družtva naročito s toga, što je ove godine udaren temelj sadanjem povoljnom fiuancijalnom stanju hrv.-slav. šumarskoga dražtva. Na predstavke na ime družtvenog predsjednika kr. odsječnog savjetnika Ferde Zikmundovsky-a izvoljeo je svietli Ban darovati družtvu hrv.-slav. šumarski paviljon, izložen na milenijskoj izložbi, zatim sve po krajiškoj investicionalnoj zakladi na rečenoj izložbi izloženo drvo, te je izvolio odobriti i zaključke svih krajiških imovnih obdina, koje su sve svoje izložke poklonile družtvu u svrhu uredjenja šumarskog muzeja. Ovim poklonima, koji su, u koliko se sastojahu u drvu, kasnije unovčeni, znatno se je povećala družtvena glavnica tako, da se je tada moglo pristupiti gradnji vlastitog družtvenog »šumarskog doma« i uredjenju »šumarskog muzeja«. Na milenijskoj izložbi sudjelovalo je hrv.-slav. šumarsko družtvo samo sa njekoliko izložaka, te izložilo: zbirku raznog šumskog orudja, što ga je družtvu poklonila udova Wilhelma Gohlera iz Freiburga u Saskoj, zatim zbirku hvatala za grabežljivu zvjerad, te zbirku družtvenog časopisa »Šumarskog lista« i sbirku šumskih zakona. Nu zato je ta šumarska izložba hrvatsko-slavonskog odjela upriličena pod rukovodstvom i nadzorom družtvenih članova, koji su sve svoje sile bili uložili u to, da s jedne što dostojnije prikažu napredak šumarske struke u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji, i da s druge strane prikupe što više podataka i izložaka, koji če imati danas sutra instruktivno predočeni riesiti družtveni »šumarski muzej«. Naročito si stekoše u tom pogledu zasluga |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 85 družtveni predsjednik kr, odsječni savjetnik Ferdo Ziktnundovsky, te članovi družtva kr. šum. ravnatelj Josip Havas, kr. zem. šum. nadzornik Robert Fischbach, Pavle Barišić, Albert Rosmanitb, Edo Slapničar i Rikard Schmidinger. U g. 1896. podneseno je sa strane družtva visokoj kr. zem. vladi više predloga odnosno predstavkah i to: 1. Povodom predloga odbornika Mije Kadoševida zamoljena je vis. kr. zem. vlada neka bi izdala naredbu, kojom bi se načelno odredilo: a) da si svaki onaj, koji se želi baviti mjeračinom šuma i drvljem obraslih pašnjaka, ima izhoditi prije za to dozvolu u vis. kr. zem. vlade, koja bi mu se mogla izdati samo nakon postignutog sporazumka izmedju gradjevnog i šumarskog odsjeka visoke kr. zem. vlade u obliku dekreta, koji bi ovlašćivao na nošenje naslova »šumarskog mjernika«. b) da svaki ved državno-izpitani šumar, ako se želi baviti samostalnim uredjivanjem šuma, mora potražiti od vis. kr. zem. vlade i posebni dekret u tu svrhu. 2. Povodom predloga istoga odbornika podnesena je vis. kr. zem. vladi predstavka, glede što obsežnijeg uzgoja pitomog kestena, krušaka i oriha u školskim vrtovima, voćarskim školama i šumskim razsadnjacima. 3. Konačno je temeljem usvojenog predloga družtvenog odbornika Julija Vraničara podnesena vis. kr. zem. vladi predstavka, glaseća tamo, da kr. zem. vlada blagoizvoli odrediti : a) da se sa svršenim slušateljima šumarstva postupati ima kao i sa svršenim pravnicima t j . tako, da si svršeni slušatelj šumarstva u slučaju, ako ne dobije odmah činovničke mjesto sa plaćom, može sam izabrati koji javni šumski ured ili šumariju, gdje će moći do polučenja plaćevnoga mjesta bezplatno prakticirati; b) da se »bezplatni vježbenici« na podnesenu molbu imenuju po Njegovoj Preuzv. g. Banu isto tako, kao što sada biva kod prislušnika i perovodnih vježbenika; e) da se bezplatna vježba uračuna u pripustni rok k državnom izpitu za samostalno vodjenje šumskoga gospodarstva; |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 48 <-- 48 --> PDF |
- 86 — d) da se kod popunjivanja plaćevnih ili činovničkii mjesta ima uzeti u obzir eventualna bezplatna vježba natjecatelja ; e) da su gospodarstveni uredi i šumarije krajiških imovnih obdina, za tim gradska poglavarstva i političke oblasti, kod kojih su šumarski tehničari namješteni, dužni prijavivšeg se abiturienta šumarstva u bezplatnu vježbu primiti i kod razdie- Ijivanja posla primjeren obzir uzeti na to, da se dotičnik u šumarskoj struci doista i vježbao bilde ; f) da se mjesta bezplatnih šumarskih vježbeaikah ne imadu sistemizirati, pak usljed toga niti natječajem popunjivati. Podjedno je umoljena visoka kr. zem. vlada, neka bi blagoizvoljela posredovati, da se kod krajiških imovnih obćina ustroji veći broj pladevnih mjesta šumarskih vježbenika, za tim da se naredbenim putem urede služba i beriva t. zv. šumarskotehničkih dnevničara i to sličnim načinom, kako je to kod državne šumske uprave provedeno. Na samoj glavnoj skupštini uzeti su u pretres i prihvaćeni sliedeči predloži: 4, Predlog kr. žup. šum. nadzornika Vilima Dojkovića, da se podastre predstavka visokoj kr. zera. vladi i visokom saboru s molbom: ´ , a) »da se u osobnoj i placevnoj šemi šumarskih tehničarah i nadlugarah kod političke uprave, odnosećoj se na §. 3. zakona od 22. siečnja 1894., kojim se uredjuje šumarsko-tehnička služba kod političke uprave, pod stavkom B) i C) u točkah 1. i 2. označena beriva šumarskih tehničarah kod kr. županijskih i kr. kotarskih oblastih brišu, odnosno da se ustanove §. 