DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 74 <-- 74 --> PDF |
— 112 - Ja sam baš do nje došao, rekoh joj, da kupim oiiaj veliki i najstariji mač kojega je imao. Ona mi odvrati, zašto ga nisam još onda kupio, da bi da bi mi ga pokojni drage volje prodao, jer za njega kasnije nije ni onako ništa vredio. Rekoh joj da sam sada naručbu dobio, da ga kupim, misleći u sebi, da sam onda znao što sada znadem, ne bi ga propustio kupiti. I tako se ja snužden razstadoh od udovice. Sutra dan u jutro zaputih se na kolodvor, cekajud na bečki vlak, kojim ima Pančič doći, na što isti i dojuri i htjede u Novom Mjestu iz kupea izaći. Tuj mu ja priskočih da ostane i pripoviedih mu, što se je desilo s mačem. Bilo mu to vrlo žao. Razstadosmo se, on odjuri željeznicom preko Madjarske, a ja drugim vlakom preko Semeringa kući. Jos. Ettinger. Opazka uredničtva. Mnogi će možda od cienjenih čitalaca reći, da ovaj članak ne spada svojim sadržajem u ovakovo stručno glasilo kao što je naš »Š. L.«, ipak držimo, da ne bi pravo učinili kad ga ne bi priobdili, je potiče iz pera našeg starog i uvaženog stručnjaka a uz to sadržaje reminiscencija zanimivih za nas svakoga. Odgovor na članak „0 načinu procjene goriva u našim proredama". Htjedoh se već osvrnuti na članak VII. svezke »Šumarskog lista« od prošle godine: »Katastralni nacrti i reambulacija šumskih medja«, no kasnije odustah od toga uvjeren, da si je o njem stvorio svaki cienjeni čitatelj našeg glasila svoj sud, kako je zaslužio. Sada pako ovlašten , nakan sam osvrnuti se na članak u I. svezci »Šumarskog lista« od o. g. pv)d gornjim naslovom. Ne vodi me na tovoljapolemizovanja, većsam slobodan, da pred javnosti opravdam naša proredj iva nj a, da iztaknem svrhu istih i pricjene proredomizradjenogdrvlja. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 75 <-- 75 --> PDF |
— 113 O važnosti prorede u šumskom gospodarenju ne trebamo govoriti, jer su o tom pisaii šumarsl^i auktoriteti i dadoše joj sad ovaj, sad onaj smjer u racionalnosti šumarenja, prema tome kakva su nazora bili i što su htjeli, da njome postignu. Smjerom pako prorede nije od auktoriteta nikada nijedan važnosti njene porekao. Kako da se proredjuje, stvar je načela, kojim, da se načinom to izvede, stvar je opet samo načela. Bivši taksator imovne obdine križevačke, veleuvaženi stručar, svojim je vriednim izkustvom došao do uvjerenja, da je od potrebe dati proredama, u proredivim sastojinama imovne obćine križevačke, biljeg redovitog godišnjeg prihod a na drva u pojedinim desetgodištima gospodarenja. Ne treba spominjati, da je to načelo za imovnu obdine od velike važnosti, a da se može računati sa realnim brojevima prihoda na gorivu i gradji u proredama, za namireuje potreba pravoužitnika, a da se time te gojitbene radnje obave. Smjer samih proreda dao je po njemačkoj školi, nezapostaviv uz to ni danskog proredjivanja. Uveo je turnus proreda sa 10 godina, a jakost (stupanj) proreda imade da se osvrne na tlo, podnebje, ekspoziciju, obrast, vrst drva i starost, ne zapustivši načela, da se imade glavna sastojina, ostajuda za bududu sječu, uzgojiti visokog uzrasta, liepe deblovine i razmjerne krošnje. Da se uzmogne to postignuti odabrane su godine 1898. pokusne plohe u pojedinim proredivim sastojinama. Dobro se sjedam, da su te godine kod nas bili na poučnoj ekskurziji tadanji slušatelji šumarski pod vodstvom vel. gg. profesora Partaša i Kesterčaneka, ter je sam g. šumarnik Slapničar tada raztumačio u šumi Kosturaču svoje načelo i smjer, koji želi u proredama postidi i tu je zorno pokazao, na jednoj pokusnoj plohi isto. Iza toga se je razvila medju vrlim tim našim stručarima razprava, gdje se je iztakla važnost 10 m e r a d u. Naše pokusne plohe su baza kasnijim skrižaljkam a prihoda za pojedino okružje odnosno odsjek, |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 76 <-- 76 --> PDF |
— 114 — za pojedini dobni razred, za pojedinu stojbinu, za pojedinu vrst ili mješavinu poput onih, koje se upotrebi juj u u Danskoj. Iz njih se vidi i doba i visina i prsni promjer i srednja temeljica i kubični sadržaj, kao i prirast uzornog stabla, prije prorede ciele eastojine — sastojine, koja kao vladajuća ostaje, kaošto i sastojine nuzgredne, koja se imade proredom izvaditi. One su dakle vodić onome, koji vodi proredu. Pošto odustasmo od načela, da samo mladje sastojine proredjujemo, prihvatismo ono, da je šuma postepeno prorediva sve do sječe, — da Se samo tako može najveći prihod, ne samo na drvu postidi, nego takodjer i na kvaliteti. To demo Ije postidi samo tada, budemo li se držali vodida proreda. Pokusn e su plohe u obde idealne naravi, ali pokazuju put k realnosti — pokazuju put k normalnosti (?). Prema tome i naše su pokusne plohe doduše realno učinjene — one mogu, da budu idealne, al su neoporecivo put k realnosti — put k normalnosti i cilju koga hodemo, da postignemo. Pojedino stablo nede imati sadržaja uzornog stabla — biti će vedeg ili manjeg, ali demo na rali postignuti sigurno odgovarajudu drvnu masu, radimo li prema uputi, koju nam one davaju. Kako, da se osvjedočimo o tome, jesmo li to u istinu postignuli — ako ne procjenom? Ne procjenjujemo pojedino stablo svagdje, ne klupiramo i ne kubiciramo ovo svagdje — jer bi to i absurdum bio Gdje su prorede t. ZV. pročistni sjekovi, nije se niti kodprocjenena pokusnih ploha to činilo, a kamoli daseto čini kod izvadjanja prorede. Kod 20 i višegodišnjih sastojina ne samo, da je procjena potrebna, da se postigne cilj t. j . onaj prihod, koji mora, da dade; ona je potrebna i iz razloga toga, da se ustanovi faktična drvna masa, s kojom razpolaže šumar dieledi pravoužitnikom drvnu pripadnost. Slab bi naprotiv bio gospodar, koji bi dielio a nezna koliko imade da razdieli, pak da kasnije tek ustanovljuje, što je razdielio. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 77 <-- 77 --> PDF |
— 115 — Kako je naime spomenuto, ne ima tu u proredama samo goriva — bud se prorede imadu postupno obavljati do sječe — imade tu i gradje, koja dobro dolazi imovnoj obdini za namirenje najavljenih potreba i malih dražba — tu je bez inog opravdanja svakako potrebna stablimiČna procjena. Procjena u proredama nije unikum ove imovne ob- dine, već se ta obavlja i drugdje, a činio ju je daleko prije od nas kr. državni šumski erar, — čini se tamo, gdje se intenzivno gospodari, -- čini se svagdje, gdje je to moguče, — čini se to svagdje ondje, gdje to cilj z aht j e va. Jztaknut je cilj koji nas vodi da to činimo, a na intenzivno gospodarenje upućuje nas potreba na drvu, koja danomice raste, a da udovoljavati uzmognemo ustanovam imovne obćine. Prema tome, ako smo nepokolebivog načela o važnosti proreda, — ako imademo pred sobom cilj, koji je napred rečen, ne možemo uputiti u proredu lugara, jer ne ima za to spreme, jernije zvanda obavlja kulturne radnje. On je čuvar šume i ništa drugo. Udalji li se on od njegovog zvanja, za koje je postavljen, niti će biti ovo, niti će biti ono. Proreda je takav posao, koji imade da teoretskom spremom uz praktično izkustvo vodi onaj, koji upravlja sa gospodarenjem , koji će znati po danoj direktivi doći k cilju, a to nije lugar. Taj rad nije manipulacija, već rad zvanični, rad, na kojem se osniva uzdržanje šume u normalnosti t. j . da odgovara stojbini, dobi, obrastu, kvalitetu, kvantitetu i prirastu. Stračar vodeći proredu ne misli samo da izmedju dva stabla vadi jedno, bilo koje; već dobro pregleda, koje ostavi, koje da vadi, a to čineći nije mu težkoprocjeniti stablo, koje je preko 20 godina staro, tim više, što mu u radu za direktivu služe spomenute pokusne plohe odnosno skrižaljke prihoda. Kada se već obavlja sta |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 78 <-- 78 --> PDF |