15. zakona od 20. kolovoza 1894., ob uredjenju berivah zemaljskih urednikah i službenikah, dokinu, ter da se odnosnim dnevnim razredom odgovarajući višji plaćevni stupnjevi berivah, koji su svim ostalim kr. zemaljskim tehničarom gornjim zakonom doznačeni i zemaljskim šumarskim tehničarom gornjih službenih kategorijah zakonom dopitaju i jošte u godini 1896. u tečaj stave«; |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 87 — b) »da se u osobnoj i plaćevnoj šemi šumarskih teničarah. i nadlugarah političke uprave, odnosećoj se na § 3. zakona od 22. siečnja 1894., kojim se uredjuje šumarsko-tehnička služba kod političke uprave, u stavci C) točka 2. XI. dnevni razred kotarskih šumara, kao tehničko-upravnim činovnikom nedolikujući, briše, ter da se svi kr. kot. šumari uvrste u X. dnevni razred, tim dodatkom, da bude slušateljem križevačkog zavoda osigurano promaknuće u IX. i VIII. dnevni razred. c) da se u §. 6. citiranoga zakona uvrsti ustanova, »da se za vrieme, dok se u zemlji neuredi višja stručna akademička naobrazba, namještaju u šumarsko-tehničku službu političke uprave i abiturienti kr. gospodarskog i šumarskog učilišta u Križevcih, nakon što su položili konačni izpit i izpit za samostalno vodjenje šumskog gospodarstva«. U savezu s navedenimi zakonskimi izpravci pako da se dokine ustanova §. 14. istoga zakona. 5. Predlog Bogoslava Karakaša, asistenta na kr. gospodarskom i šumarskom učilištu u Križevcih, glaseći onamo : a) da se izabere odbor od 6—7 stručnjaka, koji bi imao izraditi nacrt »o ustrojstvu šumarske pokusne postaje u kra- Ijevinah Hrvatskoj i Slavoniji« s osobitim obzirom na čim užju potrebitu svezu iste uredbe u kraljevini Ugarskoj, koji bi se nacrt imao predložiti vis. kr. zem. vladi na dalnju porabil; b) da se visoka kr. zemaljska vlada umoli, da bi predlog ob ustrojstvu pokusnih postaja u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji, izvoljela dati sustavno sastaviti i od vremena do vremena tiskom objelodaniti«. Za predmet strukovne razprave na ovoj glavnoj skupštini bijaše opredieljeno pitanje: »Koji način uredjenja šumskoga gospodarstva preporuča se za šume, koje su u smislu zakona od 26. ožujka 1894. podvrgnute osobitom javom nadzoru«. Referentom ovoga pitanja bijaše kr. profesor šumarstva Ivan Partaš. Nu obzirom na odmaklo vrieme, kao i na okolnost, da su skupštiuari imali istoga dana krenuti u Budimpeštu nije |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 50 <-- 50 --> PDF |
došlo do čitanja i pretresa odnosnog elaborata, ved je isti otisnut u broju IX. i X. Šumarskog lista g. 1896. Na ovoj glavnoj skupštini izabran je zacastnim članom družtva mnogodišnji družtveni predsjednik i podpredsjednik Mijo Vrbanić, kr. zem. šum. nadzornik I. razr., koga je nemila smrt pokosila upravo u vrieme, kada su skupštinari boravili na milenijskoj izlobi u Budimpešti. Napokon je napomenuti, da je u g. 1896. brojilo družtvo Bzačastnili članova, 56 utemeljiteljnih, 33 podupirajućih članova, 304 člana I. razreda, 632 člana II. razreda i 46 članova predbrojnika, ukupno 1131. Broj društvenih članova ove se je godine znatno povećao time, što su posredovanjem kr. šumar, ravnatelja .Josipa Havasa gotovi svi šumarski činovnici državne šumske uprave ponovno u družtvo pristupili. U osobi urednika družtvenoga časopisa nastupila je u ovoj godini promjena, te je uredničtvo Šum. lista preuzeo bio kr, državni nadšumar Josip Kozarac u Vinkovcih. Što se tiče družtvenih glavnica, to su ove dosegle g. 1896. svotu od 21.115 for. Prihod družtva u g. 1895. iznosio je 4784 for. 56 novč.. a razhod 3505 for. 95 novč., odnosno višak 1278 for. 61 novč. U g. 1897. kretao se je rad družtva poglavito oko riešenja važnog pitanja o gradnji »Šumarskog doma« i o uredjenju družtvenog »šumarskog muzeja«, kojim se još pridružilo i pitanje glede shodnog smještenja ustrojit se imajude »šumarske akademije«. Pošto se je ustanovilo, da bi prenos izložbenog šumarskog paviljona iz Budimpešte u Zagreb zahtjevao nerazmjerno veliku novčanu žrtvu, to je dozvolom Njegove Preuzvišenosti Svietlog Bana isti unovčen i utržak uručen hrv.-slav. šumarskom družtvu a isto je učinjeno i sa drvom krajiške investicionalne zaklade, time, da družtvo može u Zagrebu sagraditi vlastiti šumarski dom, ali je dužno u istomu urediti »šumarski muzej«. Unovčenjem |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 51 <-- 51 --> PDF |
— 89 — šumarskog paviljona i drva polučen je utržak od 16.033 for. 85 nvč., koji je pripojen družtvenim glavnicama. Nakon toga pristupilo je družtvo gradnji »Šumarskoga doma«, koji je troškom od 110.000 for. sagradjen na zemljištu, što ga je gradska obćina zagrebačka hrv.-slav. šumarskom družtvu velikodušno poklonila. Nu pošto družtvo nije razpolagalo dovoljnom gradjevnom glavnicom, to je brodska imovna obćina dozvolom Svietlog Bana dopitala družtvu 4^/0 zajam od 70.000 for. Konačno je i sa visokom kr. zemaljskom vladom uglavljeno, da se u »Šumarski dom« smjesti i nova šumarska akademija, pak je prema tomu i gradnja sgrade udešena, a sa zemaljskim erarom sklopljen glede toga najamni ugovor na 20 godina uz godišnju najamninu od 2000 forinti. Gradnju »Šumarskoga doma« rukovodio je u ime družtva posebni pododbor od 5 lica, u kojem bijahu družtveni podpredsjednici Ferdo Zikmundovskj i Josip Havas, te odbornici H. Grund, R. Fischbach i D. Trotzer. — Družtveni dom sagradjen je prema nacrtu arhitekta A. pl. Aignera iz Budimpešte po domaćoj tvrdci Prister i Deutsch u Zagrebu. U g. 1897. stvoreni su i visokoj kr. zem. vladi predloženi sliedeći zaključci: 1. Na predlog odbornika Julija Vraničara zamoljena je vis. kr. zemaljska vlada, da se obćinskim lugarima, kojim su njeke oblasti zabranile nositi u službi dugačku pušku, dozvoli, da smiju u vršenju svoje službe nositi samo vojničku pušku sa bodom. 