— 116 — blimičaa procjena drva — koja se mora da obavi kako je napred rečeno — mora da se izvrši i manipulacija radnje, koju je opisao gospodin pisac članka na koji se osvrćemo. Grupiranje stabala u procjene goriva?), oprav dava se samo po sebi, radi lakšeg računa idielenj a. Tu prestaje t. zv. kontrolni čekić, a počima G6hler o v o kolo, — tu prestaje vapno i mazilo bilo ovo pozitivno, negativno ili recipročno(! ?) davši mjesta numeraciji vidljivoj i ubiljezivoj. Time se nije ogriešilo o §. 15. šumskoga zakona, već se je dapače na njegovom temelju intenzivno radilo, — a svaki intenzivni rad nije, da se ga zabaci, već treba da se njime ide dalje za ciljem. Žalim, da je g, pisac rečenog članka iztaknuo samo tobožnje zle strane stablimične procjene u proredama, mudro zašutiv ili nehtjevši pripoznati dobre strane, koje veličinom svojom, ako bi i bilo mana) iste nadmašaju. »Šumske štete ili gotov novac« — novac je jedno i drugo ; doduše jedan skuplji, drugi jeftiniji po nas — nu k a d g o v orimo 0 proredama ne govorimo o novcu kao takvom već u obće trošku, s kojim je skopčana ova radnja. Prorede su vrlo koristne radnje u koje treba ulagati novac, pak i bio potrošak nešto veći, samo da budu rezultati bolji. Stavimo da imovna obćina i potroš i godimice 3600 kruna za obavu proreda, al je time oko 2000 do 3000 rali proredive sastojiue proredila po svojim stručarima i do 20.000 m´ prihoda na drvu godišnje si zajamčila. Trošak taj iznosi od 1"80 kruna do 1´20 kruna po rali. Jeli to ne razmjeran trošak ? Treba li tu govoriti o nerazmjernosti probitka i skupoći radnje? Iz izkustva i po statističkim podatcima naprotiv znademo, da su do uvedenja ovog načina proreda, koje su pod nadzorom stručara vodjene, u nas po plaćenim radnicima bil e skop čane sa troškom od 12 do 18 kruna po rali. Danas ne treba nadničara, koji će rušiti obilježeno drveće, jer to čini onaj, kojemu je doznačeno drvo. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 79 <-- 79 --> PDF |
— 117 — A što to znači kada pravoužitnici proredjuju, makar i pod nadzorom, ako stabla nisu markirana, ma da su kakovom bojom omazana — prepuštam razsudjivanju svim hrvatskim stružarima. Ne »markiranje tog sitniža«, — već obavljaju se kod nas prorede onako, kako se po temeljima znanosti obavljati imaju. Kamo li ljepšeg posla za šumara nego li raditi, da svojim umom pomogne, skoro bi rekao, prirodi u njenom djelovanju — da on svojim radom gospodari nad elementom, a da postigne svrhu. Nije to gubljenje vremena — tu je njegov rad, tu ga zove njegovo zvanje. Ne obazirući se na mastilo (kolomaz!) zečju capicu, buletara i tomu slično, čim je sve snabdjeven dotični članak, zaključujem^ ovaj moj odgovor, moleći gospodu šumare, da izvole uvjerenjem svojim stvarati sudove, načela i smjerove. Htjedoh ovime, da opravdam naše prorede, što mislim, da sam i učinio, neodustajuć od onog što napred rekoh, da ne mislim polemizovati, Henrik Beijria. Opazka uredničtva. Pitanje o najshodnijem načinu procjene u proredama dosta je važno, pa ćemo i mi o tom svoju reći, nu kako je ovaj broj lista već i onako daleko prekoračio propisani obseg, ne ćemo to sad učiniti, već tekar u budućem broju. Naši šumarski vježbenici. Prilike se u našem šumarstvu sve po malo mienjaju. Na same šumarske stručnjake stavljaju se u svakom pogledu sve veći zahtjevi. Još prije nedavnoga vremena većinom je bila dostatna za ustup u šumarsku službu naobrazba, stečena na kojem srednjem šumarskom učilištu; nuz akademičare primali su se i u državnu šumarsku upravnu službu absolventi srednjih učilišta. Medjutim stala je ponajprije uprava državnih šuma tražiti i primati u državnu službu samo abituriente šumarskih visokih škola, a od kako je kod nas izašao »zakon od 22. siečnja |