2. Na predlog odbornika Dragutina Trotzera zamoljena ja vis. kr. zem. vlada: a) da u povodu toga, što su učestali nasilni napadaji na lugarsko osoblje sa strane šumoštetnika i krivolovaca, kao i osude toga osoblja na kazan zatvora radi uporabe oružja u prekoračenoj samoobrani, naredbenim putem pobližje protumači §. 54. šum. zakona, sloveći 0 uporabi oružja po lugarskom osoblju u slučaju pravedne samoobrane, te da se po mogućnosti i 7 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— 90 — primjera radi taksativno navedu oni slučajevi napadaja, u kojih je lugarsko osoblje vlastno uporabiti oružje na svoju samoobranu ; b) da se u povodu toga, što se u raznim županijama §. 53. šum. zakona na razne načine tumači i u praksi provodi, sbog jednoličnog postupka, kao i sbog ravnanja šumo- i lovo-posjednika, naredbenim putem odredi, kakovo se oružje ima smatrati »navadnim oružjem«, što ga je prema citiranoj zakonskoj ustanovi vlastno lugarsko osoblje u službi nositi. c) Konačno je na glavnoj skupštini uzet u pretres i usvojen predlog člana M. Kadoševida, da se vis. kr. zem. vladi podnese predstavka glede podignudđ, ribarstva u smislu obrazloženja predlagačeva. U g. 1897. brojilo je družtvo 7 začastnih članova, 56 članova utemeljitelja, 33 podupirajuča člana, 325 članova I. razreda, 634 člana II. razreda i 46 predbrojnika, ukupno 1101 člana. Prihod družtva iznosio je u g. 1896. 4415 for. 75 nč., razhod 3739 for. 76 nč., a višak 675 for. 99 nč. XXII. redovita glavna skupština hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva obdržavana je dne 20. listopada 1898. u Zagrebu u novo sagradjenom družtvenom »Šumarskom domu«. Ovom prigodom obavljeno je k jednu sjajno otvorenje šumarskoga doma i družtvenog šumarskoga muzeja u prisuću zastupnika Njegove Preuzvišenosti svietlog Bana, za tim izaslanikah visoke kr. zemaljske vlade, te mnogobrojnih pozvanikah, kako je to obširno opisano u prvom dielu Spomenice našega družtva, izdane po upravljajudem odboru g. 1899. Na ovoj glavnoj skupštini stvoren je jedan vrlo važan zaključak, te je na predlog I. družtvenog podpredsjednika kr. odsječnog savjetnika Ferde Zikmundovsky-a povodom proslave 50-godišnjeg jubileja sretnog vladanja Njeg. c. i kr. apostolskog Veličanstva kralja Franje Josipa I, osnovan : »jubilarni štipendij hrv.-sla v. šumar, družtva za polazak hrv. šu |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 53 <-- 53 --> PDF |
— 91 — marske akademije« za sinove družtvenih članova od godišnjih 340 for. Broj družtvenih članova iznosio je g. 1898. . 7 začastnih, 56 utemeljiteljnih, 33 podupirajuda člana, 335 članova I. razreda, 664 II. razreda i 46 predbrojnika, ukupno 1121 članova. Pošto se je sa gradjenjem šumarskog doma i muzeja djelokrug družtva znatno proširio, to je nastala potreba, da se promiene i dotadanja družtvena pravila, što je doista i učinjeno sa strane družtvenog upravljajućeg odbora, koji je sastavio osnovu novih pravila i ovoj glavnoj skupštini predložio, koja ih je uz njeke preinake prihvatila. Konačno mi je napomenuti, da je godine 1898. na temelju zakona od 13. ožujka 1897., o promicanju gospodarstva u Hrvatskoj i Slavoniji, otvorena kr. šumarska akadedemij a koja je smještena u družtvenom »Šumarskom domu«, te da su družtveno predsjedničtvo, upravljajući odbor i mnogobrojni članovi družtva prisustvovali sjajnoj instalaciji rectora magnifica kr. sveučilišta Franje Josipa I. za g. 1898./9., koja se je obdržavala na dne 19. listopada 1898., dakle u predvečerje glavne skupštine, te su nam još i danas u pameti tople rieči odstupajućeg rektora magnifica blagopojnoj dr. J. Dočkala, kojimi je u ime sveučilišta pozdravio otvorenje ovog našeg visokog šumarskog uČevnog zavoda. Sa obdržavanjem XXII. glavne družtvene skupštine spojen je izlet na zemaljsko dobro u Božjakovini, te tamo pregledan novo zasnovani botanički vrt kr. šumarske akademije. XXIII. redovita glavna skupština hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva obdržavana je dne 8. listopad a 1899. u Zagrebu, te je sa istom spojen izlet u šume kneza Thurn i Taxisa kod Lekenika. Pošto visoka kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljska vlada, odjel za unutarnje poslove, visokim odpisom od 7. listopada 1899. br 67194 nije obnašla odobriti po XXII. glavnoj skupštini * |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 54 <-- 54 --> PDF |
- 92 — prihvaćena i po družtvenom predsjednictvu predložena joj nova pravila hrv.-slav. šumarskoga družtva, to su na ovoj glavnoj skupštini ova pravila uzeta ponovno u pretres i prema citiranoj naredbi kr. zemaljske vlade nadopunjena. G. 1899. uglavljen je konačno ugovor, sklopljen izmedju hrv.-slav. šumarskoga družtva i kr. drž. nadodvjetničtva u Zagrebu u zastupanju kr. hrv.-slav zemaljskog erara, glede iznajmljenja prostorija u šumarskom domu za kr. šumarsku akademiju, koji je potvrdjen odpisom kr. zemaljske vlade od 14. travnja 1899. br. 731. pr. Budud se je imala g. 1900. obdržavati svjetska izložba u Parizu, to je kr zem. vlada pozvala i hrv.-slav. šumarsko družtvo neka pri tom sudjeluje, ali je upravljajući odbor ovaj poziv sa zahvalnošću odklonio, nu s druge strane stavio vis. kr. zem. vladi u tu svrhu na razpoložbu predmete družtvenog šumarskog muzeja, od kojih su njeki doista po kr. zem. vladi i izloženi bili. Pošto je družtvenoj upravi iztekao bio trogodišnji mandat, to je na ovoj glavnoj skupštini obavljen na temelju starih družtvenih pravila izbor družtvene uprave, te bijahu ponovno izabrani: predsjednikom družtva Marko grof Bombelles; I. podpredsjednikom kr. odsječni savjetnik Ferdo Zikmundovskj; II. podpredsjednikom kr. šumarski ravnatelj Josip Havas; tajnikom Andrija Borošić; odbornicima Hugo Grund, Bobert Fischbach, Bogoslav Hajek st.. Marino de Bona i Ivan Partaš ; odborskim zamjenicima Slavoljub Rosipal, Dragutin Laksar, Josip Kozarac, Julijo Vraničar i Dragutin Trotzer. Osim toga uzela je glavna skupština u pretres i prihvatila sliedeća dva predloga: I. Predlog družtvenog odbornika Bogoslava Hajeka, šu- Tnarnika križevačke imovne obćine, »da se Njegova Freuzvišenost, svietli Ban zamoU, neka bi se u zakonskoj noveli o preinaci zakona o komasaciji zemljišta, na kojoj se sada radi, odredilo, da se u buduće u zemaljsko i u županijska komasacioualna povjerenstva ima vazda pozvati i jedan član šumarske |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 55 <-- 55 --> PDF |
- 93 — struke, nadalje, da se kod predradnja, gdje se radi o procieni šuma i drvljem obraslih pašnjaka, osim gospodarskog vještaka i šumarski vještaci pozvati imadu«. II. Predlog družtvenog člana Aleksandra Ugranovida, kojim predlaže ustrojenje : »Uzgojne zaklade za djecu šumarskih činovnikah u Hrvatskoj i Slavoniji«. Ovaj predlog upuden je družtvenom upravljajućem odboru na pretres i izvještaj obzirom na obrazloženje predlagača, otis nuto u broju VI. „Šumarskoga lista« za mjesec lipanj g. 1899. Broj družtvenih članova iznosio je u g. 1899. 7 začastnih, 56 utemeljiteljnih, 32 podupirajuća člana, 421 člana I. razreda, 590 članova II. razreda i 47 predbrojnika ukupno 1153 Člana. Uredjivanje »Šum. lista« povjereno je od g. 1899. odborniku prof. I Partašu, jer se je nadšumar J. Kozarac sbog slaba zdravlja na uredničtvu zahvalio koncem g. 1898. Prihod družtva iznosio je u g. 1898. 3984 for, 27 novč. a razhop 3116 for. 67 novč. * * XXIV. redovita glavna skupština hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva obdržavana je na dne 23. rujn a 1900. u Zagrebu. Na ovoj glavnoj skupštini pretrešen je i prihvačen »Poslovnik za glavnu skupštinu hrv.-slav. šumarskogadružtva«. Pošto je visoka kr. zem. vlada odobrila predložena joj nova družtvena pravila, to je na ovoj glavnoj skupštini obavljen izbor družtvene uprave prema novim pravilima te budu izabrani : predsjednikom Marko grof Bombelles ; I. podpredsjednikom kr. odsječni savjetnik Ferdo Zikmuudovskj, II. družtvenim podpredsjednikom kr. šumarski ravnatelj Josip Havas, tajnikom Andrija Borošid, blagajnikom Leo Šipek, odbornicima: Csipkay Ivan, Fischbach Robert, Grund Hugo, Nagy Vinko, Hajek Bogoslav, Bona de Marino, Laksar Dragutin, Benak Vinko, Frkid Stjepan, Kesterčanek Fran, Partaš Ivan, Kern Ante, Rosmanith Albert Trotzer Dragutin, Slapničar Edo. Na ovoj glavnoj skupštini uzet je u pretres izvještaj upravljajudeg odbora glede osnuda »uzgojne zaklade za djecu |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 56 <-- 56 --> PDF |
— 94 — šumarskih činovnikah u Hrvatskoj i Slavoniji«, te zaključeno, da se visokoj kr. zemaljskoj vladi podnese predstavka neka bi ona ustrojenje ove zaklade uzela u svoje ruke, analogno kako je to učinilo kr. ug. ministarstvo za poljodjelstvo u Ugarskoj Nadalje je glavna skupština usvojila predlog družtvenog člana Mate Kovačine glede uporabe družtvene knjižnice. Sa, ovom glavnom skupštinom bijaše spojen poučni izlet u Gorski kotar u šume vlastelinstva »Sušice« F. pl. Neubergera i u šumu urbarske obdine Eavna gora, podjedno je pregledana i tvornica drvene robe u Vrbovskom. U g. 1900. podnesena je sa strane družtvenog predsjedničtva predstavka Njegovoj Preuzvišenosti gospodinu Banu za posredovanje kod kr. ug. ministra trgovine, da se činovnicima krajiških imovnih obćina dopita pogodnost za putovanje na željeznicah, koju uživaju državni i zemaljski činovnici. Nadalje je posebno izaslanstvo uprav, odbora predalo Njegovoj Preuzvišenosti predstavku sbog izjednačenja placa šumarsko-tehničkog osoblja političke Uprave u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji sa plačami ostalih zemaljskih urednikah, koja je predstavka od povoljnog uspjeha bila. Konačno je upravljajući odbor izdao »Spomenicu hrv.-slav. šumarskoga družtva, knjiga I.«, glede gradnje i svečanog otvorenja šumarskog doma i muzeja. U g. 1900. brojilo je družtvo: 7 začastnih članova, 56 utemeljiteljnih, 19 podupirajudih članova, 322 člana I razreda 660 članova H. razreda i 37 predbrojnika, ukupno 1101. člana. Prihod družtva iznosio je u g. 1899. — 19.210 for. 15 nč. a razhod 11.137 for. 82 nvč. a višak 8072 for. 33 nč. Veleštovana gospodo! Iz ove slike, što Vam ju podadoh o dosadanjem razvoju i djelovanju družtva mogli ste razabrati sliedede činjenice: 1. Hrvatsko-slavonsko šumarsko družtvo imalo je svojeg prvog doživotnog pokrovitelja u osobi Prejasnoga kneza Maxi |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 57 <-- 57 --> PDF |
- 95 milijana Marie Lamoral od Thurn i Taxisa do g. 1885. dočim je počam od g. 1894. doživotnim družtvenim pokroviteljem Njegova Preuzvišenost, Svietli Ban Dragutin grof K h u e n-H e d e rv ž, r y. 2. Hrvatsko-slavonsko šumarsko družtvo imade sada svojeg petog predsjednika i to po redu: Antuna Tomida do uključivo g. 1877. Miju Vrbanića, do uključivo g. 1883. Emila Dursta do uklj. g. 1893. Ferdu Zikmundovsky-a do uključivo g. 1896, a počam od g. 1897. je predsjednikom družtva Marko grof Bombelles. 3. Hrvatsko-slavonsko šumarsko družtvo sudjelovalo je dielomice posredno a dielomice neposredno na izložbi u Osieku g. 1889. u Zagrebu g. 1890. u Budimpešti g. 1896. i u Pariza g. 1900. 4. Hrvatsko-slavonsko šumarsko družtvo podiglo si je u kratko vrieme svoga obstanka vlastiti »šumarski dom« i uredilo svoj družtveni »šumarski muzej« tako, da imovina družtva predstavlja danas vriednost od 280.000 K. 5. Hrvatsko-slavonsko šumarsko družtvo podiglo je u svakoj danoj priliki svoj glas u svrhu unapredjenja šumarskih prilika u zemlji, kao i svojih družtvenih članova, čemu su svjedokom nebrojene predstavke i predloži družtva, koje sam imao čast navesti. 6. Razvoj hrv.-slav. šumarskog družtva u minulom 25. godištu predočiti će nam najbolje sliedeći od pet do pet godina sastavljeni pregled : 1 V o g B ? -aS -p^ -p^^ M ° -^n o« o "§§ .- ^I 1§ 1o L I ^1 |l O S] & (^ PH Cđ " PH P OH-^ rt´^ 1877 2 — 37 258 — 121 418 3390 2860 1881 8 — 29 287 — 71 395 3776 3606 1886 9 26 32 206 350 26 649 6170 5870 1891 9 40 26 230 500 25 826 6646 6158 1896 6 56 33 304 632 46 1131 8830 7480 1901 7 66 17 375 1148 44 1603 23610 19990 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 58 <-- 58 --> PDF |
^ 96 — Iz ovoga pregleda razabira se, da je naše družtvo u zadnjem deceniju naročito financijalno napredovalo, čime je udaren čvrst temelj njegovom budućem razvoju i djelovanju. Crtajući dosadanji razvoj hrv.-slav. šumarskoga družtva ne mogu mimoići, a da se ne dotaknem u kratko i inih tekovina, što ih je šumarstvo u Hrvatskoj i Slavoniji polučilo u minulih 25 godina. 1. Medju ove spada u prvom redu zakon od 11. srpnja 1881 kojim se preinačuju odnosno razjasnuju neke ustanove zakona od 15. lipnja 1873, o imovnih obćina u hrv.-slav. vojnoj Krajini, kao i naputci, izdani u provedbi toga zakona glede uživanja i uredjenja šuma te vodjenja uprave kod krajiških imovnih obćinah. 2. Zakon od 22. siečnja 1894., kojim se uredjuje šumarsko- tehnička služba u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji. 3. Zakon od 26. ožujka 1994., kojim se uredjuje´^stručna uprava i šumsko gospodarenje u šnmah, stojećih pod osobitim javnim nadzorom; 4. Zakon od 22. listopada 1895., o uredjenju bujica (vododerina) ; 5. Zakon od 13. ožujka 1897., o promicanju gospodarstva u Hrvatskoj i Slavoniji, na temelju kojega je ustrojena kr. šumarska akademija te prislonjena sveučilištu Franje Josipa I. u Zagrebu; 6. Zakon od 26. sieČnja 1901., kojim se preinačuju njeke ustanove zakona od 22. siečnja 1894.. o uredjenju šumarskotehničke službe u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji, kojim su zakonom izjednačene plaće šumara političke uprave sa onima ostalih zemaljskih urednika. Ovim zakonima udovoljeno je davnim i često puta iznašanim željama šumara, a u glavnom izvršenin i program, što si ga je hrv.-slav. šumarsko družtvo u I. glavnoj skupštini stavilo za cilj svojega djelovanja, a podjedno je ovim zakonima udaren tememelj budućem uspješnom razvoju šumarstva u zemlji, te ono podignuto na onaj stepen u državnom orga |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 59 <-- 59 --> PDF |
— 97 — nizmu, koji mu prema njegovoj važnosti u narodnom gospodarstvu naše domovine pripada. Ovi zakoni k jednu su i dokazom velikoj skrbi, što ju je Preuzvišeni glavar zemlje svietli Ban Dragutin grof Khuen Hedervarj , diČni pokrovitelj hrv-slav. šumarskoga družtva, priklonio šumarstvu i šumarskoj struci, znajući da u našim šumama leži najveće bogatstvo zemlje, te su upravo za vrieme njegovoga banovanja svi napred navedeni zakoni — osim prvoga — u život privedeni. Mislim, da ću stoga govoriti iz srdaca svijuh Vas, ako za tu otčinsku skrb Njegovoj Preuzvišenosti Svietlom Banu izjavim u ime hrv.-slav. šumarskoga družtva i svijuh šumara najsmierniju zahvalnost. Bog neka nam ga pozivi i uzdrži na stolici slavnih Banova naših još dugo i dugo godina. K jednu smo dužni hvalu i njegovom doglavniku kr. odsječnom savjetniku Ferdi Zikmundovsky-u I. družtv. podpredsjedniku, koji je kao šef šumarske uprave u zemlji znao shvatiti i provesti plemenite namjere svietlog bana. * Slavna skupštino! Konačno mi je dužnost, da Vas u kratko izvjestim o djelovanju upravljajućeg odbora u godini 1900|1901. Upravljajući odbor držao je u svemu minule godine 5 odborskih sjednica. U tih sjednicah riešavani su predmeti tekućeg poslovanja, kako je to redovito oglašivano u družtvenom časopisu »Šumarskom listu«, te mi je čast u tom pogledu iztaći sliedeće: 1. Novo izabrani upravljajući odbor poklonio se je korporativno Njegovoj Preuzvišenosti svietlom Banu i podjedno zahvalio Njegovoj Preuzvišenosti za donešenje zakona od 26. siečnja 1901., kojim su izjednačene plaće zemaljskih šumarsk´h činovnika sa ostalim urednicima političke uprave. 2. Upravljajući odbor ustanovio je konačno kućni red za svoje poslovanje, koji je oglašen u broju V. »Šum. lista« zag. 1901. 3. U smislu zaključka prošlogodišnje glavne skupštine podnio je upravlj. odbor vis. kr. zem. vladi predstavku glede |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 60 <-- 60 --> PDF |
— 98 — osnuda »jubilarne zaklade za uzgoj djece šumarskih činovnikah u kraljevinah Hrvatskoj i^Slavo ni j i«. 4. Upravlj. odbor vodio je sa kr. zem vladom pregovore glede iznajmljenja dalnjih dvajuh stanova u »šumarskom domu« za proširenje kr. šumarske akademije. 5. Upravlj. odbor zaključio je na predlog odbornika Dr. Trotzera, i II družtv. podpredsjednika vel. g. J. Havasa, da se naredbe kr. zem. vlade, koje se tiskaju u »Šum. listu«, koncem godine posebice otisnu i prilože kojemu od sliededih brojeva »Šumarskoga lista«. 6. Konačno je upravljajući odbor uzeo u pretres predloge odbornika I. Partaša, glede uredjenja družtvenog muzeja i muzealnih sbirka. Sto se na poseb tiče iznajmljenja dvajuh stanova u I. katu »šumarskoga doma« za proširenje kr. šumarske akademije, to mi je napomenuti, da su upitna dva stana počam od 1. travnja 1901. iznajmljena kr. hrv.-slav. zemaljskom eraru uz godišnju najamninu od 2000 K. uz dodatak, da je družtvo za nuždnu adaptaciju stanova u svrhe šumarske akademije izdalo prema medjusobnom utanačenju svotu od 1000 K , dočim je ostatak namirio zemaljski erar. Odnosni najamni ugovor sklopljen je sa kr. drž. nadodvjetničtvom u Zagrebu u zastupanju kr. hrv.-slav. zemaljskog erara uz iste uvjete i na isto vrieme, kb,o što su iznajmljene ostale prostorije za šumarsku akademiju na jur postojedi najamni ugovor. Osnude »jubilarne zaklade za uzgoj djece šumarskih činovnika u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji« nalazi se u povoljnom stadiju, jer su, u koliko smo obaviešteni, gotovo sva zastupstva krajiških imovnih obdina usvojila po kr. zem. vladi priobdene im uvjete za osnude upitne zaklade. A pošto utržak godišnjih sječina u šumah krajiških imovnih obdina iznosi godimice oko 3,000.000 K., to će prihod ove zaklade iznositi godimice oko 6000 K. Tim prihodom modi de se pružiti sirotčadi |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 61 <-- 61 --> PDF |
— 99 — naših drugova i članova mnoga podpora i utrti mnoga suza, te hrv.-slav. šumarsko družtvo nije moglo da ljepše završi 25.-godišnjicu svojega obstanka, nego li osnućem ove zaklade, koja 6e se doskora u život privesti. Kako minulih godina, tako smo i g 1901. primili od vis. kr. zem. vlade podporu od 1200 K. za promicanje društvenih svrha, a 400 K. za izdavanje »Lugarskog viestnika«. Na čemu joj budi izrečena najsmjernija hvala. Nadalje smo posredovanjem I. družtvenog podpredsjednika vel. g. Ferde Zikmundovsky-a dobili od hrv.-slav. zem. hipotekarne banke u Zagrebu znatnu podporu od 2000 K., plativu počam od g. 1901. kroz 5 godina u iznosu od 400 K. za uzdržavanje šumarskog muzeja. Neka bude s toga velemož, gospodina I. podpredsjedniku kao i darovateljici izražena najsrdačnija hvala u ime družtva. U ime podpora izplatili smo udovam i sirotčadi društvenih članova: a) iz družtvene pripomodne zaklade za godinu 1900. 200 K., za g. 1901. 200 K.; b) iz društvenih prihoda na račun g. 1900. 200 K., a na račun g. 1901. 280 K. Pošto se je podpora iz družtvenih sredstavah od godišnjih 200 K. pokazala prenizkom, bilo bi shodno, da se ova podpora povisi na 400 K., koje povišenje družtvena sredstva podpuno dozvoljavaju. Družtveni »jubilarni štipendij za polazak kr. šumarske akademije« od godišnjih 680 K. podieljen je Velimiru pl. K6roskeny- u. Sto se tiče broja družtvenih članova, to mi je čast izvjestiti, da družtvo naše broji danas: 7 začastnih članova, 56 utemeljiteljnih, 17 podupirajudih članova, 375 članova I. razreda, 1148 članova II. razreda i 44 predbrojnika, ukupno 1603 člana. Naročito su si stekli zasluga za sabiranje novih družtvenih članova vel. gg. družtveni podpredsjednici Ferdo Zikmundovskj i Josip Havas, zatim predstojnik kr. nadšumarskog ureda] u Vinkovcih Ivan Csipkay, predstojnik kr. šumskog ureda u Otočcu Vinko Nagy, te upravitelji krajiških imovnih obdina. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 62 <-- 62 --> PDF |
— 100 — Svi ovi u dobro shvadenom interesu đružtva privedoše sve svoje područno osoblje u naše kolo tako, da je danas hrv.slav. šumarsko družtvo jedno od najbrojnijih i materijalno najosiguranijih družtva u Hrvatskoj i Slavoniji. Neka im svim skupa bude izrečena u to ime na ovom mjestu najsrdačnija hvala. U pogledu družtvenog »šumarskog muzeja« zaključeno je u odborskoj sjednici od 28. prosinca 1901. na predlog u tu svrhu izabranog pododbora sliedede: 1. da se zamoli vis. kr. zem. vlada neka bi sporazumno sa hrv.-slav. šumarskim družtvom namjestila na kr. šumarskoj akademiji još jednog podvornika, za kojega bi družtvo dalo u »šumarskom domu« bezplatan stan i polovicu plade. Ovo namještenje imalo bi uzsliediti pod uvjet, da je dotični podvornik dužan svaki dan posije podne obavljati radnje u šumarskom muzeju, koje mu po družtvenom upravitelju muzeja opredieljene budu, a u nedelju prije podne, kada će muzej biti za obdinstvo otvoren, da ima preuzeti službu pazitelja u muzeju. 2. da se sa zahvalnošću prihvati izjava I. družtv. podpredsjednika vel. g. Ferde Zikmundovsky-a, da de upravitelju šumarskog muzeja družtv. odborniku profesoru Ivanu Partašu pridieliti stalno u pomoć jednog činovnika iz šumarskoga odsjeka kr. zem. vlade, a u slučaju potrebe i više njih, koji bi obavljao poslove asistenta u šum. muzeju uz njeku nagradu tako, da bi odpala potreba namještenja posebnog asistenta. 3. da se prostorije šumarskog muzeja prema potrebi griju ; 4. da se sbirke istoga nadopunjuju u okviru dotacije, opredieljene u tu svrhu svakogodišnjim proračunom družtva; 5. da se šumarski muzej drži otvorenim za obdinstvo svake nedelje od 9 sati prije do I sat posije podne ; 6. da se šumarski muzej drži otvorenim za slušatelje kr. šumarske akademije 3 dana u tjednu i to samo posije podne. Napomenuti mi je, da je proračunom za g. 1902. opredieljena u svrhe družtvenog šumarskog muzeja svota od 2000 K., koja de obzirom na napred razložene poprimljene mjere posve |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 63 <-- 63 --> PDF |
— 101 — dotjecati, a da uz to muzej bude mogao ipak služiti svrsi, za koju je osnovan. Veleštovana gospodo! Od minule glavne skupštine izgubili smo smrću članove; Preuzvišenoga gospodina Ladislava grofa Pejačevića, Edu Poh 1 a, kr. drž. nadšumara, Jerka pl. Rukavinu , šum. pristava otočke imovne obdine i Bogoalava Hajeka , šumarnika križevačke imovne obćine. Slava im! Nadalje mi je čast izviestiti, da naše družtvo podržava iste odnose prama inim družtvima kao i minulih godina. Isto tako drže se za porabu urednika »Šumarskog lista«, kao i za družtvenu knjižnicu isti časopisi kao i prošle godine. Družtveni časopis »Šumarski list« tiska se u 700 primjeraka, a »Lugarski Viestnik« u 1700 primjeraka. Ovaj znatni broj primjeraka »Lugarskog Viestnika« dokazuje najbolje, kako je bilo nuždno izdavanje posebnog strukovnog, a jeftinog organa za naše lugarsko osoblje, koje sada jatomice hrli u naše družtvo, nu ovo neka nam je podjedno i putokazom, da nastojimo našem lugarskom osoblju dati što skorije u ruke sgodnu priručnu knjigu, koja če mu biti savjetnikom i pomagalom u njegovoj težkoj službi. U g. 1901. primili smo za šumarski muzej sliedede poklone ; 1. Od baruna M. Ožegovida, veleposjednika, žutu čaplju, Ardea ralloides, Rallenreiher, iz okolice Bele u Zagorju. 2. Od Gavre Kovačevida, kot. šumara u Ogaru, riedki primjerak stršelja počvrkaša, Milidria calandra, Grauammer, iz okolice Mitrovačke. 3. Od Prokopa Agjida, umirovljenog kot. šumara i zakupnika kupelji Topusko, Vilinu kosu (cuscuta) izraslu na stablu, koja inače dolazi na djetelini. Neka bude ovim plemenitim darovateljima izražena srdačna hvala, pak i ostalim članovima družtva stavljamo na srdce, da se prigodice kojim darom sjete našeg šumarskog muzeja. Imovina našega družtva sastoji se u sliededem: |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 64 <-- 64 --> PDF |
— 102 — 1. DrUžtvena sgrada »Šumarski dom« u vriednosti od 240.356 K. — fil. 2. Družtveni šumarski muzej ... . 22.724 „ — „ 3. Pokudtvo 2.236 „ — „ 4. Pripomodna zaklada 10.259 „ 17 „ 5. Knjižnica 7.400 „ — „ 6. Gotovina koncem 28. prosinca 1901. 4 641 „ 11 „ Ukupno . . 287.616 K. 28 fil. Odplata duga brodskoj imovnoj obdini teče posve redovito. Veleštovana gospodo! Prikazah Vam sliku našega družtva, pak držim, da se njegovim dosadanjim razvojem punim pravom hrvatski šumari ponositi mogu. Dao dobri Bog, da bi mu njegov rad složnom podporom družtvenih članova i uz modnu zaštitu visokog pokrovitelja i u bududem dvadesetpetgodištu tako napredan i blagoslovljen bio kao u minulom. Time završujem i molim slavnu skupštinu da izvoli primiti ovaj izvještaj na znanje.« * * Pošto je skupština uzela pročitani izvještaj tajnika na znanje, prešlo se je na tredu točku dnevnog reda, te je uzela na znanje izvještaj odbora ad boe za izpitanje družtvenih računa za g. 1900. Nakon toga uzet je u pretres družtveni proračun za g. 1902. — Kod točke 17. stavio je družtveni tajnik predlog, da se obzirom na netom pročitano tajničko izvješde dotacija u ime podpore udovam i sirotčadi družtvenih članova povisi od 200 na 400 K. što je skupština jednoglasno prihvatila, i sa tom preinakom cieli proračun usvojila, i to sa ukupnim prihodom od 23.610 K., i ukupnim razhodom od 20.190 K. U odbor ad hoc za izpitanje družtvenih računa za g, 1901. budu izabrani družtveni članovi Mirko Puk i August Kužička. Pošto je smrdu družtvenog odbornika Bogoslava Hajeka bilo izpražnjeno jedno mjesto člaua upravljajučeg odbora, to je |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 65 <-- 65 --> PDF |
— 103 — u smislu družtvenih pravila obavljen izbor istoga, te je kao odbornik izabran šumarnik ogulinske imovne obćine Dragu tin Mocnaj. Povodom razprave, gdje bi se imala obdržavati bududa XXVI. glavna skupština hrvatsko - slavonskog šumarskoga družtva bude zaključeno, da se opredieljenje mjesta prepusti družtvenom upravljajudem odboru time, da se po mogudnosti uvaži podneseni predlog družtvenoga elana D. Nanieinija, vlastelinskog nadsumara u Djakovu, glede obdržavanja skupštine i izleta u Bosnu i Hercegovinu. Na glavnoj skupštini stavljeni su sliededi predloži: I. Prema zaključku upravljajudeg odbora od 3. prosinca 1901. stavio je družtveni tajnik obzirom na izvještaj pododbora, otisnut u broju 1. »Šumarskog lista« za g. 1902 str. 32., predlog, da se u §. 1. »poslovnika za glavnu skupštinu hrvatsko- slavonskog šumarskoga družtva« uvrsti kao treda alineja sliededa ustanova: »Ustmeni predloži mogu se u skupštinah stavljati samo o predmetu, koji se nalazi u razpravi prema dnevnom redu, i o takovih predmetih, koji se tiču unutarnje uprave družtva (§. 5. točka 4. družtvenih pravila)«. Ovaj prer^log usvojila je skupština u cielosti te zaključila, da se prema tomu skupštinski poslovnik nadopuni. II. Član upravljajudeg odbora i urednik * Šumarskog lista« kr. profesor šumarstva Ivan Partaš podnio je sliededi predlog: Oko trede četvrti netom minuloga stoljeda dominirala je na svjetskom tržištu hrastova dužica — franceska i njemačka — potičuda iz šuma naše monarkije, naročito slavonska dužica poznata sa svoje osobite kakvodo. U zadnjoj četvrtini XIX. vieka počela se na svjetskom tržištu sve jače osjedati konkurencija stranih zemalja, naročito: Sjeverne Amerike, Bosne i Rumunjske. Prem se dužica ovih zemalja vedinom nemože polag svoje kakvode sasvim uzporediti našoj naročito slavonskoj dužici, ipak je ta dužica počela osvajati strana tržišta i potiskivati našu glasovitu dužicu. Povišenje šumskih taksa s jedue a |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 66 <-- 66 --> PDF |
— 104 — konkurencija dužice spomenutih zemalja s druge strane uzrokom je, da se danas u šumah naše monarkije, naročito naših domaćih hrasticih proizvodi samo oko četvrtine one množine dužice, koja se je oko treće četvrti minulog stoljeća proizvadjala. — Naročito sve žešćom konkurencijom Amerike počela se je sa stalnih trgova iztiskivati ne samo irancezka dužica već i njemačka bačvarska roba, te se ista u velikoj množini uvaža u Njemačku, pače prodire čak u našu monarkiju. Polag statističkih izkaza pada uvoz naših dužica u Njemačku konstantno od g. 1889. Te je godine izvezeno u Njemačku 661.000 metričkih centi većinom bačvarske gradje, dočim godine 1900. niti polovica ove množine, naime, samo 319.000 metričkih centah. Uvoz dužice u našu monarkiju počeo je rasti, te je već prošle godine 1900. uvezeno glasom statističkog izvještaja 42.000 metričkih centi strane dužice, većinom iz Rumunjske i Amerike. Izvoz naše dužice u Njemačku pasti će i stog razloga, jer se novom njemačkom carinskom osnovom kani carina na dužicu povisiti. Uzev u obzir samu povišicu kao i način računjanja težine hrastovine — u tom slučaju m´ mjesto sa 600 kgr. sa 800 kgr. a na našu štetu — iznosit će ta povišica na carini prema dosadanjem iznosu kojih 50%. Da će se amerikanska dužica sve više uvažati na razna tržišta, na koja naša dužica ide, svjedoči okolnost, što se od strane nekih njemačkih i austrijski h firma sklopila posebna udruga sa sjedištem u Beču, koja će se baviti izključiv o uvozom i prodajom sam o američke dužice. Dosadanja štetna konkurencija Amerike na dužičarskom trgu osjetit će se dakle u buduće još jače, nuždno je s toga, da se ova naša grana šumarske proizvodnje prigodom obnove carinskih ugovora što bolje zaštiti, pa se s toga predlaže, da hrvatsko-slavonsko šumarsko družtvo u svojoj glavnoj skupštini, koja će se dne 29. prosinca 1901. u Zagrebu obdržavati, stvori sliedeću rezoluciju : |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 67 <-- 67 --> PDF |
— 105 — »Obzirom na to, da je proizvodnja hrastove dužice n našim hrasticima mnogo stradalauslied oštre konkurencije, naročito sa strane Amerike a i Rumunjske, umoljava hrvatsko-slavonsko šumarsko družtvo visoku kr. hrvatsko-slavonskodalmatinsku zemaljsku vladu, da kod mjerodavnih faktora uloži svoj upliv, da prigodom obnove carinskih trgovačkih ugovora budeshodnimi čarinskimi mjerami zašti(5ena naša dužičarska proizvodnja, da se uvoz stranoj dužici u naše carinsko područje otežča a izvozu te robe što vise pogoduje´^ Skupština je predloženu resoluciju u cielosti usvojila sa predloženim nadopunjkom po I. družtvenom podpredsjedniku velemožnomu g. Ferdi Zikmundovsky-u, da se družtvo obrati na trgovačku komoru u Zagrebu i u Osieku sbog povedenja zajedničke akcije u tom predmetu. Nakon toga pročitao je družtveni tajnik stigavše brzojavne pozdrave skupštini i to od Gospodarstvenoga ureda petrovaradinske imovne obćine u Mitrovici, članova: Vilima Dojkoviča iz Daruvara, Stankoviča i Radojčića iz Mitrovice, B. Dugača iz N. Gradiške, koje je skupština pozdravila sa burnim Zivili! Pošto je time bio dnevni red glavne skupštine izcrpljen zaključio je družtveni predsjednik presvietli gospodin Mark o grof Bombele s skupštinu sliedećim riečima: »Veleštovana gospodo!« Srdačno Vam zahvaljujem na mnogobrojnom posjetu ove glavne skupštine, želim Vam sretan povratak Vašim domovima i sretnu novu godinu, te zaključujem XXV. redovitu glavnu skupštinu hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva.« Sakupljeni skupštinari popratili su ove rieči družtvenog predsjednika burnim usklicima :!>Zivio predsjednik! « |